U petak je u predsjedničkoj Bijeloj kući održan sastanak delegacije Gornjeg Ljubinja i predsjednika Opštine Prizren, Shaqira Totaja, u vezi slučaja davanja na korištenje strateški važne parcele za ovo najveće bošnjačko selo u Župi nadomak Prizrena.
Sastanku su, pored izabrane delegacija Gornjeg Ljubinja na čelu sa predsjednikom Savjeta sela i odbornikom u SO Prizren Merdžanom Osmanijem, prisustvovali i Rasim Demiri, predsjednik DSB kao i odbornik Sead Arifi.
Hronologiju događaja u povodu ovog slučaja, koji je izazvao neviđene napetosti među mještanima i njihove svakodnevne proteste od 10. novembra, iznio je u podrobnijoj formi Merdžan Osmani, a potom su se uključili i drugi prisutni sa svojim diskusijama.
Na satanku je istaknuto da će mještani braniti svoja prava svim raspoloživim, zakonskim, sredstvima do konačnog ostvarenja zacrtanog cilja, jer se parcela nalazi na mjestu rezervoara pijaće vode i na tri važna putna pravca ka livadama, njivama i pašnjacima kao i na jednom putnom pravcu za komunikaciju sa susjednim selima Župe.
Gradonačelnik se u slučajevima po nekim važnim pitanjima ogradio, kako je tvrdio - svojom zakonskom kompentencijom kao najveći zvaničnik lokalne vlasti, ali je izrazio spremnost da će "biti na usluzi ideja u borbi za odbranu vatana mještana Gornjeg Ljubinja“.
Njegova opravdanja kosila su se s realnošću. Recimo kada je spomenut primjer Opštine Dragaš koja je sa građanima tužila AKM za otimanje seoske utrine i pašnjake pod, već poznatom klauzulom „davanja zemlje na korišćenje - kakav je slučaj u Gornjem. Ljubinju.
"Dragaš je mala opština. Mi smo veća i kod nas dolaze turisti. Nema smisla da mi, kao ovdašnja vlast, tužimo našu centralnu vlast, jer je AKM pod ingerencijom Vlade Kosova“, istakao je Totaj.
Naravno, ako znamo da su sve opštine po Ustavu Kosova jednake i imaju iste zakonske nadležnosti, samim tim ovo se može smatrati neumjesnim izgovorom.
Po ovom pitanju upoznate su sve domaće i međunarodne organizacije, ambasade na Kosovu, Kfor, Eulex, Ombudsman, predstavnici lokalne i centralne vlasti i drugi.
Kako je istakao odbornik Merdžan Osmani, Eulex je spreman da istraži slučaj te da će se pred ovom institucijom pokrenuti krivična prijava protiv Agencije za privatizaciju (AKM), s obzirom na to da su historija parcele i pravni akti na strani samih prirodnih korisnika (mještana Gornjeg Ljubinja).
Ovih dana je na ovoj parceli, koja se u međuvremenu od strane AKM papirološki površinski duplirala na „misteriozan način“. Izvršena je totalna sjeća šume na cijeloj njenoj površini te je narod ustao u odbrani svoga vatana.
Inače, bagremova šuma je zasađena daleke 1947. u dobrovoljnoj akciji pošumljavanja, da bi kasnije bila korištena kao građevinski materijal za svoje socijalno ugrožene mještane. Na primjer, onima čije bi kuće izgorjele u požarima, za rekonstrukciju javnih seoskih objekata, mostova i druge potrebe - što se može dokazati katastarskom historijom ove parcele.
Hronologiju događaja u povodu ovog slučaja, koji je izazvao neviđene napetosti među mještanima i njihove svakodnevne proteste od 10. novembra, iznio je u podrobnijoj formi Merdžan Osmani, a potom su se uključili i drugi prisutni sa svojim diskusijama.
Na satanku je istaknuto da će mještani braniti svoja prava svim raspoloživim, zakonskim, sredstvima do konačnog ostvarenja zacrtanog cilja, jer se parcela nalazi na mjestu rezervoara pijaće vode i na tri važna putna pravca ka livadama, njivama i pašnjacima kao i na jednom putnom pravcu za komunikaciju sa susjednim selima Župe.
Gradonačelnik se u slučajevima po nekim važnim pitanjima ogradio, kako je tvrdio - svojom zakonskom kompentencijom kao najveći zvaničnik lokalne vlasti, ali je izrazio spremnost da će "biti na usluzi ideja u borbi za odbranu vatana mještana Gornjeg Ljubinja“.
Njegova opravdanja kosila su se s realnošću. Recimo kada je spomenut primjer Opštine Dragaš koja je sa građanima tužila AKM za otimanje seoske utrine i pašnjake pod, već poznatom klauzulom „davanja zemlje na korišćenje - kakav je slučaj u Gornjem. Ljubinju.
"Dragaš je mala opština. Mi smo veća i kod nas dolaze turisti. Nema smisla da mi, kao ovdašnja vlast, tužimo našu centralnu vlast, jer je AKM pod ingerencijom Vlade Kosova“, istakao je Totaj.
Naravno, ako znamo da su sve opštine po Ustavu Kosova jednake i imaju iste zakonske nadležnosti, samim tim ovo se može smatrati neumjesnim izgovorom.
Po ovom pitanju upoznate su sve domaće i međunarodne organizacije, ambasade na Kosovu, Kfor, Eulex, Ombudsman, predstavnici lokalne i centralne vlasti i drugi.
Kako je istakao odbornik Merdžan Osmani, Eulex je spreman da istraži slučaj te da će se pred ovom institucijom pokrenuti krivična prijava protiv Agencije za privatizaciju (AKM), s obzirom na to da su historija parcele i pravni akti na strani samih prirodnih korisnika (mještana Gornjeg Ljubinja).
Ovih dana je na ovoj parceli, koja se u međuvremenu od strane AKM papirološki površinski duplirala na „misteriozan način“. Izvršena je totalna sjeća šume na cijeloj njenoj površini te je narod ustao u odbrani svoga vatana.
Inače, bagremova šuma je zasađena daleke 1947. u dobrovoljnoj akciji pošumljavanja, da bi kasnije bila korištena kao građevinski materijal za svoje socijalno ugrožene mještane. Na primjer, onima čije bi kuće izgorjele u požarima, za rekonstrukciju javnih seoskih objekata, mostova i druge potrebe - što se može dokazati katastarskom historijom ove parcele.
