Fakultetska diploma ne garantuje posao mladima na Kosovu, smatraju studenti. Neki od njih su pesimisti da će uspjeti da nađu posao u svojoj struci, te pojedini kažu da je lako moguće da će umesto informatičara biti električari. Poručuju da je čak i pametnije da se studira ono što tržište traži, a ne ono što vole.
Nezaposlenost na Kosovu je problem koji se godinama ne riješava. Iako se o tome govori uglavnom uoči izbora, sva obećanja o otvaranju novih radnih mesta i zapošljavanju mladih ostaju samo – prazna obećanja.
Na osnovu zvaničnih podataka iz popisa stanovništva 2011. godine, gotovo polovina stanovništa sposobnog za rad je nezaposleno, preciznije 45 posto. Na osnovu posljednje ankete koju je realizovala Agencija za statistiku, tokom 2013., stepen nezaposlenosti je bio 30 posto, ali u takav podatak su svoje sumnje izrazile brojne nevladine organizacije.
Nezaposlenost mladih je inače prepoznat problem, kako u domaćim tako i u stranim izvještajima. Prema podacima Agencije za statistiku, stepen nezaposlenosti kod mladih je 56 posto (između 15 i 24 godine starosti).
Studenti različitih smjerova na Kosovu malo vjeruju da će uspjeti da pronađu posao koji odgovara njihovim studijama.
Dardan Krasniqi je student marketinga i biznis administracije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Prištine. Iako voli to što studira, ne vjeruje da će mu ovaj smjer omogućiti radno mjesto.
"Ne vjerujem, zato što je tržište na Kosovu jako loše. Zapošljavaju se samo oni koji imaju poznanstva, dok se vrijednosti, stečeno znanje i iskustvo, ne uzimaju u obzir. Sve je privatizovano, onaj kome je porodica jaka može da se zaposli. Ostali mogu da uče samo za sebe i to je jako razočaravajuće", kaže Krasniqi.
Granit Morina, student ekonomije, kaže da je teško naći posao upravo zato što je veliki broj onih koji su završili ekonomiju.
"Mi se nadamo da ćemo uspjeti da se zaposlimo, ali ovdje je puno ekonomista, velika je konkurencija, a malo je radnih mjesta za ekonomiste. Veoma razočaravajuće", kaže Morina.
Neki od mladih kažu da u cilju osiguravanja radnog mjesta nakon studija, treba se na vrijeme orjentisati ka određenim smjerovima za kojima radno tržište na Kosovu ima potrebe.
Dafina Islami studira matematiku i očekuje da neće imati poteškoća prilikom zapošljavanja upravo zato što matematičari traže, a nema ih u velikom broju.
"Mislim da imam perspektivu. Nadam se da će biti posla za mene. Smjer je težak i matematičara nema dovoljno. Izabrala sam da studiram matematiku kako bih je kasnije predavala u školama", kaže Islami.
Driton Aliu studira kompjuterske nauke nada se da će za njega biti posla, ali dodaje da se neće ograničiti na rad samo u svojoj struci.
"Ukoliko ne bude posla za mene, radiću i kao električar. To je inače moj otac i moguće je da ću i ja nastaviti da se bavim time", kaže on.
Inače, tokom posljednjih izbora na Kosovu, neke od političkih partija obećale su i do 200.000 novih radnih mjesta. Analitičari koji su komentarisali ovakva obećanja, naveli su da je za tako nešto potreban ekonomski rast od 20 posto unutar jedne godine, a tako nešto, rekli su, nikada ni jedna zemlja nije ostvarila.
Na osnovu zvaničnih podataka iz popisa stanovništva 2011. godine, gotovo polovina stanovništa sposobnog za rad je nezaposleno, preciznije 45 posto. Na osnovu posljednje ankete koju je realizovala Agencija za statistiku, tokom 2013., stepen nezaposlenosti je bio 30 posto, ali u takav podatak su svoje sumnje izrazile brojne nevladine organizacije.
Nezaposlenost mladih je inače prepoznat problem, kako u domaćim tako i u stranim izvještajima. Prema podacima Agencije za statistiku, stepen nezaposlenosti kod mladih je 56 posto (između 15 i 24 godine starosti).
Studenti različitih smjerova na Kosovu malo vjeruju da će uspjeti da pronađu posao koji odgovara njihovim studijama.
Dardan Krasniqi je student marketinga i biznis administracije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Prištine. Iako voli to što studira, ne vjeruje da će mu ovaj smjer omogućiti radno mjesto.
"Ne vjerujem, zato što je tržište na Kosovu jako loše. Zapošljavaju se samo oni koji imaju poznanstva, dok se vrijednosti, stečeno znanje i iskustvo, ne uzimaju u obzir. Sve je privatizovano, onaj kome je porodica jaka može da se zaposli. Ostali mogu da uče samo za sebe i to je jako razočaravajuće", kaže Krasniqi.
Granit Morina, student ekonomije, kaže da je teško naći posao upravo zato što je veliki broj onih koji su završili ekonomiju.
"Mi se nadamo da ćemo uspjeti da se zaposlimo, ali ovdje je puno ekonomista, velika je konkurencija, a malo je radnih mjesta za ekonomiste. Veoma razočaravajuće", kaže Morina.
Neki od mladih kažu da u cilju osiguravanja radnog mjesta nakon studija, treba se na vrijeme orjentisati ka određenim smjerovima za kojima radno tržište na Kosovu ima potrebe.
Dafina Islami studira matematiku i očekuje da neće imati poteškoća prilikom zapošljavanja upravo zato što matematičari traže, a nema ih u velikom broju.
"Mislim da imam perspektivu. Nadam se da će biti posla za mene. Smjer je težak i matematičara nema dovoljno. Izabrala sam da studiram matematiku kako bih je kasnije predavala u školama", kaže Islami.
Driton Aliu studira kompjuterske nauke nada se da će za njega biti posla, ali dodaje da se neće ograničiti na rad samo u svojoj struci.
"Ukoliko ne bude posla za mene, radiću i kao električar. To je inače moj otac i moguće je da ću i ja nastaviti da se bavim time", kaže on.
Inače, tokom posljednjih izbora na Kosovu, neke od političkih partija obećale su i do 200.000 novih radnih mjesta. Analitičari koji su komentarisali ovakva obećanja, naveli su da je za tako nešto potreban ekonomski rast od 20 posto unutar jedne godine, a tako nešto, rekli su, nikada ni jedna zemlja nije ostvarila.
