Bez ulaganja u vodene akumulacije od 1980-tih Kosovo suočeno s nestašicom vode

Priština i okolne opštine već godinama se svakodnevno susreću s redukcijama vode, ali prošlog mjeseca su vlasti ograničile korištenje vode na 12 sati dnevno.

"Do ove situacije je došlo ne samo zbog niskog nivoa padavina, nego i zbog lošeg upravljanja, manjka koordinacije i adekvatne komunikacije među angažovanim stranama, nepravilne upotrebe voda i lošeg planiranja vodenim resursima u našem regionu", izjavio je Ahmeti.

Stručnjaci kažu da je nivo rezervi vode za Prištinu na najnižem nivou zadnjih decenija. Prošla godina bila je najsušnija od 1927.

Vlasti u potpunosti podržavaju vodoprivredu u rješavanju te vanredne situacije, a isto se očekuje i od lokalnih vlasti, kaže Gjelosh Vataj, glavni izvršni referent Regionalne vodoprivrede u Prištini.

"Bez obzira na to da li je upravljanje vodama dobro ili loše, Regionalna vodoprivreda Priština po prvi put posluje bez finansijskih gubitaka. To je bio uslov da donatori ulažu u našu kompaniju", izjavio je Vataj za SETimes.

Kosovo nije ulagalo u nove vodene akumulacije još od 1980-tih godina, a prištinska vodoprivreda, koja je ranije vršila snabdijevanje za 250.000 stanovnika, sad pokriva njih preko 500.000.

Zvaničnici Ministarstva za ekonomski razvoj (MER) izjavili su da su dogovorili hitan sastanak međuministarskog komiteta za vode na čelu sa zamjenikom premijera Bujarom Bukoshijem.

Oni kažu da je taj komitet formirao radnu grupu sačinjenu od predstavnika lokalnih i centralnih vlasti u cilju potpunog rješavanja problema.

"Na Kosovu je nestašica vode i nedovoljne su vodne rezerve, jer su kapaciteti jezera Badovc dovoljni za snabdijevanje samo za tri do četiri mjeseca, u jezeru Batllava ima vode za četiri do pet mjeseci, a u Prelepnicama u Gnjilanu samo za jedan mjesec," izjavio je za SETimes Ramadan Sejdiu, direktor jedinice za politiku i monitoring pri MER-u.

Sejdiu kaže da se kratkoročno voda može prebacivati iz jezera Gazivode na sjeveru Kosova u jezero Badovci, te u podzemne bunare u blizini Prištine.

Dugoročno će međutim vlada morati početi s izgradnjom vodoprivrednog objekta u Shkabaju u blizini Prištine, izjavio je on.

Milioni eura potrošeni su za vodosnabdijevanje općina, ali većina ih je još uvijek bez adekvatnog upravljanja vodama ili ga uopšte i nemaju, izjavio je Agron Demi, izvršni direktor instituta GAP u Prištini.

"Problem vode je ostavljen u nadležnosti regionalnih vodoprivreda, koje su karakterisirane lošim upravljanjem i neodgovornošću prema Vladi i prema općinama," izjavio je Demi za SETimes.

Demi je izjavio da podaci od lokalnih izbora iz 2013. pokazuju da građani smatraju vodosnabdijevanje glavnim problemom s kojim se susreću.

"Potrebna je dubinska reforma aktuelnog zakonodavstva, po kom bi općine preuzele više nadležnosti u upravljanju vodama i ulaganju u nove izvore," izjavio je Demi.