Obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti (International Literacy Day) UNESCO-ova je inicijativa, a ima za cilj svake godine podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou.
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti rodila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja.
Na toj konferenciji je predstavljena inicijativa za proglašavanjem jednog dana u godini Međunarodnim danom pismenosti, kako bi se tog dana slavilo, ali i upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnom nivou. Dogovor je sklopljen pa je već sljedeće godine, 1. septembra 1966., svijet obilježio prvi Međunarodni dan pismenosti.
Pismenost je jedno od ljudskih prava, implicitno sadržano u pravu na obrazovanje.
Ono je prepoznato kao pravo u nizu međunarodnih konvencija i uključeno u tekstove ključnih međunarodnih deklaracija.
Opštom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine priznato je pravo na obrazovanje, a time i pravo na pismenost. U međuvremenu su usvojene dvije deklaracije koje su napravile korak naprijed. U Deklaraciji iz Persepolisa, usvojenoj 1975. godine kaže se: Pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo, a Hamburška deklaracija iz 1997. godine naglašava kako je pismenost, koja u širem smislu obuhvata znanje i vještine koje su potrebne svima u svijetu brzih promjena, osnovno ljudsko pravo.
Prema podacima UNESCO-a oko 775 miliona odraslih osoba na planeti nema ni minumum osnovnog obrazovanja, 1 na 5 odraslih osoba su analfabete od kojih 2/3 su žene. Oko 75 miliona djece ne pohađa školu, ne pohađaju redovno nastavu ili su je totalno napustili.
Na Kosovu prema registraciji stanovništva iz 2011. godine, evidentirano je ukupno 55.001 osoba koje ne znaju da pišu ili čitaju, što predstavlja 3.2 posto od ukupnog broja stanovništva i 3.9 posto onih preko 10 godina.
Obrazovanje na Kosovu nije na kvalitetnom nivou, gdje osnovno obrazovanje ima veliki udio u smislu obrazovanja stanovništva i čini 38,2 posto, 24,3 posto srednje obrazovanje i iznad 9,3 posto (samo 0,8 posto sa magistraturom - master i doktorat).
Zabrinuti su podaci napuštanja školovanja i neregistracija učenika u srednju školu, što još više otežava situaciju kada je u pitanju stručna sprema.
Na toj konferenciji je predstavljena inicijativa za proglašavanjem jednog dana u godini Međunarodnim danom pismenosti, kako bi se tog dana slavilo, ali i upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnom nivou. Dogovor je sklopljen pa je već sljedeće godine, 1. septembra 1966., svijet obilježio prvi Međunarodni dan pismenosti.
Pismenost je jedno od ljudskih prava, implicitno sadržano u pravu na obrazovanje.
Ono je prepoznato kao pravo u nizu međunarodnih konvencija i uključeno u tekstove ključnih međunarodnih deklaracija.
Opštom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine priznato je pravo na obrazovanje, a time i pravo na pismenost. U međuvremenu su usvojene dvije deklaracije koje su napravile korak naprijed. U Deklaraciji iz Persepolisa, usvojenoj 1975. godine kaže se: Pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo, a Hamburška deklaracija iz 1997. godine naglašava kako je pismenost, koja u širem smislu obuhvata znanje i vještine koje su potrebne svima u svijetu brzih promjena, osnovno ljudsko pravo.
Prema podacima UNESCO-a oko 775 miliona odraslih osoba na planeti nema ni minumum osnovnog obrazovanja, 1 na 5 odraslih osoba su analfabete od kojih 2/3 su žene. Oko 75 miliona djece ne pohađa školu, ne pohađaju redovno nastavu ili su je totalno napustili.
Na Kosovu prema registraciji stanovništva iz 2011. godine, evidentirano je ukupno 55.001 osoba koje ne znaju da pišu ili čitaju, što predstavlja 3.2 posto od ukupnog broja stanovništva i 3.9 posto onih preko 10 godina.
Obrazovanje na Kosovu nije na kvalitetnom nivou, gdje osnovno obrazovanje ima veliki udio u smislu obrazovanja stanovništva i čini 38,2 posto, 24,3 posto srednje obrazovanje i iznad 9,3 posto (samo 0,8 posto sa magistraturom - master i doktorat).
Zabrinuti su podaci napuštanja školovanja i neregistracija učenika u srednju školu, što još više otežava situaciju kada je u pitanju stručna sprema.
