Ne respektuju se demokratska pravila, institucije nisu konsolidovane i ne rade u interesu zemlje i građana. Nema odgovornosti u obavljanju poslova. Jedan broj ministara uopšte se ne pojavljuju na poslu. Bordovi javnih preduzeća su polovični a raspolažu ogromna sredstva. U Univerzitetskom Kliničnom Centru nisu imenovani direktori, pojedina odjeljenja ne rade. Građani se suočavaju sa nedostatkom lijekova. Privreda je u kolapsu i opterećena zbog manjkavosti funkcionalne vlasti. Carina i Poreska Uprava značajno zaostaju u prikupljanju prihoda. Carina je prikupila 340 miliona od planiranih 930 miliona eura, a Uprava prihoda 130 miliona od 367 miliona eura. Nema ni stranih ulaganja jer mnogi investitori koji su imali u planu da ulažu svoj kapital na Kosovu, zbog političkih nejasnoća to nisu uradili. Prema najnovijim podacima Svjetske Banke, siromaštvo na Kosovu je 29.7 posto. Oko 10 posto građana živi u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2.5 dolara dnevno.
Od proglašenja nezavisnosti 2008. godine, po prvi put je ostavljeno da Kosovo odlučuje o formiranju svojih institucija vlasti. Do sada uvijek je to odlučivao međunarodni faktor. Međutim, nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 08. juna ove godine, Kosovo je ušlo u tešku institucionalnu krizu koja se sve više produbljuje. Nije konstituisana Skupština, nije izabran predsjednik Parlamenta, nije formirana vlada. Situacija na sjednicama Skupštine je vrlo konfuzna, često dramatična i komična.
Dvije najveće političke grupacije, Demokratska Partija Kosova (PDK) i postizborni koalicioni blok VLAN- Demokratski Savez Kosova (LDK), Alijansa za Budućnost Kosova (AAK), Inicijativa za Kosovo (IK) i Pokret Saoopredjeljenje (VV), čvrsto stoje zabarikadirani na svojim početnim pozicijama bez političke volje da nađu rješenje za izlazak iz nastale krize.
Opoziciona koalicija VLAN smatra da ima pravo da predloži kandidata za predsjednika Skupštine i želi da spriječi PDK Hashima Thaçija da i u trećem mandatu ima ključne pozicije vlasti. S druge strane, PDK se poziva na ustavno pravo i ne odustaju od zahtjeva da imaju predsjednika Skupštine i premijera pošto su predizborna koalicija koja je osvojila najviše glasova na izborima ali nema partnera za koaliciju i nema dovoljno glasova da bi dobila funkciju predsjednika Skupštine Kosova. Prema izbornim rezultatima PDK ima 37, koalicija VLAN 63 poslanika, manjinske zajednice imaju 20 zagarantovanih mjesta. Za izbor predsjednika Skupštine potreban je 61 glas.
Nedostatak političkog dijaloga. Skandalozna odluka Ustavnog Suda koji je čitav proces ugurao u ćorsokak. Presjedavajući konstitutivne sjednice, najstarija poslanica Flora Brovina (PDK) koja je bez mandata i na nezakonit način uzurpirala vlast što joj ne pripada, koja je motivirana i pod uticajem aktuelne vlasti permanentno imponuje političku volju, ne dozvoljavajući poslanicima ni da debatuju u Skupštini. To su glavni razlozi koji sprečavaju formiranje institucija i produbljuju kosovsku institucionalnu krizu.
Umjesto pronalaženja izlaska iz nastale krize, političke podjele i tenzije aktualizovane su na odloženim - prekinutim konstitutivnim sjednicama Skupštine Kosova. Na sjednici 17. jula, za predsjednika Skupštine izabran je predsjednik LDK, Isa Mustafa. Međutim, Ustavni Sud Kosova poništio je tu odluku uz obrazloženje da samo najjača predizborna stranka, u ovom slučaju PDK, može predložiti predsjednika Skupštine. Ta odluka je u javnosti ocjenjena kao pogrešna, politički pristrasna koja nije respektovala princip većine.
Pred nastavak druge konstituivne sjednice Skupštine Kosova 12. septembra, postizborna koalicija LDK-AAK-IK sklopila je "Sporazum o principima" s pokretom Samoopredjeljenje. Sporazum predviđa izgradnju institucija u skladu s načelima parlamentarne demokratije, uz ustavne i zakonske norme da je dijalog odgovornost vlade. Nova vlada se obavezuje da imenuje pregovarača iz redova pokreta Samoopredjeljenje, koji će predvoditi taj proces. Time je stvorena nova politička realnost. Lista “Srpska” je rekla da ne želi da Briselski dijalog ostane u rukama Samoopredjeljenja. Da bi se konsultovala i donijela odluka da li da pruži podršku koalicionom bloku LDK-AAK-IK, lista “Srpska” je tražila vrijeme i predložila da se nastavak konstituivne sjednice održi 18. septembra. Odlaganje sjednice da bi se kupilo vrijeme bilo je praćeno pritiscima, optužbama, prijetnjama, ucjenama, pokušajima kupovine glasova poslanika i nastojanjima PDK da pridobije glasove liste “Srpska” i ostalih manjina eventualno i još neki politički subjekt iz koalicionog bloka da bi potom izabrao predsjednika Skupštine i formirao vladu Kosova. Kruže priče da je sjednicu odložio zvanični Beograd, preko liste "Srpska" i da to ide u korist PDK i Hashima Thaçija.
U skladu sa Presudom Ustavnog Suda, Skupština Kosova je nastavila konstitutivnu sjednicu 18. septembra na kojoj predloženi kandidat PDK za predsjednika Skupštine, Arsim Bajrami, nije dobio dovoljan broj glasova da bi bio izabran na tu funkciju. Od ukupno 116 prisutnih poslanika u sali, ZA su glasali 44 poslanika, protiv 61, dok su 11 poslanika bili suzdržani. Na ovoj sjednici još jednom su na vidjelo izbile činjenice koliko su oprečni i betonirani stavovi političkih partija. PDK se uporno bori da po svaku cijenu zadrži vlast naglašavajući da njima pripada funkcija predsjednika Skupštine i pravo da formiraju Vladu Kosova. U Koalicionom bloku VLAN, ističu da ni u kom slučaju neće dozvoliti da vlast ostaje PDK i da nema mjesta nikakvom sporazumu sa partijom Hashima Thaçija.
Predstavnici srpske zajednice na Kosovu, koji su na izborima osvojili 29.124 glasova, odnosno, 4,17 odsto i imaju 10 poslanika, priželjkuju da se što prije razreši kriza i ponavljaju stav da će imati aktivnu ulogu u svim aktuelnim iskušenjima vezano za konstituisanje institucija. Naglašavaju da će u procesu izbora predsjednika Skupštine, svoje glasove dati onima koji imaju većinu u Skupštini. Predsjednik liste „Srpska“ Aleksandar Jablanović je rekao da će oni respektovati odluku Ustavnog suda, ali, prema njemu: "to ne znači da smo orijentisani prema jednom ili drugom političkom subjektu”. Jablanović ističe da odgovornost da se prevaziđe kriza pripada albanskim političkim partijama, i da su stavovi i djelovanje liste “Srpske” koordinirani sa Beogradom i međunarodnim faktorom. Odlazeći zamjenik premijera Kosova i predsjednik Samostalne liberalne stranke Slobodan Petrović, koji je dio liste “Srpska” takođe, potvrđuje da će glasovi ove liste biti priključini glasovima većine u Skupštini Kosova i dodaje ”...naša je želja da što prije izađemo iz postojeće blokade i formiramo institucije i da što prije preuzmemo dio odgovornost u skupštini i vladi”, izjavio je on,
Sve jače su glasine o neophodnosti intervencije međunarodnih predstavnika kako bi se politička kriza prevazišla. Specijalni predstavnik Evropske unije na Kosovu, Samuel Žbogar je odbacio tu mogućnost... "Naša jedina intervencija je preporuka kosovskim institucijama da pronađu rješenje ", naglasio je on. Međunarodni predstavnici na Kosovu, u svojim izjavama, uglavnom pominju tri principa koji treba da se respektuju prilikom izbora institucija. Da se institucije formiraju u skladu sa Ustavom i važećim zakonima, da funkcija predsjednika Kosova ne bude dio političke trgovine za formiranje institucija i da nova vlada nastavi dijalog sa Beogradom i primjeni postignuti sporazum u Briselu.
Nedostatak političkog konsenzusa o izboru predsjednika Skupštine još je više produbio političke polarizacije i institucionalnu krizu. Ekstremno suprotni stavovi zatvoreni u partijskim krugovima ne nude rješenja i onemogućavaju izlazak iz krize.
Koalicioni blok VLAN ne odriče se funkcije predsjednika Skupštine jer smatra da nema razloga da to učini pošto imaju potreban broj glasova. Ističu da će nova vlada koju će formirati, poštovati PDK kao opoziciju i tretirati je isto onako kako je ona tretirala opoziciju dok je bila na vlasti. Međutim, poslije odluke Ustavnog suda, ona nema legalnih mehanizama niti pravna i zakonska sredstva koja može koristiti kako bi obezbjedila funkciju predsjednika Skupštine.
.jpg)
S druge strane, neprekidni neuspjesi PDK da obezbjedi glasove za izbor predsjednika Skupštine, ne umanjuju nade ove partije da će formirati nove institucije. Do sada, partija Hashima Thaqija, nema političku volju i sem riječi nije nudila nikakav plan za izlazak iz krize koja je stvorena poslije izbora 8. juna ove godine.
Predsjednik Ekološke Partije Kosova Arif Krasniqi kaže da je neophodno funkcionisanje demokratskih principa i hitna deblokada nastale situacije: "Ova blokada je besmislena. Ponašanje PDK je apsurdno, ona ne prihvata realnost. To nema nikakve veze sa parlamentarnom demokratijom. Stvorena je atmosfera neprijateljstava. Građani traže hitno rješenje. Kosovu su potrebne kredibilne, legitimne i efikasne instucije, sposobne da riješe nagomilane probleme, prije svega ekonomske, koji će se efikasno boriti protiv organizovanog kriminala, korupcije i stvoriti potrebne uslovi za brže integracije u Evropi", kaže on.
U ovakvoj situaciji kada politički subjekti nemaju nijedan kreativan, pragmatičan prijedlog niti političku hrabrost da nađu izlaz iz nastale krize, prvo stradaju demokratski procesi i građani. Kosovo stagnira u mnogim oblastima, a štete su velike na unutrašnjem i spoljnem planu.
Ne respektuju se demokratska pravila, institucije nisu konsolidovane i ne rade u interesu zemlje i građana. Nema odgovornosti u obavljanju poslova. Jedan broj ministara uopšte se ne pojavljuju na poslu. Bordovi javnih preduzeća su polovični a raspolažu ogromna sredstva. U Univerzitetskom Kliničnom Centru nisu imenovani direktori, pojedina odjeljenja ne rade. Građani se suočavaju sa nedostatkom lijekova. Privreda je u kolapsu i opterećena zbog manjkavosti funkcionalne vlasti. Carina i Poreska Uprava značajno zaostaju u prikupljanju prihoda. Carina je prikupila 340 miliona od planiranih 930 miliona eura, a Uprava prihoda 130 miliona od 367 miliona eura. Nema ni stranih ulaganja jer mnogi investitori koji su imali u planu da ulažu svoj kapital na Kosovu, zbog političkih nejasnoća to nisu uradili. Prema najnovijim podacima Svjetske Banke, siromaštvo na Kosovu je 29.7 posto. Oko 10 posto građana živi u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2.5 dolara dnevno. Nezadovoljni su studenti koji protestuju. Građani potpisuju peticiju protiv poskupljenja struje i najavljuju masovne proteste. Izraženi su problemi i na spoljnom planu. Kasne integracioni procesi. Kosovari žive u getu, oni su jedini u Evropi koji bez vize ne mogu da putuju u Šengensku zonu. Nastavak dijaloga sa Beogradom na tehničkom i političkom nivou je prekinut. Formiranje Specijalnog suda za ratne zločine kasni jer se čeka nova vlada...
.jpg)
Sve je to stvorilo atmosferu u kojoj su građani zbunjeni, gube povjerenje, osjećaju se prevarenim nesigurnim i iritirani raznim marifetlucima u borbi za vlast. Kraj višemjesečne krize nije na vidiku, jer nema dijaloga, političkog kompromisa a volja manjine nadvladava volju većine. Nade su uperene prema predsjednici Kosova Atifete Jahjaga i međunarodnoj zajednici koji bi trebali da reaguju i pomognu u iznalaženju riješenja na sljedećoj sjednici Skupštine koju je predsjedavajući konstitutivne sjednice, Flora Brovina, najavila za 02. oktobar.
Dvije najveće političke grupacije, Demokratska Partija Kosova (PDK) i postizborni koalicioni blok VLAN- Demokratski Savez Kosova (LDK), Alijansa za Budućnost Kosova (AAK), Inicijativa za Kosovo (IK) i Pokret Saoopredjeljenje (VV), čvrsto stoje zabarikadirani na svojim početnim pozicijama bez političke volje da nađu rješenje za izlazak iz nastale krize.
Opoziciona koalicija VLAN smatra da ima pravo da predloži kandidata za predsjednika Skupštine i želi da spriječi PDK Hashima Thaçija da i u trećem mandatu ima ključne pozicije vlasti. S druge strane, PDK se poziva na ustavno pravo i ne odustaju od zahtjeva da imaju predsjednika Skupštine i premijera pošto su predizborna koalicija koja je osvojila najviše glasova na izborima ali nema partnera za koaliciju i nema dovoljno glasova da bi dobila funkciju predsjednika Skupštine Kosova. Prema izbornim rezultatima PDK ima 37, koalicija VLAN 63 poslanika, manjinske zajednice imaju 20 zagarantovanih mjesta. Za izbor predsjednika Skupštine potreban je 61 glas.
Nedostatak političkog dijaloga. Skandalozna odluka Ustavnog Suda koji je čitav proces ugurao u ćorsokak. Presjedavajući konstitutivne sjednice, najstarija poslanica Flora Brovina (PDK) koja je bez mandata i na nezakonit način uzurpirala vlast što joj ne pripada, koja je motivirana i pod uticajem aktuelne vlasti permanentno imponuje političku volju, ne dozvoljavajući poslanicima ni da debatuju u Skupštini. To su glavni razlozi koji sprečavaju formiranje institucija i produbljuju kosovsku institucionalnu krizu.
Umjesto pronalaženja izlaska iz nastale krize, političke podjele i tenzije aktualizovane su na odloženim - prekinutim konstitutivnim sjednicama Skupštine Kosova. Na sjednici 17. jula, za predsjednika Skupštine izabran je predsjednik LDK, Isa Mustafa. Međutim, Ustavni Sud Kosova poništio je tu odluku uz obrazloženje da samo najjača predizborna stranka, u ovom slučaju PDK, može predložiti predsjednika Skupštine. Ta odluka je u javnosti ocjenjena kao pogrešna, politički pristrasna koja nije respektovala princip većine.
Pred nastavak druge konstituivne sjednice Skupštine Kosova 12. septembra, postizborna koalicija LDK-AAK-IK sklopila je "Sporazum o principima" s pokretom Samoopredjeljenje. Sporazum predviđa izgradnju institucija u skladu s načelima parlamentarne demokratije, uz ustavne i zakonske norme da je dijalog odgovornost vlade. Nova vlada se obavezuje da imenuje pregovarača iz redova pokreta Samoopredjeljenje, koji će predvoditi taj proces. Time je stvorena nova politička realnost. Lista “Srpska” je rekla da ne želi da Briselski dijalog ostane u rukama Samoopredjeljenja. Da bi se konsultovala i donijela odluka da li da pruži podršku koalicionom bloku LDK-AAK-IK, lista “Srpska” je tražila vrijeme i predložila da se nastavak konstituivne sjednice održi 18. septembra. Odlaganje sjednice da bi se kupilo vrijeme bilo je praćeno pritiscima, optužbama, prijetnjama, ucjenama, pokušajima kupovine glasova poslanika i nastojanjima PDK da pridobije glasove liste “Srpska” i ostalih manjina eventualno i još neki politički subjekt iz koalicionog bloka da bi potom izabrao predsjednika Skupštine i formirao vladu Kosova. Kruže priče da je sjednicu odložio zvanični Beograd, preko liste "Srpska" i da to ide u korist PDK i Hashima Thaçija.
U skladu sa Presudom Ustavnog Suda, Skupština Kosova je nastavila konstitutivnu sjednicu 18. septembra na kojoj predloženi kandidat PDK za predsjednika Skupštine, Arsim Bajrami, nije dobio dovoljan broj glasova da bi bio izabran na tu funkciju. Od ukupno 116 prisutnih poslanika u sali, ZA su glasali 44 poslanika, protiv 61, dok su 11 poslanika bili suzdržani. Na ovoj sjednici još jednom su na vidjelo izbile činjenice koliko su oprečni i betonirani stavovi političkih partija. PDK se uporno bori da po svaku cijenu zadrži vlast naglašavajući da njima pripada funkcija predsjednika Skupštine i pravo da formiraju Vladu Kosova. U Koalicionom bloku VLAN, ističu da ni u kom slučaju neće dozvoliti da vlast ostaje PDK i da nema mjesta nikakvom sporazumu sa partijom Hashima Thaçija.
Predstavnici srpske zajednice na Kosovu, koji su na izborima osvojili 29.124 glasova, odnosno, 4,17 odsto i imaju 10 poslanika, priželjkuju da se što prije razreši kriza i ponavljaju stav da će imati aktivnu ulogu u svim aktuelnim iskušenjima vezano za konstituisanje institucija. Naglašavaju da će u procesu izbora predsjednika Skupštine, svoje glasove dati onima koji imaju većinu u Skupštini. Predsjednik liste „Srpska“ Aleksandar Jablanović je rekao da će oni respektovati odluku Ustavnog suda, ali, prema njemu: "to ne znači da smo orijentisani prema jednom ili drugom političkom subjektu”. Jablanović ističe da odgovornost da se prevaziđe kriza pripada albanskim političkim partijama, i da su stavovi i djelovanje liste “Srpske” koordinirani sa Beogradom i međunarodnim faktorom. Odlazeći zamjenik premijera Kosova i predsjednik Samostalne liberalne stranke Slobodan Petrović, koji je dio liste “Srpska” takođe, potvrđuje da će glasovi ove liste biti priključini glasovima većine u Skupštini Kosova i dodaje ”...naša je želja da što prije izađemo iz postojeće blokade i formiramo institucije i da što prije preuzmemo dio odgovornost u skupštini i vladi”, izjavio je on,
Sve jače su glasine o neophodnosti intervencije međunarodnih predstavnika kako bi se politička kriza prevazišla. Specijalni predstavnik Evropske unije na Kosovu, Samuel Žbogar je odbacio tu mogućnost... "Naša jedina intervencija je preporuka kosovskim institucijama da pronađu rješenje ", naglasio je on. Međunarodni predstavnici na Kosovu, u svojim izjavama, uglavnom pominju tri principa koji treba da se respektuju prilikom izbora institucija. Da se institucije formiraju u skladu sa Ustavom i važećim zakonima, da funkcija predsjednika Kosova ne bude dio političke trgovine za formiranje institucija i da nova vlada nastavi dijalog sa Beogradom i primjeni postignuti sporazum u Briselu.
Nedostatak političkog konsenzusa o izboru predsjednika Skupštine još je više produbio političke polarizacije i institucionalnu krizu. Ekstremno suprotni stavovi zatvoreni u partijskim krugovima ne nude rješenja i onemogućavaju izlazak iz krize.
Koalicioni blok VLAN ne odriče se funkcije predsjednika Skupštine jer smatra da nema razloga da to učini pošto imaju potreban broj glasova. Ističu da će nova vlada koju će formirati, poštovati PDK kao opoziciju i tretirati je isto onako kako je ona tretirala opoziciju dok je bila na vlasti. Međutim, poslije odluke Ustavnog suda, ona nema legalnih mehanizama niti pravna i zakonska sredstva koja može koristiti kako bi obezbjedila funkciju predsjednika Skupštine.
S druge strane, neprekidni neuspjesi PDK da obezbjedi glasove za izbor predsjednika Skupštine, ne umanjuju nade ove partije da će formirati nove institucije. Do sada, partija Hashima Thaqija, nema političku volju i sem riječi nije nudila nikakav plan za izlazak iz krize koja je stvorena poslije izbora 8. juna ove godine.
Predsjednik Ekološke Partije Kosova Arif Krasniqi kaže da je neophodno funkcionisanje demokratskih principa i hitna deblokada nastale situacije: "Ova blokada je besmislena. Ponašanje PDK je apsurdno, ona ne prihvata realnost. To nema nikakve veze sa parlamentarnom demokratijom. Stvorena je atmosfera neprijateljstava. Građani traže hitno rješenje. Kosovu su potrebne kredibilne, legitimne i efikasne instucije, sposobne da riješe nagomilane probleme, prije svega ekonomske, koji će se efikasno boriti protiv organizovanog kriminala, korupcije i stvoriti potrebne uslovi za brže integracije u Evropi", kaže on.
U ovakvoj situaciji kada politički subjekti nemaju nijedan kreativan, pragmatičan prijedlog niti političku hrabrost da nađu izlaz iz nastale krize, prvo stradaju demokratski procesi i građani. Kosovo stagnira u mnogim oblastima, a štete su velike na unutrašnjem i spoljnem planu.
Ne respektuju se demokratska pravila, institucije nisu konsolidovane i ne rade u interesu zemlje i građana. Nema odgovornosti u obavljanju poslova. Jedan broj ministara uopšte se ne pojavljuju na poslu. Bordovi javnih preduzeća su polovični a raspolažu ogromna sredstva. U Univerzitetskom Kliničnom Centru nisu imenovani direktori, pojedina odjeljenja ne rade. Građani se suočavaju sa nedostatkom lijekova. Privreda je u kolapsu i opterećena zbog manjkavosti funkcionalne vlasti. Carina i Poreska Uprava značajno zaostaju u prikupljanju prihoda. Carina je prikupila 340 miliona od planiranih 930 miliona eura, a Uprava prihoda 130 miliona od 367 miliona eura. Nema ni stranih ulaganja jer mnogi investitori koji su imali u planu da ulažu svoj kapital na Kosovu, zbog političkih nejasnoća to nisu uradili. Prema najnovijim podacima Svjetske Banke, siromaštvo na Kosovu je 29.7 posto. Oko 10 posto građana živi u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2.5 dolara dnevno. Nezadovoljni su studenti koji protestuju. Građani potpisuju peticiju protiv poskupljenja struje i najavljuju masovne proteste. Izraženi su problemi i na spoljnom planu. Kasne integracioni procesi. Kosovari žive u getu, oni su jedini u Evropi koji bez vize ne mogu da putuju u Šengensku zonu. Nastavak dijaloga sa Beogradom na tehničkom i političkom nivou je prekinut. Formiranje Specijalnog suda za ratne zločine kasni jer se čeka nova vlada...
Sve je to stvorilo atmosferu u kojoj su građani zbunjeni, gube povjerenje, osjećaju se prevarenim nesigurnim i iritirani raznim marifetlucima u borbi za vlast. Kraj višemjesečne krize nije na vidiku, jer nema dijaloga, političkog kompromisa a volja manjine nadvladava volju većine. Nade su uperene prema predsjednici Kosova Atifete Jahjaga i međunarodnoj zajednici koji bi trebali da reaguju i pomognu u iznalaženju riješenja na sljedećoj sjednici Skupštine koju je predsjedavajući konstitutivne sjednice, Flora Brovina, najavila za 02. oktobar.
