Glavni urednik Kohe

Mini Šengen, ambiciozno zamišljen plan o unapređenju ekonomskih veza u ovom regionu, od početka prate brojne političke kontroverze, piše Danas.

Pitanje je i da li će biti sprovedene u djelo njegove osnovne odredbe o slobodnom kretanju ljudi i roba, jer se stiče utisak da učesnici – Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo, nemaju dovoljno iskrene želje i entuzijazma za zbližavanje, već to više pokušavaju pod spoljnim pritiskom, prije svega SAD, a u posljednje vrijeme i Evropske unije, ocenjuju za Danas diplomate i stručnjaci za regionalna pitanja.

Ipak, sagovornici pomenutog lista odbacuju najnovije tvrdnje predsjednika Narodne stranke Vuka Jeremića da je glavna svrha "mini Šengena" „stvaranje jedinstvenog administrativnog prostora na Zapadnom Balkanu za prihvat stotina hiljada izbjeglica sa Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike, koje bi mogle da krenu ka Evropskoj uniji sljedeće godine, nakon što se svjetska ekonomska situacija pogorša kada na naplatu stignu zaključavanje država i privreda zbog epidemije virusa korona“.

Komentarišući Jeremićevu izjavu, sagovornik lista "Danas" iz diplomatskih krugova u Briselu nezvanično navodi:

"Migranti ne žele da se zadržavaju u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, osim onoliko koliko moraju. Oni ne žele da borave ni u državama koje su u susjedstvu, iako se te države članice EU, poput Slovenije, Slovačke, Hrvatske, Mađarske. Migranti čak i u Njemačkoj biraju gdje će boraviti i uglavnom se odlučuju samo za najveće gradove i najbogatije regione, tako da njih ne interesuje zona "mini Šengena". Novi masovni migrantski talas će krenuti ka EU samo ako Turska to dozvoli, jer se na njenoj teritoriji nalazi više od tri miliona izbjeglica i migranata“. Mini Šengen nije koncipiran kao tampon-zona, niti kao kordon za izbjeglice, već kao želja Unije i Amerike da učesnice te inicijative dobiju kakvu-takvu zamjenu za faktičko zaustavljanje ili usporavanje procesa proširenja EU, a neki smatraju i da je to nagovještaj da će Zapadni Balkan na kraju ipak biti kolektivno primljen u Uniju.“

Govoreći na istu temu, Agron Bajrami, glavni i odgovorni urednik prištinskog lista Koha ditore, kaže:

"Ja odavno nisam pročitao ovakvu glupost. Stvarno ne znam kako da prokomentarišem ovakvu neozbiljnu izjavu koja spada u grupu konspirativnih teorija kao ona o koroni koju je stvorio Bill Gates, kako bi nam preko vakcina ubacio mikročipove. Ako je ovakav Jeremić jedina politička alternativa koju nudi opozicija u Srbiji, Vučić nema razloga da brine još dugo, dugo godina…“

Prema mišljenju pojedinih diplomata, velika je enigma da li će "mini Šengen" ostati samo „vješto osmišljen politički trik“ ili će omogućiti jačanje ekonomskih veza na Zapadnom Balkanu.

Kako objašnjavaju, kada je prije šest decenija stvarana Evropska zajednica za ugalj i čelik, preteča današnje EU, „to je bila iskrena želja i realna potreba zemalja koje su se udružile, dok među zemljama okupljenim oko "mini Šengena" nema takvih integrativnih faktora“.

Kao jedan od praktičnih problema u vezi sa navedenom inicijativom, sagovornici Danasa navode nedostatak finansijskih sredstava, naglašavajući:

"Teško da će biti dovoljno novca u ovoj (post)pandemijskoj situaciji, pa i Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije, izjavio je da bi se da nije predsjednik iselio iz zemlje.“

Nikola Burazer, izvršni urednik portala European Western Balkans, ukazuje:

„Postoji dosta nepoznanica oko toga šta mini Šengen predstavlja, što otvara prostor za najrazličitija tumačenja. Međutim, to je prije svega posljedica toga što ovaj koncept nije do kraja razjašnjen kao ideja, naročito u odnosu na postojeće mehanizme regionalne saradnje, od kojih se stvaranje regionalnog ekonomskog prostora (REA) u okviru Berlinskog procesa u velikoj mjeri poklapa sa proklamovanim ciljevima mini "Šengena". Vjerovatno je da će većina ovih ciljeva biti ostvarena kroz inicijativu Zajedničkog regionalnog tržišta, koja se takođe sprovodi u okviru Berlinskog procesa, i za koju se čini da je već inkorporirala ideju "mini Šengena". Međutim, ono što "mini Šengen" ili slične inicijative neće doneti, barem ne u doglednoj budućnosti, jeste ukidanje granica između država Zapadnog Balkana, tako da je to zaista teško povezati sa pitanjem migracija i smještaja migranata", poručuje Burazer.

Izvor: Danas