Poslanici Skupštine Kosova iz redova nevećinskih zajednica pokrenuli su inicijativu da rezervisana mjesta u ovoj instituciju ostanu i u naredna dva skupštinska mandata.
U prva dva izborna mandata, 20 od 120 mjesta bila su rezervisana za predstavnike manjinskih zajednica na Kosovu, a svako dobijeno mjesto na izborima bilo je dodatno mjesto.
Ustavom je predviđeno da u trećem izbornom mandatu, koji predstoji, rezervisana mjesta postanu zagarantovana, što znači da će predstavnici manjinskih zajednica moći maksimalno da dobiju 20 mjesta.
Deset mjesta u Skupštini su rezervisana za one koji zastupaju srpsku zajednicu na Kosovu, dok ostala deset pripadaju drugim, Bošnjacima, Turcima, i pripadnicima RAE zajednica.
Poslanik Duda Balje ispred bošnjačke koalicije Vakat navodi da, uzimajući u obzir u kojoj se situaciji nalaze manjinske zajednice, rezervisana mjesta u Skupštini trebaju da traju još dva mandata.
"S obzirom na to da smo započeli mnoge projekte vezane za manjinske zajednice, smatramo da je naš broj u parlamentu upravo presudan za njihovo rješavanje i bolju implementaciju zakona i svega što se tiče manjina", kazala je ona.
Od 25 manjinskih poslanika njih 24 je potpisalo platformu koja omogućava LOBI grupi da se angažuje kod svih relevantnih faktora kako bi se odobrila rezervisana mjesta.
Ministar rada i socijalne zaštite Nenad Rašić smatra da su zajednice na Kosovu do sad igrale veoma konstruktivnu ulogu i da je potrebno da se rezervisana mjesta i dalje održe.
"Ukoliko demokratsko društvo jeste cilj Kosova, ukoliko želite da integrište sever, ukoliko želite da ukažete visoke norme demokratskog vrednovanja, rezervisana mesta su verovatno jedan od preduslova ukoliko želite da pokažete da hoćete stvarno biti demokrata ne samo deklarativno, već i suštinski", kazao je on.
Predsjednik skupštinske komisije za promjenu Ustava Arsim Bajrami kaže da su rezervisana mjesta već promjenjena u garantovana mjesta Ustavnim amandmanima usvojenim prošle godine.
Bajrami napominje da su manjinske zajednice zaštićene najvišim evropskim standardima ugrađenim u Ustav Kosova, ali da se zahtjev poslanika manjinskih zajednica mora rješiti na političkom nivou.
"To je ustavna odluka o kojoj treba da se diskutuje na političkom nivou kako bi se vidjelo da li političke partije većine imaju taj koncenzusâ€, kazao je on.
Komentarišući zahtjev manjinskih zajednica da se za još dva mandata produže rezervisana mjesta u Skupštini Kosova, predsjednik Skupštine Jakup Krasniqi početkom nedjelje je rekao da o tome odluku moraju donijeti političke partije, ali da po njemu taj zahtjev prevazilazi demokratiju.
"Za demokratiju nije zdravo da Skupstina Kosova ima više broja od volje građana. Smatram da u tom pogledu koliko smo imali do sada da je Kosovo učinilo pozitivniji korak u odnosu na ostale zemlje i ne trebamo ići dalje od onoga što imamoâ€, kazao je Krasniqi.
Protiv rezervisanih mjesta izjasnili su se i predstavnici opozicionog Demokratskog saveza Kosova (LDK) i pokreta Samoopredjeljenje.
