Bivši diplomata na Balkanu i profesor na Univerzitetu Kembridž Timothy Less kaže da bi region Zapadnog Balkana za vrijeme mandata predsjednika SAD Josepha Bidena mogao da postane novi multietnički entitet sastavljen od "šest država", usko povezan sa EU, na čijem bi čelu bio Beograd, prenosi Tanjug.
Less kaže da bi region za vrijeme administracije Bidena mogao da postane neka vrsta "EU-goslavije".
"To neće biti baš nova Jugoslavija, koja je bila proizvod svog vremena, ali činjenice na terenu primoraće Bidena da se vrati logici nedavne prošlosti i podrži stvaranje onoga što će biti inkarnacija te prošlosti u 21. vijeku - nove Eugoslavije", piše Less u autorskom tekstu za "Opendemokracy.net".
A zašto bi na čelu tog multietničkog entiteta bio Beograd, Less u tekstu za taj britanski politički sajt objašnjava činjenicom da je Srbija, pošto su evropske integracije iz različitih razloga usporene, obnovila svoju poziciju najistaknutije države na Balkanu, nakon pojave "snažnog lidera", koji je okončao haos iz dvehiljaditih i perioda strukturalnih reformi.
Takođe, Less ističe i da se Srbija angažovala na "pronicljivom diplomatskom manevrisanju", koje joj je omogućilo da iskoristi podršku sila koje žele prisustvo na Balkanu: Rusije, Kine, Turske.
Upravo to je, dodaje, ojačalo poziciju Srbije u odnosu na SAD.
"Ako predsjednik Biden želi da ostane vjeran američkom cilju uspostavljanja neke vrste trajnog mira na Balkanu, koji omogućava njegov unutrašnji razvoj i spoljnu integraciju sa Zapadom, on mora raditi u okvirima ove nove stvarnosti", dodaje Less.
On ocjenjuje da nema sumnje da će Bidenova administracija želeti da otkaže ono što je radio dosadašnji predsjednik Donald Trump, ali da će, suočena sa situacijom na terenu i novom realnošću, morati da nastavi tamo gdje je stao njihov republikanski prethodnik.
Jedan od elemenata Trumpovog pristupa, koji će Biden morati da sačuva, kako navodi Less, jeste inicijativa da se uspostavi regionalna ekonomska zona na Zapadnom Balkanu, odnosno "mini Šengen".
Bidenova administracija videće, kako kaže Less, da Srbija podržava takvu ekonomsku uniju, kao i druge države Zapadnog Balkana, uključujući Albaniju.
"Projekat koji Srbiji daje lidersku ulogu na Balkanu mogao bi da bude dovoljan da se Beograd ubjedi da prizna nezavisnost Kosova i da se unazade njegovi odnosi sa Rusijom, Turskom i Kinom", smatra Less.
Stručnjak sa Kembridža ponavlja da će se sigurno neki u Bidenovom timu usprotiviti ideji da se na bilo koji način "nagradi" Srbija, ali će, kako ističe, suočeni sa političkom realnošću vidjeti da je malo drugih opcija.
Ključ u Bidenovom pristupu, kako ocjenjuje Less, biće prije svega interes SAD, a ne procjena toga ko bi uspostavljanjem ekonomske unije na zapadnom Balkanu dobio više ili manje.
Ovakvom politikom Bidenova administracija ne samo da će nastaviti tamo gdje je stao Trump, već će i oživjeti strategiju velikih sila na Balkanu u 20. vijeku, smatra Less.
Beograd je i poslije Prvog svjetskog rata bio prestonica najveće nacije na Zapadnom Balkanu i prirodni politički centar, kaže Less i dodaje da se ni "sto godina poslije, strateška logika nije mnogo promjenila".
Odustao je od ranije ideje prekrajanja granica na Balkanu i formiranja "velike Albanije" i "velike Srbije"
Naime, Thimothy Less, direktor nevladine organizacije koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Evropi, lansirao je prije nekoliko godina ideju o ponovnom prekrajanju granica na Balkanu, i to na taj način da se uspostave dvije dominantne države - Srbija i Albanija.
- Možda je vrijeme za novi, radikalni pristup kako bi se zadržao mir i uspostavila stabilnost u regiji. Ako je Zapad, kao što tvrdi, zaista vijeran cilju očuvanja mira na Balkanu, onda je došao trenutak da se pragmatizam stavi prije idealizma i krene ka realizaciji ideje o pravilno uređenim nacionalnim državama, čija populacija će moći zadovoljiti svoje najosnovnije političke interese, pisao je Lees predloživši teritorijalnu reoraganizaciju Balkana u tri koraka.
-U prvom razdoblju, Washington treba prihvati ponudu Albanaca za federalizacijom Makedonije i zahtjev Hrvatske za uspostavom trećeg entiteta u BiH.
U drugom, dužem razdoblju, SAD mora omogućiti da te buduće teritorije ostvare bliske političke i ekonomske veze sa svojim većim susjedima, uvođenjem dvojnog državljanstva i uspostavljanjem zajedničkih institucija, dok formalno ostaju u sastavu država u kojima su i sada.
I u trećem, konačnom razdoblju, treba se omogućiti secesija tih teritorija od postojećih država i spajanje sa matičnim zemljama, možda u početku kao autonomne regije. "Hrvatski entitet" u BiH će se spojiti s Hrvatskom; Republika Srpska i sjever Kosova sa Srbijom; Preševska dolina, zapadna Makedonija i najveći dio Kosova s Albanijom. U međuvremenu, Crna Gora, koja može ostati bez albanske enklave, mogla bi ostati nezavisna ili spojiti se sa proširenom Srbijom, pisao je Less prije nešto više od dvije godine.
Izvor: Kosovo Online/Tanjug
"To neće biti baš nova Jugoslavija, koja je bila proizvod svog vremena, ali činjenice na terenu primoraće Bidena da se vrati logici nedavne prošlosti i podrži stvaranje onoga što će biti inkarnacija te prošlosti u 21. vijeku - nove Eugoslavije", piše Less u autorskom tekstu za "Opendemokracy.net".
Srbija povratila ulogu lidera
A zašto bi na čelu tog multietničkog entiteta bio Beograd, Less u tekstu za taj britanski politički sajt objašnjava činjenicom da je Srbija, pošto su evropske integracije iz različitih razloga usporene, obnovila svoju poziciju najistaknutije države na Balkanu, nakon pojave "snažnog lidera", koji je okončao haos iz dvehiljaditih i perioda strukturalnih reformi.
Takođe, Less ističe i da se Srbija angažovala na "pronicljivom diplomatskom manevrisanju", koje joj je omogućilo da iskoristi podršku sila koje žele prisustvo na Balkanu: Rusije, Kine, Turske.
Upravo to je, dodaje, ojačalo poziciju Srbije u odnosu na SAD.
"Ako predsjednik Biden želi da ostane vjeran američkom cilju uspostavljanja neke vrste trajnog mira na Balkanu, koji omogućava njegov unutrašnji razvoj i spoljnu integraciju sa Zapadom, on mora raditi u okvirima ove nove stvarnosti", dodaje Less.
On ocjenjuje da nema sumnje da će Bidenova administracija želeti da otkaže ono što je radio dosadašnji predsjednik Donald Trump, ali da će, suočena sa situacijom na terenu i novom realnošću, morati da nastavi tamo gdje je stao njihov republikanski prethodnik.
Jedan od elemenata Trumpovog pristupa, koji će Biden morati da sačuva, kako navodi Less, jeste inicijativa da se uspostavi regionalna ekonomska zona na Zapadnom Balkanu, odnosno "mini Šengen".
Bidenova administracija videće, kako kaže Less, da Srbija podržava takvu ekonomsku uniju, kao i druge države Zapadnog Balkana, uključujući Albaniju.
"Projekat koji Srbiji daje lidersku ulogu na Balkanu mogao bi da bude dovoljan da se Beograd ubjedi da prizna nezavisnost Kosova i da se unazade njegovi odnosi sa Rusijom, Turskom i Kinom", smatra Less.
To je i interes SAD
Stručnjak sa Kembridža ponavlja da će se sigurno neki u Bidenovom timu usprotiviti ideji da se na bilo koji način "nagradi" Srbija, ali će, kako ističe, suočeni sa političkom realnošću vidjeti da je malo drugih opcija.
Ključ u Bidenovom pristupu, kako ocjenjuje Less, biće prije svega interes SAD, a ne procjena toga ko bi uspostavljanjem ekonomske unije na zapadnom Balkanu dobio više ili manje.
Ovakvom politikom Bidenova administracija ne samo da će nastaviti tamo gdje je stao Trump, već će i oživjeti strategiju velikih sila na Balkanu u 20. vijeku, smatra Less.
Beograd je i poslije Prvog svjetskog rata bio prestonica najveće nacije na Zapadnom Balkanu i prirodni politički centar, kaže Less i dodaje da se ni "sto godina poslije, strateška logika nije mnogo promjenila".
Odustao je od ranije ideje prekrajanja granica na Balkanu i formiranja "velike Albanije" i "velike Srbije"
Naime, Thimothy Less, direktor nevladine organizacije koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Evropi, lansirao je prije nekoliko godina ideju o ponovnom prekrajanju granica na Balkanu, i to na taj način da se uspostave dvije dominantne države - Srbija i Albanija.
- Možda je vrijeme za novi, radikalni pristup kako bi se zadržao mir i uspostavila stabilnost u regiji. Ako je Zapad, kao što tvrdi, zaista vijeran cilju očuvanja mira na Balkanu, onda je došao trenutak da se pragmatizam stavi prije idealizma i krene ka realizaciji ideje o pravilno uređenim nacionalnim državama, čija populacija će moći zadovoljiti svoje najosnovnije političke interese, pisao je Lees predloživši teritorijalnu reoraganizaciju Balkana u tri koraka.
-U prvom razdoblju, Washington treba prihvati ponudu Albanaca za federalizacijom Makedonije i zahtjev Hrvatske za uspostavom trećeg entiteta u BiH.
U drugom, dužem razdoblju, SAD mora omogućiti da te buduće teritorije ostvare bliske političke i ekonomske veze sa svojim većim susjedima, uvođenjem dvojnog državljanstva i uspostavljanjem zajedničkih institucija, dok formalno ostaju u sastavu država u kojima su i sada.
I u trećem, konačnom razdoblju, treba se omogućiti secesija tih teritorija od postojećih država i spajanje sa matičnim zemljama, možda u početku kao autonomne regije. "Hrvatski entitet" u BiH će se spojiti s Hrvatskom; Republika Srpska i sjever Kosova sa Srbijom; Preševska dolina, zapadna Makedonija i najveći dio Kosova s Albanijom. U međuvremenu, Crna Gora, koja može ostati bez albanske enklave, mogla bi ostati nezavisna ili spojiti se sa proširenom Srbijom, pisao je Less prije nešto više od dvije godine.
Izvor: Kosovo Online/Tanjug
