.jpg)
Dok poslanici vladajuće koalicije u Parlamentu Kosova očekuju da oružane snage Kosova, čije formiranje traži vlada, djeluju i na sjeveru Kosova, opozicija je prema tome skeptična, zbog protivljenja Srbije, piše dnevnik "Kosova sot".
Vlada Kosova je početkom marta usvojila i proslijedila parlametnu prijedlog o osnivanju oružanih snaga Kosova (OSK), sa zadatkom da, kako je najavljeno, zaštite teritorijalni integritet, uključujući i sjever Kosova.
Da bi taj prijedlog, bio usvojen, prethodno bi se morale izvršiti izmjene u ustavu, za šta je potrebna dvotrećinska većina u kosovskom parlamentu sastavljenom od 120 poslanika, kao i dvije trećine glasova poslanika iz nealbanskih zajednica.
Kako prenosi "Kosova sot", Fatmir Xhelili, član skupštinskog odbora za bezbjednost iz redova Demokratske partije Kosova premijera Hashima Thaçija, smatra da bi takve snage mogle da djeluju na sjeveru Kosova tek za osam do 10 godina, a do tada bi sa KFOR-a na njih bila preneta ovlašćenja u oblasti bezbjednosti.
"U startu OSK neće biti u stanju da sprovedu dodatne zadatke koje će im se dati, s obzirom da je za bezbjednost na Kosovu odgovoran KFOR, a u međuvremenu broj pripadnika OSK će se povećati. Očekujemo da nakon nekoliko godina KFOR preda bezbjednosna ovlašćenja na OSK. To će se desiti u kontinuitetu, predviđene su i vremenske faze, govori se o vremenu od osam do 10 godina", rekao je Xhelili.
S druge strane, član parlamentarnog odbora za bezbjednost iz redova Samoopredjeljenja Rexhep Selimi kaže da sumnja da će OSK moći da djeluje na sjeveru kada se zna da će Srbija, "onako kako se dosad mešala u unutrašnje poslove Kosova", to učiniti i u vezi sa OSK.
Član istog skupštinskog odbora Ahmet Ysufi, smatra da OSK, kao stalno angažovane na osnovu zakona i ustava Kosova, treba da se prošire na cijelu teritoriju Kosova.
Ysufi je iz redova Alijanse za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, članice vladajuće koalicije.
Skender Perteshi iz Kosovskog Centra za studije i bezbjednost kaže da bi mandat OSK, nakon promjena u Ustavu, trebalo bi da bude bezbjednost, kao i zaštita integriteta i suvereniteta Kosova, uključujuci i sjever.
"Govori se o sporazumu Thaçija i (Ivice) Dačića koji podrazumijeva da OSK ne mogu da djeluju na sjeveru Kosova bez saglasnosti lokalnih institucija u tom dijelu Kosova. Ako je to istina, smatram da je to velika greška premijera Thaçija u pregovaračkom dijalogu", kaže Perteshi.
Vlada je na sjednici od 4. marta usvojila prijedlog o osnivanju oružanih snaga Kosova, kao i da se ministarstvo bezbjednosnih snaga zove Ministarstvo odbrane.
Premijer Thaçi je, kako prenose domaći mediji, rekao tada da bi u sastavu tih oružanih snaga bilo oko 5.000 aktivnih vojnika i oko 3.000 u rezervi.
Na to je odmah reagovao premijer Srbije Ivica Dačić izjavom da najavljeno formiranje kosovske vojske nije dio Briselskog sporazuma.
"Oni su to ranije najavljivali, ali mi (Srbija) smo tražili garancije od NATO-a i KFOR-a da, ukoliko se nekada formira ta vojska, ne sme da dolazi na sjever Kosova bez odobrenja KFOR-a", rekao je Dačić.
Da bi taj prijedlog, bio usvojen, prethodno bi se morale izvršiti izmjene u ustavu, za šta je potrebna dvotrećinska većina u kosovskom parlamentu sastavljenom od 120 poslanika, kao i dvije trećine glasova poslanika iz nealbanskih zajednica.
Kako prenosi "Kosova sot", Fatmir Xhelili, član skupštinskog odbora za bezbjednost iz redova Demokratske partije Kosova premijera Hashima Thaçija, smatra da bi takve snage mogle da djeluju na sjeveru Kosova tek za osam do 10 godina, a do tada bi sa KFOR-a na njih bila preneta ovlašćenja u oblasti bezbjednosti.
"U startu OSK neće biti u stanju da sprovedu dodatne zadatke koje će im se dati, s obzirom da je za bezbjednost na Kosovu odgovoran KFOR, a u međuvremenu broj pripadnika OSK će se povećati. Očekujemo da nakon nekoliko godina KFOR preda bezbjednosna ovlašćenja na OSK. To će se desiti u kontinuitetu, predviđene su i vremenske faze, govori se o vremenu od osam do 10 godina", rekao je Xhelili.
S druge strane, član parlamentarnog odbora za bezbjednost iz redova Samoopredjeljenja Rexhep Selimi kaže da sumnja da će OSK moći da djeluje na sjeveru kada se zna da će Srbija, "onako kako se dosad mešala u unutrašnje poslove Kosova", to učiniti i u vezi sa OSK.
Član istog skupštinskog odbora Ahmet Ysufi, smatra da OSK, kao stalno angažovane na osnovu zakona i ustava Kosova, treba da se prošire na cijelu teritoriju Kosova.
Ysufi je iz redova Alijanse za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, članice vladajuće koalicije.
Skender Perteshi iz Kosovskog Centra za studije i bezbjednost kaže da bi mandat OSK, nakon promjena u Ustavu, trebalo bi da bude bezbjednost, kao i zaštita integriteta i suvereniteta Kosova, uključujuci i sjever.
"Govori se o sporazumu Thaçija i (Ivice) Dačića koji podrazumijeva da OSK ne mogu da djeluju na sjeveru Kosova bez saglasnosti lokalnih institucija u tom dijelu Kosova. Ako je to istina, smatram da je to velika greška premijera Thaçija u pregovaračkom dijalogu", kaže Perteshi.
Vlada je na sjednici od 4. marta usvojila prijedlog o osnivanju oružanih snaga Kosova, kao i da se ministarstvo bezbjednosnih snaga zove Ministarstvo odbrane.
Premijer Thaçi je, kako prenose domaći mediji, rekao tada da bi u sastavu tih oružanih snaga bilo oko 5.000 aktivnih vojnika i oko 3.000 u rezervi.
Na to je odmah reagovao premijer Srbije Ivica Dačić izjavom da najavljeno formiranje kosovske vojske nije dio Briselskog sporazuma.
"Oni su to ranije najavljivali, ali mi (Srbija) smo tražili garancije od NATO-a i KFOR-a da, ukoliko se nekada formira ta vojska, ne sme da dolazi na sjever Kosova bez odobrenja KFOR-a", rekao je Dačić.
