Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović ocijenio je da predsjednik te države Milo Đukanović nema ljude u novoformiranoj Vladi i dodao da na to ukazuje podgrevanje podjela i upotreba "otrovne retorike" koja izvršnu vlast označava kao "anticrnogorsku" ili "prosrpsku".
Kako prenosi B92, Abazović je naveo da aktuelizacija pitanja da li u novoj vladi Crne Gore ima "Đukanovićevih ljudi" ili onih koji rade za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, signalizira da je "sve u redu sa (novim ministrima)".
Slično komentariše i ocjene da je vladu Crne Gore sastavljala Srpska pravoslavna crkva ili da su koalicija i stranka koju predvodi (URA) "najveći pobjednik izbora".
"Svakog dana se smanjuje broj ljudi koji su spremni da slušaju takvu propagandu. To su trzaji ribe na suvom. Kada ulovite ribu i stavite u čamac, ona se još neko vrijeme bori za vazduh, da se vrati u more, ali onda ona jednostavno završi na roštilju", kazao je Abazović.
Na pitanje kako funkcioniše kohabitacija sa predsjednikom Đukanovićem, Abazović je rekao da proces reformi sporo ide i zbog toga što su prethodne vlasti "pravila zakone za sebe, kao da će da vladaju 100 godina", a da odmjeravanja vlade i predsjednika do sada nije bilo.
Abazović je takođe ocijenio da se svuda u regionu "nacionalna potpala" koristi za sakrivanje interesa pojedinačnih političkih aktera, i da je insistirao na kontroli bezbjednosnog sektora jer Srbija nakon 5. oktobra nije obavila reformu službi bezbjednosti, vojske i policije.
"To je naša lekcija iz Srbije nakon 5. oktobra, samo ne bih volio da se ponovi crni scenario iz Srbije. Ne smemo dozvoliti da se ponovi taj scenario i da (bezbjednosne) strukture ostanu na istom nivou. (One) su bile jedna od centralnih tačaka sistema (Mila Đukanovića)", aludirao je Abazović na atentat na tadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića.
Dodao je da će bezbjednosni sektor biti "apsolutno nužan" za demontiranje "bivšeg sistema" kao i da bi bilo etično da ljudi koji nisu dio tih planova podnesu ostavku.
On je dodao i da lično vjeruje da je Crnoj Gori potrebna sopstvena verzija operacije "Sablja", koja je usljedila nakon tog atentata (na Đinđića), ali da ništa nalik tome ne bi trebalo da se sprovede.
"Da li nama treba naša sablja, ja mislim da bi ovdje bilo mnogo materijala, a li pošto je 2020. godina i pošto smo iskoračili u (evro)integracijskom procesu, to može da se riješi na način koji neće biti revolucionaran, ali će biti nemilosrdan. Ne želimo lov na vještice, a zaštićenih neće biti", kazao je Abazović.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore je naveo i da ta zemlja nema nijednu državu s kojom je bliže povezana od Srbije, da žali što su odnosi dve strane dovedeni na nizak nivo, kao i da će Vlada u kojoj učestvuje morati da u izgradnju odnosa "krene od nule".
"Mi kao narodi nećemo nikako krenuti od nule. Želimo najbolje moguće odnose sa Srbijom. Crna Gora jeste značajno manja (od Srbije), ali njen ponos i dostojanstvo niko ne smije da dovodi u pitanje. Vi znate da je više Srba bilo u vladi Kosova nego u vladi Crne Gore. Mislim da ni (nacionalnost) ne treba da bude referenca, već da li neko može da uradi posao", izjavio je Abazović.
Rekao je i da će dvije strane "ubrzo" morati da krenu da organizuju bilateralne posjete, a da bi za početak ponovne izgradnje odnosa Srbija trebala da organima Crne Gore isporuči Svetozara Marovića, bivšeg predsjednika Državne zajednice SCG.
Slično komentariše i ocjene da je vladu Crne Gore sastavljala Srpska pravoslavna crkva ili da su koalicija i stranka koju predvodi (URA) "najveći pobjednik izbora".
"Svakog dana se smanjuje broj ljudi koji su spremni da slušaju takvu propagandu. To su trzaji ribe na suvom. Kada ulovite ribu i stavite u čamac, ona se još neko vrijeme bori za vazduh, da se vrati u more, ali onda ona jednostavno završi na roštilju", kazao je Abazović.
Na pitanje kako funkcioniše kohabitacija sa predsjednikom Đukanovićem, Abazović je rekao da proces reformi sporo ide i zbog toga što su prethodne vlasti "pravila zakone za sebe, kao da će da vladaju 100 godina", a da odmjeravanja vlade i predsjednika do sada nije bilo.
Abazović je takođe ocijenio da se svuda u regionu "nacionalna potpala" koristi za sakrivanje interesa pojedinačnih političkih aktera, i da je insistirao na kontroli bezbjednosnog sektora jer Srbija nakon 5. oktobra nije obavila reformu službi bezbjednosti, vojske i policije.
"To je naša lekcija iz Srbije nakon 5. oktobra, samo ne bih volio da se ponovi crni scenario iz Srbije. Ne smemo dozvoliti da se ponovi taj scenario i da (bezbjednosne) strukture ostanu na istom nivou. (One) su bile jedna od centralnih tačaka sistema (Mila Đukanovića)", aludirao je Abazović na atentat na tadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića.
Dodao je da će bezbjednosni sektor biti "apsolutno nužan" za demontiranje "bivšeg sistema" kao i da bi bilo etično da ljudi koji nisu dio tih planova podnesu ostavku.
On je dodao i da lično vjeruje da je Crnoj Gori potrebna sopstvena verzija operacije "Sablja", koja je usljedila nakon tog atentata (na Đinđića), ali da ništa nalik tome ne bi trebalo da se sprovede.
"Da li nama treba naša sablja, ja mislim da bi ovdje bilo mnogo materijala, a li pošto je 2020. godina i pošto smo iskoračili u (evro)integracijskom procesu, to može da se riješi na način koji neće biti revolucionaran, ali će biti nemilosrdan. Ne želimo lov na vještice, a zaštićenih neće biti", kazao je Abazović.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore je naveo i da ta zemlja nema nijednu državu s kojom je bliže povezana od Srbije, da žali što su odnosi dve strane dovedeni na nizak nivo, kao i da će Vlada u kojoj učestvuje morati da u izgradnju odnosa "krene od nule".
"Mi kao narodi nećemo nikako krenuti od nule. Želimo najbolje moguće odnose sa Srbijom. Crna Gora jeste značajno manja (od Srbije), ali njen ponos i dostojanstvo niko ne smije da dovodi u pitanje. Vi znate da je više Srba bilo u vladi Kosova nego u vladi Crne Gore. Mislim da ni (nacionalnost) ne treba da bude referenca, već da li neko može da uradi posao", izjavio je Abazović.
Rekao je i da će dvije strane "ubrzo" morati da krenu da organizuju bilateralne posjete, a da bi za početak ponovne izgradnje odnosa Srbija trebala da organima Crne Gore isporuči Svetozara Marovića, bivšeg predsjednika Državne zajednice SCG.
