Prošle sedmice na Kosovu u samo dva dana uhapšeno je 43 islamističkih ekstremista. Istraga se nastavlja, jer po svemu sudeći, ima još osumnjičenih. Istovremeno raste i strah od terorističkih napada.
Okidač za najveću akciju hapšenja na Kosovu, nakon rata 1999. godine, bio je grozan i varvarski: kosovski džihadista Lavdrim Muhaxheri, koji se u Siriji bori za Islamski Državu (IS), na svom Facebook nalogu je postavio nekoliko fotografija na kojima se vidi jedan devetnaestogodišnjak, prije i nakon što mu je odsječena glava. Te fotografije objavili su gotovo svi kosovski listovi i internet portali, a javnost je bila šokirana. Predsjednica najmlađe evropske države, Atifete Jahjaga, odmah je najavila odgovarajuće mjere: "Kosovo neće biti sigurna luka za teroriste".
Koliko je tačno kosovskih ekstremista i terorista trenutno u Siriji i Iraku nije poznato. Kosovska policija procjenjuje da bi moglo da ih bude između 100 i 200. Zvanično se zna da je proteklih sedmica na Kosovo stiglo najmanje 16 leševa iz Iraka i Sirije. Sumnja se da bi na Kosovu moglo da bude još nekoliko stotina islamskih ekstremista.
"Prošle sedmice uhapsili smo 43 osobe za koje se sumnja da su ekstremisti. Istraga je u toku. Moguće je da će narednih dana biti još hapšenja", kaže za Deutsche welle portparol kosovske policije Baki Kelani.
Kosovski mediji javljaju da bi još najmanje 56 osoba moglo da bude uhapšeno.
"Bezbjednosna situacija na Kosovu je stabilna", kaže Kelani, ali mogućnost terorističkih akcija ne može u potpunosti da se isključi. "Ipak, policija i druge bezbjednosne strukture na Kosovu u stanju su da osiguraju stabilnost u zemlji", ističe portparol policije.
Na Kosovu i u Albaniji raste strah od mogućih napada radikalnih islamista i terorista. Kosovski mediji navode da je opasnost od terorističkog napada postojala za vrijeme filmskog festivala "Dokufest" (14.-24.08.2014) u Prizrenu, gdje se nalazi i baza u kojoj je smješteno 700 njemačkih vojnika. Nedavno je veliku pažnju privukla i poruka, koju je uputio vođa džihadista Abu Bekr el-Bagdadi, koji je u vrijeme mjeseca Ramazana obznanio planove za "Islamski kalifat". Objavljeni su na šest jezika: engleskom, njemačkom, francuskom, ruskom, turskom i albanskom.
Nepozvani "gosti"
Islamska tradicija na Kosovu stara je preko 500 godina. Od 1,8 miliona stanovnika na Kosovu više od 90 odsto su muslimani – skoro isključivo suniti. Još prije rata 1999. godine, na Kosovu je postojalo 560 džamija. Danas ih ima skoro 700. Islamska zajednica Kosova (Bashkesia Islame e Kosoves - BIK) važi za dobro organizovanu: "Sa punom odgovornošću kažem: sve džamije i imame imamo pod kontrolom", kaže predsjednik BIK, Naim Tërnava u intervjuu za Deutsche welle. Međutim, mnogo "gostiju" je dolazilo spolja, jer je granica veoma otvorena. "Nakon rata svako je mogao da dođe i ode kada je želeo. Tako je došlo do indoktrinacije djela naše omladine", objašnjava Tërnava.
Razlog što mladi na Kosovu nasjedaju na radikalnoislamističku propagandu, analitičar Haki Abazi, predsjednik Fondacije Braće Rokfeler u Prištini, objašnjava teškom ekonomskom situacijom. Procjene govore da na Kosovu ima 40 odsto nezaposlenih, mnogi žive u siromaštvu i bez nade da će biti bolje.
Zbog svega toga mnogi su podložni uticaju, koji dolazi iz arapskih zemalja. One su nakon rata na Kosovu osnovale brojne nevladine organizacije, koje i finansiraju. Prema najnovim medijskim izvještajima te organizacije samo u posljednjih godinu dana iz Libije, Libana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, dobile su finansijsku pomoć veću od 25 miliona eura. Organi bezbjednosti pretpostavljaju da se iza tih nevladinih organizacija kriju ekstremističke grupe.
Donedavno je na Kosovu bilo četiri takozvanih molitvenih kuća, dakle privatno unajmljenih kuća koje su služile za molitve. Prema riječima Tërnave, tamo su se okupljali predstavnici radikalnih grupa i njihove pristalice. To je jedan od razloga što je kosovska policija prije nekoliko dana zatvorila jednu od njih.
To je dio "beskompromisne borbe" protiv ekstremista, koju je najavila kosovska vlada. "Na Kosovu neće biti mjesta za ekstremizam, radikalizam i terorizam. Kosovo je slobodna i nezavisna zemlja koja će uz pomoć Evropske unije i SAD nastaviti da se bori za dobro protiv zla", izjavio je premijer Hashim Thaçi u jednom intervjuu za Deutsche welle.
Koliko je tačno kosovskih ekstremista i terorista trenutno u Siriji i Iraku nije poznato. Kosovska policija procjenjuje da bi moglo da ih bude između 100 i 200. Zvanično se zna da je proteklih sedmica na Kosovo stiglo najmanje 16 leševa iz Iraka i Sirije. Sumnja se da bi na Kosovu moglo da bude još nekoliko stotina islamskih ekstremista.
"Prošle sedmice uhapsili smo 43 osobe za koje se sumnja da su ekstremisti. Istraga je u toku. Moguće je da će narednih dana biti još hapšenja", kaže za Deutsche welle portparol kosovske policije Baki Kelani.
Kosovski mediji javljaju da bi još najmanje 56 osoba moglo da bude uhapšeno.
"Bezbjednosna situacija na Kosovu je stabilna", kaže Kelani, ali mogućnost terorističkih akcija ne može u potpunosti da se isključi. "Ipak, policija i druge bezbjednosne strukture na Kosovu u stanju su da osiguraju stabilnost u zemlji", ističe portparol policije.
Na Kosovu i u Albaniji raste strah od mogućih napada radikalnih islamista i terorista. Kosovski mediji navode da je opasnost od terorističkog napada postojala za vrijeme filmskog festivala "Dokufest" (14.-24.08.2014) u Prizrenu, gdje se nalazi i baza u kojoj je smješteno 700 njemačkih vojnika. Nedavno je veliku pažnju privukla i poruka, koju je uputio vođa džihadista Abu Bekr el-Bagdadi, koji je u vrijeme mjeseca Ramazana obznanio planove za "Islamski kalifat". Objavljeni su na šest jezika: engleskom, njemačkom, francuskom, ruskom, turskom i albanskom.
Nepozvani "gosti"
Islamska tradicija na Kosovu stara je preko 500 godina. Od 1,8 miliona stanovnika na Kosovu više od 90 odsto su muslimani – skoro isključivo suniti. Još prije rata 1999. godine, na Kosovu je postojalo 560 džamija. Danas ih ima skoro 700. Islamska zajednica Kosova (Bashkesia Islame e Kosoves - BIK) važi za dobro organizovanu: "Sa punom odgovornošću kažem: sve džamije i imame imamo pod kontrolom", kaže predsjednik BIK, Naim Tërnava u intervjuu za Deutsche welle. Međutim, mnogo "gostiju" je dolazilo spolja, jer je granica veoma otvorena. "Nakon rata svako je mogao da dođe i ode kada je želeo. Tako je došlo do indoktrinacije djela naše omladine", objašnjava Tërnava.
Razlog što mladi na Kosovu nasjedaju na radikalnoislamističku propagandu, analitičar Haki Abazi, predsjednik Fondacije Braće Rokfeler u Prištini, objašnjava teškom ekonomskom situacijom. Procjene govore da na Kosovu ima 40 odsto nezaposlenih, mnogi žive u siromaštvu i bez nade da će biti bolje.
Zbog svega toga mnogi su podložni uticaju, koji dolazi iz arapskih zemalja. One su nakon rata na Kosovu osnovale brojne nevladine organizacije, koje i finansiraju. Prema najnovim medijskim izvještajima te organizacije samo u posljednjih godinu dana iz Libije, Libana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, dobile su finansijsku pomoć veću od 25 miliona eura. Organi bezbjednosti pretpostavljaju da se iza tih nevladinih organizacija kriju ekstremističke grupe.
Donedavno je na Kosovu bilo četiri takozvanih molitvenih kuća, dakle privatno unajmljenih kuća koje su služile za molitve. Prema riječima Tërnave, tamo su se okupljali predstavnici radikalnih grupa i njihove pristalice. To je jedan od razloga što je kosovska policija prije nekoliko dana zatvorila jednu od njih.
To je dio "beskompromisne borbe" protiv ekstremista, koju je najavila kosovska vlada. "Na Kosovu neće biti mjesta za ekstremizam, radikalizam i terorizam. Kosovo je slobodna i nezavisna zemlja koja će uz pomoć Evropske unije i SAD nastaviti da se bori za dobro protiv zla", izjavio je premijer Hashim Thaçi u jednom intervjuu za Deutsche welle.
