postizanje tranzicionalne pravde

Nedostatak povjerenja u pravosudni sistem uticao je na odluke građana Kosova da li da budu zaštiċeni svjedoci u pojedinim slučajevima, navedeno je u izvještaju Centra za istraživanje, dokumentaciju i publikaciju na temu "Zaštita svedoka u Republici Kosova".

Besa Kabashi Ramaj iz ovog centra podsjetila je da je Zakon o zaštiti svjedoka izrađen 2011. godine, ali je stupio na snagu godinu kasnije, dok su se okolnosti za njegovo sprovođenje stvorile tek 2014.
Nakon rata na Kosovu, zaštita svjedoka je bila pod odgovornošċu međunarodnih organizacija, najpre UN misije - UNMIK-a, a sada je pod EULEX-om - Misijom EU.
Okončavanjem nadgledanja kosovske nezavisnosti i same institucije Kosova ċe se suočiti sa ovim izazovom. Besa Kabashi Ramaj navodi da ove institucije još uvijek nemaju iskustva u toj oblasti.
"Zaštita svjedoka je ključna za postizanje tranzicionalne pravde, a nakon oružanog konflikta, kao što je slučaj Kosova. Bez pravosudnog sistema u kojem potencijalni svjedoci mogu bez straha svjedočiti za nešto što im se desilo ili nekome drugom, ne možemo imati vladavinu prava. Zato je zaštita svjedoka jako važna", rekla je ona.
Direktor Odjeljenja za zaštitu svjedoka unutar Policije Kosova Skender Rahmani, međutim, navodi kako Kosovo ima kapacitete da štiti svjedoke. Ali, ovo odjeljenje nema nijednog zaštiċenog svjedoka zato što su takvi slučajevi pod EULEX-om. Rahmani, međutim, je ocijenio da je problematično to što svjedoci oklevaju, zbog nesigurnosti i straha, da budu zaštiċeni svjedoci.
"Svjedoci su važan element u veċini sudskih slučajeva, kao i za samo funkcionisanje pravosudnog sistema. Često oklevaju na tako nešto jer se plaše da ta njihova saradnja može ugroziti njihovu bezbjednosti, i bezbjednost članova porodice“, naveo je Rahmani.
Istraživanje ove organizacije pokazalo je da građani vjeruju Policiji Kosova, ali ne i tužilaštvu i sudovima. Premda to nepovjerenje može biti i glavni uzrok zašto ne žele da postanu zaštiċeni svjedoci, kazala je Besa Kabashi Ramaj.
Kosovo trenutno ima fond od 240.000 eura za zaštitu svjedoka. Kao takav, on se smatra malim, ali organi za krivično gonjenje još uvijek nemaju zaštiċene svjedoke, tako da se taj fond koristi za potrebe samog odjeljenja.
Zaštiċeni svjedoci biċe važni i prilikom rada Specijalnog suda za ratne zločine po njegovom osnivanju.
Obeċano je da ċe se obezbjediti najveċi standardi bezbjednosti svjedoka i krivičnog postupka, a koji ċe svjedočiti van Kosova, u zemlji koja bude ugostila ovaj Specijalni sud.
Bivši glavni tužitelj u ovom procesu Clint Williamson kazao je da su se tokom njegove istrage pojavili aktivni napori da se utiče na svjedoke, nazivajuċi to najveċom prijetnjom za vladavinu prava na Kosovu. On je kazao da lica umješana u nasilje ili pretnje protiv svjedoka su oni koji izdaju buduċnost Kosova.