Preostale su još dvije godine da Kosovo eliminiše nepismenost u zemlji na osnovu Milenijske deklaracije Ujedinjenih nacija.
Kosovski zakonodavci su po ovom pitanju, putem rezoluciju iz 2008, usvojili Milenijsku deklaracije Ujedinjenih nacija.
Ovom rezolucijom oni su se obavezali da će do 2015. godine ispuniti osam ciljeva ove deklaracije, uključujući i iskorjenjivanje nepismenosti.
Prema riječima stručnjaka na polju obrazovanja, ovaj cilj je nedostižan do zadatog roka.
Jonuz Salihaj je izjavio da nadležni organi trebaju biti aktivniji po tom pitanju. Nakon što je preostalo još malo vremena za postizanje ciljeva, Salihaj smatra da u ovoj oblasti treba uključiti i civilno društvo.
"Moje je mišljenje da se oni trebaju puno ozbiljnije pozabaviti ovim pitanjem jer je jedan od ključnih ciljeva kompletno iskorjenjivanja nepismenosti do 2015. Vjerujem da je to nedostižan cilj, jer prema posljednjem popisu stanovništva, na Kosovu ima oko 50 hiljada klasično nepismenog stanovništva".
"Biće veoma teško da se postigne ovaj milenijski cilj. Trebalo bi se puno više raditi, formalnim i neformalnim obrazovanjem, treba se uključiti i civilno društvo, razne grupe koje imaju veliku stopu nepismenosti, kao što je grupa Roma, Aškalija i Egipćana", rekao je Salihaj.
Konačni rezultati popisa stanovništva pokazuju da je 55 hiljada građana Kosova potpuno nepismeno, koji ne znaju ni da pišu ni da čitaju, dok funkcionalno nepismenih koji znaju da pišu i čitaju, ali nisu u stanju da shvate ono što pročitaju, ima 82 hiljade i 188 osoba.
Vladini zvaničnici kažu da nemaju tačnu broju kolika je stopa nepismenosti, pošto ona varira, ali tvrde da ova pojava je izraženija u ruralnim područjima i kod ženskog pola.
Međutim, politički savjetnik ministra obrazovanja, nauke i tehnologije, Arbër Morina kaže da na osnovu napora koji se preduzimaju na ovom području, do 2015. godine se, u velikoj mjeri, može smanjiti nepismenost.
"Ministarstvo prosvjete je odavno ovaj fenomen identificiralo kao problem i preduzelo je sve neophodne mjere sa svim postojećim kapacitetima. Jedna od mjera je bila i izrada kurikuluma i štampanje knjiga sa programima osnovnog pisanja i čitanja."
S druge strane, Jonuz Salihaj, nije zadovoljan radom na terenu u vezi eliminacije nepismenosti.
On kaže da vladin prioritet ostaju razgovori koji se vode između Prištine i Beograda.
Godine 1981, na Kosovu je bilo 17,6 posto nepismenog stanovništva u cjelini. U poslijeratnim godinama na Kosovu, projenjuje se da ima oko 6 posto nepismenih.
Ovom rezolucijom oni su se obavezali da će do 2015. godine ispuniti osam ciljeva ove deklaracije, uključujući i iskorjenjivanje nepismenosti.
Prema riječima stručnjaka na polju obrazovanja, ovaj cilj je nedostižan do zadatog roka.
Jonuz Salihaj je izjavio da nadležni organi trebaju biti aktivniji po tom pitanju. Nakon što je preostalo još malo vremena za postizanje ciljeva, Salihaj smatra da u ovoj oblasti treba uključiti i civilno društvo.
"Moje je mišljenje da se oni trebaju puno ozbiljnije pozabaviti ovim pitanjem jer je jedan od ključnih ciljeva kompletno iskorjenjivanja nepismenosti do 2015. Vjerujem da je to nedostižan cilj, jer prema posljednjem popisu stanovništva, na Kosovu ima oko 50 hiljada klasično nepismenog stanovništva".
"Biće veoma teško da se postigne ovaj milenijski cilj. Trebalo bi se puno više raditi, formalnim i neformalnim obrazovanjem, treba se uključiti i civilno društvo, razne grupe koje imaju veliku stopu nepismenosti, kao što je grupa Roma, Aškalija i Egipćana", rekao je Salihaj.
Konačni rezultati popisa stanovništva pokazuju da je 55 hiljada građana Kosova potpuno nepismeno, koji ne znaju ni da pišu ni da čitaju, dok funkcionalno nepismenih koji znaju da pišu i čitaju, ali nisu u stanju da shvate ono što pročitaju, ima 82 hiljade i 188 osoba.
Vladini zvaničnici kažu da nemaju tačnu broju kolika je stopa nepismenosti, pošto ona varira, ali tvrde da ova pojava je izraženija u ruralnim područjima i kod ženskog pola.
Međutim, politički savjetnik ministra obrazovanja, nauke i tehnologije, Arbër Morina kaže da na osnovu napora koji se preduzimaju na ovom području, do 2015. godine se, u velikoj mjeri, može smanjiti nepismenost.
"Ministarstvo prosvjete je odavno ovaj fenomen identificiralo kao problem i preduzelo je sve neophodne mjere sa svim postojećim kapacitetima. Jedna od mjera je bila i izrada kurikuluma i štampanje knjiga sa programima osnovnog pisanja i čitanja."
S druge strane, Jonuz Salihaj, nije zadovoljan radom na terenu u vezi eliminacije nepismenosti.
On kaže da vladin prioritet ostaju razgovori koji se vode između Prištine i Beograda.
Godine 1981, na Kosovu je bilo 17,6 posto nepismenog stanovništva u cjelini. U poslijeratnim godinama na Kosovu, projenjuje se da ima oko 6 posto nepismenih.
