Na maloj farmi južno od Tirane, magarice veselo žvaću seno, dok mušterije sa flašama strpljivo čekaju u redu da dobiju svoju dozu magarećeg mlijeka, proizvoda za koji mnogi vjeruju da je veoma zdrav.
Proizvođači kupce mame time da je mlijeko od ove tvrdoglave životinje puno vitamina i odlično za jačanje imunog sistema, tako da je tokom pandemije, uprkos njegovoj visokoj cijeni, potražnja za njim veoma skočila u Albaniji, čiji stanovnici ne štede u potrazi za proizvodima koji će im ojačati zdravlje, piše France press.
„Potražnja za magarećim mlijekom naglo raste, uporedo sa rastom broja virusnih infekcija“, kaže 37-godišnji Elton Kikija, upravitelj male farme u selu Paper, gdje desetak ovih životinja slobodno pase na livadi.
Visoka potražnja za mlijekom dobra je vijest i za same magarice, koje na ovoj farmi žive prilično lagodnim životom, skroz suprotnim od onog koji im je najčešće namenjen kao teglećoj marvi.
U Albaniji se ove životinje najčešće koriste za prenošenje teškog tereta kroz albanska brda, i nerijetko su na meti surovog tretmana: tuku ih, pretovaruju ili im se sedlo toliko usječe u kičmu da im napravi duboke rane.
„Da, to je veoma nežna životinja, a da bi proizvodila mlijeko treba joj pristupiti sa ljubavlju i pažnjom“, kaže Kikija.
On je prije dvije godine napustio posao novinara da bi preuzeo porodičnu farmu, koja je jedna od dvije u cijeloj Albaniji na kojoj se magarice uzgajaju zbog mleka.
Sa cijenom od 50 eura po litri, može se reći da je ovo mlijeko „suvo zlato“ u zemlji u kojoj prosječna mjesečna plata jedva dostiže 400 eura.
Međutim, strahovi zbog pandemije koronavirusa odagnali su svaku racionalnost ili štedljivost po ovom pitanju, navodi France press.
Mada niko ne prodaje ovo mlijeko kao lijek protiv korone, mnogi su ubjeđeni u njegovu ljekovitost, jer je slično ljudskom mlijeku i pomaže da se ojača prirodna odbrambena sposobnost organizma.
Klea Ymeri, studentkinja agroinženjeringa, nedavno je doputovala u Paper da kupi dvije bočice od po 250 mililitara dragocjene tečnosti kako bi pomogla svojim roditeljima da se oporave od kovid-19.
„Pored svih ljekova koje uzimaja, magareće mlijeko bi moglo da bude dobar prirodni lijek za respiratorni sistem“, rekla je ona za France press.
Porodica Eltona Kikije takođe koristi dio magarećeg mlijeka za pravljenje sapuna, maski i drugih kozmetičkih proizvoda.
Njihova rođaka Regjina Beqiri, po struci farmaceut, pravi mješavine. Ona smatra da je porast potražnje za tim proizvodima posljedica toga što tokom pandemije ljudi više sjede kod kuće i imaju više vremena da se brinu o izgledu svoje kože.
Trenutno se na ovoj farmi nalaze četiri magarice koje će dobiti mlade i četiri majke koje imaju mlade i daju mlijeko.
Uz maksimalnu proizvodnju od tri litre magarećeg mlijeka dnevno, „ne možemo da odgovorimo potražnji“, kaže Kikija za France press, ali dodaje da ima u planu da svoje krdo magarica proširi na 100.
Međutim, to nije lak poduhvat u Albaniji, gdje je populacija magaraca u opadanju.
Talasi migracija iz sela u gradove, plus sve veće korišćenje mehanizacije u poljoprivredi, uticali su da se znatno smanji broj magaraca u ovoj balkanskoj zemlji.
Proizvodnja mlijeka je tako svojevrstan način da se „zaštiti“ ova vrsta, smatraju Kikija i njegov otac Riza (71), čije životinje i dalje nose ožiljke nekadašnjeg teškog života.
„Liječene su i rehabilitovane, uključujući i psihološki“, kaže Riza Kikija.
Xheni je magarica koja je, na primjer, stigla na njihovu farmu sa povređenim uhom i leđima u ožiljcima.
„Bila je slaba, tužna, nije želela da bude sa ostalim životinjama. Sada se igra, dobro jede i njeno mlijeko je dobro“, kaže Riza.
Ove magarice su, takođe, i omiljena atrakcija seoske djece, koja svakodnevno dolaze da ih jašu, hrane i sa njima se igraju.
„Ta povezanost između magaraca i djece je terapija sama po sebi“, navodi Kikija.
„To je psihološki lijek koji ima magične efekte, i na ponašanje djece, ali i na ponašanje životinja“, dodaje on.
Izvor: N1
„Potražnja za magarećim mlijekom naglo raste, uporedo sa rastom broja virusnih infekcija“, kaže 37-godišnji Elton Kikija, upravitelj male farme u selu Paper, gdje desetak ovih životinja slobodno pase na livadi.
Visoka potražnja za mlijekom dobra je vijest i za same magarice, koje na ovoj farmi žive prilično lagodnim životom, skroz suprotnim od onog koji im je najčešće namenjen kao teglećoj marvi.
U Albaniji se ove životinje najčešće koriste za prenošenje teškog tereta kroz albanska brda, i nerijetko su na meti surovog tretmana: tuku ih, pretovaruju ili im se sedlo toliko usječe u kičmu da im napravi duboke rane.
„Da, to je veoma nežna životinja, a da bi proizvodila mlijeko treba joj pristupiti sa ljubavlju i pažnjom“, kaže Kikija.
On je prije dvije godine napustio posao novinara da bi preuzeo porodičnu farmu, koja je jedna od dvije u cijeloj Albaniji na kojoj se magarice uzgajaju zbog mleka.
Sa cijenom od 50 eura po litri, može se reći da je ovo mlijeko „suvo zlato“ u zemlji u kojoj prosječna mjesečna plata jedva dostiže 400 eura.
Međutim, strahovi zbog pandemije koronavirusa odagnali su svaku racionalnost ili štedljivost po ovom pitanju, navodi France press.
Mada niko ne prodaje ovo mlijeko kao lijek protiv korone, mnogi su ubjeđeni u njegovu ljekovitost, jer je slično ljudskom mlijeku i pomaže da se ojača prirodna odbrambena sposobnost organizma.
Klea Ymeri, studentkinja agroinženjeringa, nedavno je doputovala u Paper da kupi dvije bočice od po 250 mililitara dragocjene tečnosti kako bi pomogla svojim roditeljima da se oporave od kovid-19.
„Pored svih ljekova koje uzimaja, magareće mlijeko bi moglo da bude dobar prirodni lijek za respiratorni sistem“, rekla je ona za France press.
Porodica Eltona Kikije takođe koristi dio magarećeg mlijeka za pravljenje sapuna, maski i drugih kozmetičkih proizvoda.
Njihova rođaka Regjina Beqiri, po struci farmaceut, pravi mješavine. Ona smatra da je porast potražnje za tim proizvodima posljedica toga što tokom pandemije ljudi više sjede kod kuće i imaju više vremena da se brinu o izgledu svoje kože.
Trenutno se na ovoj farmi nalaze četiri magarice koje će dobiti mlade i četiri majke koje imaju mlade i daju mlijeko.
Uz maksimalnu proizvodnju od tri litre magarećeg mlijeka dnevno, „ne možemo da odgovorimo potražnji“, kaže Kikija za France press, ali dodaje da ima u planu da svoje krdo magarica proširi na 100.
Međutim, to nije lak poduhvat u Albaniji, gdje je populacija magaraca u opadanju.
Talasi migracija iz sela u gradove, plus sve veće korišćenje mehanizacije u poljoprivredi, uticali su da se znatno smanji broj magaraca u ovoj balkanskoj zemlji.
Proizvodnja mlijeka je tako svojevrstan način da se „zaštiti“ ova vrsta, smatraju Kikija i njegov otac Riza (71), čije životinje i dalje nose ožiljke nekadašnjeg teškog života.
„Liječene su i rehabilitovane, uključujući i psihološki“, kaže Riza Kikija.
Xheni je magarica koja je, na primjer, stigla na njihovu farmu sa povređenim uhom i leđima u ožiljcima.
„Bila je slaba, tužna, nije želela da bude sa ostalim životinjama. Sada se igra, dobro jede i njeno mlijeko je dobro“, kaže Riza.
Ove magarice su, takođe, i omiljena atrakcija seoske djece, koja svakodnevno dolaze da ih jašu, hrane i sa njima se igraju.
„Ta povezanost između magaraca i djece je terapija sama po sebi“, navodi Kikija.
„To je psihološki lijek koji ima magične efekte, i na ponašanje djece, ali i na ponašanje životinja“, dodaje on.
Izvor: N1
