Četiri mjeseca od parlamentarnih izbora, Kosovo još uvijek nema nove institucije. Zapelo je kod one prve – Skupštine Kosova, čiji poslanici tri i po mjeseca od početka konstitutivne sjednice, još uvijek ne uspijevaju da se dogovore oko mjesta predsjednika i podpredsjednika Skupštine.
Sjednica je počela 17. jula, pa je nastavljena 18. septembra, te zbog neuspjeha ponovo zakazana za 2. oktobar, ali ju je predsjedavajuća najstarija poslanica Flora Brovina iz Demokratske partije Kosova dan ranije odložila zbog nedostatka političkog sporazuma, čemu se usprotivila opozicija.
Tim povodom je opozicija na zahtjev 62 poslanika u četvrtak sazvala sjednicu na kojoj se raspravljalo o političkoj situaciji. Nakon dvosatnog iznošenja mišljenja, poslanici opozicije su zajedničkom izjavom zatražili da se što prije konstituiše Skupština Kosova kako bi se otvorio put formiranja nove vlade, i da se pronađe riješenje za konstituisanje Skupštine, a u skladu sa voljom parlamentarne većine.
Sve se ovo se dešava zato što obje strane, i pobednička Demokratska partija Kosova dosadašnjeg premijera Hashima Thaçija i postizborna koalicija partija u opoziciji - Demokratski savez Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Inicijativa za Kosovo i pokret Samoopredjeljenje - smatraju da njima pripada mjesto predsjednika Skupštine Kosova. Thaçi to tvrdi s ozbirom da je osvojio 37 poslanička mjesta, a opozicija smatra da je većina s obzirom da broji ukupno 63 poslanika.
Na osnovu Ustava Kosova, kandidata za predsjednika Skupštine predlaže najveća parlamentarna grupa u Skupštini i bira se sa 61 glasom poslanika.
U međuvremenu, i Ustavni sud Kosova je stavio do znanja da je najveća parlamentarna grupa Thaçijeva partija, te je zato i izbor lidera Demokratskog saveza Kosova, Ise Mustafe za predsjednika Skupštine na prvoj sjednici 17. jula, proglasio neustavnim zato što ga je predložila opozicija.
Pravo da Demokratska partija Kosova predloži kandidata iskorišćeno je na sljedećoj sjednici, 18. septembra, ali njihov kandidat, Arsim Bajrami, nije dobio dovoljan broj glasova. Sjednica je prekinuta, a tome se suprostavila opozicija zato što joj nije data prilika da iznese svoje mišljenje. U međuvremenu, predsjednica Kosova, Atifete Jahjaga, počela je da održava sastanke sa svim političkim subjektima, ali bez postizanja dogovora. Opozicija tvrdi i da po odluci Ustavnog suda, svi poslanici imaju za obavezu da pronađu način da se izabere rukovodstvo skupštine.
Pošto je i sljedeća sjednica zakazana za 2. oktobar bila odložena, opozicija samoinicijativno, na zahtjev 62 poslanika, u četvrtak raspravlja o političkoj krizi u zemlji, pošto predsjedavajuća konstitutivne sjednice, Flora Brovina, nije htjela da sazove sjednicu jer nije bilo političkog dogovora. Sjednicom opozicije predsedava Teuta Rugova, najmlađa poslanica, inače iz Demokratskog saveza Kosova. Thaçijeva partija i poslanici manjinskih zajednica ne prisustvuju ovoj raspravi jer je smatraju neustavnom, s obzirom da je nije sazvala Flora Brovina.
Vjosa Osmani, iz opozicionog bloka, kazala je da su na ovu sjednicu pozvani svi poslanici radi konstruktivne i demokratske debate, a kako bi se poduzeli prvi koraci u riješavanju političke krize.
„Parlamentarna manjina ima za cilj ne samo da blokira formiranje Skupštine, već, kao što je navedeno i u Izvještaju o napretku, ova partija blokira cijelo Kosovo i put zemlje ka EU. Oni i danas, kao što su to radili u prošli mandat, blokiraju parlament“, kazala je ona, i dodala da poslanici PDK-a trebaju da priznaju da većina odlučuje, a da oni nemaju tu većinu.
Visar Ymeri, iz pokreta Samoopredjeljenje, koji je takođe u opoziciji, tokom rasprave u Skupštini, kazao je da vlast drže politički oligrahi odlazeće vlade koji blokiraju institucije.
"Upravo iz tog razloga, obaveza je poslanika da uklone ovu blokadu. Naša je obaveza da oslobodimo zemlju od ovih oligraha koji koštaju veoma mnogo građane i državu. Upravo oni su posljednjih mjeseci putem njihovih odluka zemlju doveli u gotovo nesavladivom dugu, putem uzurpacije svakog javnog preduzeća i nezavisnih agencija dugoko oštetili ekonomsko funkcionisanje i finansijsku održivost države“, kazao je Ymeri.
Da se institucije trebaju što prije uspostaviti, poručio je u srijedu i Specijalni predstavnik EU na Kosovu, Samuel Žbogar, nakon predstavljanja nalaza iz Izvještaja o napretku.
"Zemlja je u blokadi četiri mjeseca poslije uspješnih izbora. Sposobnost ili spremnost političke elite da riješi probleme predstavlja prepreku. Kosovo već osjeća posljedice odlaganja formiranja institucija i postoji zaostali posao koji Skupština i Vlada moraju da obave. Dakle, dok predstavljam ovaj izvještaj i napredak ostvaren tokom prošle godine, apelujem na vaše lidere da interese Kosova i njegovog naroda stave na prvo mjesto i nađu načina da krenu napred", rekao je on.
Tim povodom je opozicija na zahtjev 62 poslanika u četvrtak sazvala sjednicu na kojoj se raspravljalo o političkoj situaciji. Nakon dvosatnog iznošenja mišljenja, poslanici opozicije su zajedničkom izjavom zatražili da se što prije konstituiše Skupština Kosova kako bi se otvorio put formiranja nove vlade, i da se pronađe riješenje za konstituisanje Skupštine, a u skladu sa voljom parlamentarne većine.
Sve se ovo se dešava zato što obje strane, i pobednička Demokratska partija Kosova dosadašnjeg premijera Hashima Thaçija i postizborna koalicija partija u opoziciji - Demokratski savez Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Inicijativa za Kosovo i pokret Samoopredjeljenje - smatraju da njima pripada mjesto predsjednika Skupštine Kosova. Thaçi to tvrdi s ozbirom da je osvojio 37 poslanička mjesta, a opozicija smatra da je većina s obzirom da broji ukupno 63 poslanika.
Na osnovu Ustava Kosova, kandidata za predsjednika Skupštine predlaže najveća parlamentarna grupa u Skupštini i bira se sa 61 glasom poslanika.
U međuvremenu, i Ustavni sud Kosova je stavio do znanja da je najveća parlamentarna grupa Thaçijeva partija, te je zato i izbor lidera Demokratskog saveza Kosova, Ise Mustafe za predsjednika Skupštine na prvoj sjednici 17. jula, proglasio neustavnim zato što ga je predložila opozicija.
Pravo da Demokratska partija Kosova predloži kandidata iskorišćeno je na sljedećoj sjednici, 18. septembra, ali njihov kandidat, Arsim Bajrami, nije dobio dovoljan broj glasova. Sjednica je prekinuta, a tome se suprostavila opozicija zato što joj nije data prilika da iznese svoje mišljenje. U međuvremenu, predsjednica Kosova, Atifete Jahjaga, počela je da održava sastanke sa svim političkim subjektima, ali bez postizanja dogovora. Opozicija tvrdi i da po odluci Ustavnog suda, svi poslanici imaju za obavezu da pronađu način da se izabere rukovodstvo skupštine.
Pošto je i sljedeća sjednica zakazana za 2. oktobar bila odložena, opozicija samoinicijativno, na zahtjev 62 poslanika, u četvrtak raspravlja o političkoj krizi u zemlji, pošto predsjedavajuća konstitutivne sjednice, Flora Brovina, nije htjela da sazove sjednicu jer nije bilo političkog dogovora. Sjednicom opozicije predsedava Teuta Rugova, najmlađa poslanica, inače iz Demokratskog saveza Kosova. Thaçijeva partija i poslanici manjinskih zajednica ne prisustvuju ovoj raspravi jer je smatraju neustavnom, s obzirom da je nije sazvala Flora Brovina.
Vjosa Osmani, iz opozicionog bloka, kazala je da su na ovu sjednicu pozvani svi poslanici radi konstruktivne i demokratske debate, a kako bi se poduzeli prvi koraci u riješavanju političke krize.
„Parlamentarna manjina ima za cilj ne samo da blokira formiranje Skupštine, već, kao što je navedeno i u Izvještaju o napretku, ova partija blokira cijelo Kosovo i put zemlje ka EU. Oni i danas, kao što su to radili u prošli mandat, blokiraju parlament“, kazala je ona, i dodala da poslanici PDK-a trebaju da priznaju da većina odlučuje, a da oni nemaju tu većinu.
Visar Ymeri, iz pokreta Samoopredjeljenje, koji je takođe u opoziciji, tokom rasprave u Skupštini, kazao je da vlast drže politički oligrahi odlazeće vlade koji blokiraju institucije.
"Upravo iz tog razloga, obaveza je poslanika da uklone ovu blokadu. Naša je obaveza da oslobodimo zemlju od ovih oligraha koji koštaju veoma mnogo građane i državu. Upravo oni su posljednjih mjeseci putem njihovih odluka zemlju doveli u gotovo nesavladivom dugu, putem uzurpacije svakog javnog preduzeća i nezavisnih agencija dugoko oštetili ekonomsko funkcionisanje i finansijsku održivost države“, kazao je Ymeri.
Da se institucije trebaju što prije uspostaviti, poručio je u srijedu i Specijalni predstavnik EU na Kosovu, Samuel Žbogar, nakon predstavljanja nalaza iz Izvještaja o napretku.
"Zemlja je u blokadi četiri mjeseca poslije uspješnih izbora. Sposobnost ili spremnost političke elite da riješi probleme predstavlja prepreku. Kosovo već osjeća posljedice odlaganja formiranja institucija i postoji zaostali posao koji Skupština i Vlada moraju da obave. Dakle, dok predstavljam ovaj izvještaj i napredak ostvaren tokom prošle godine, apelujem na vaše lidere da interese Kosova i njegovog naroda stave na prvo mjesto i nađu načina da krenu napred", rekao je on.
