Zvanična Priština još uvijek čeka na odgovor Beograda, koji treba da saopšti Briselu da li prihvata sporazum o telekomunikacijama. Posljednji rok da se Srbija izjasni o tome bio je četvrtak, 8. avgust.
Dren Zeka, savjetnik šefice pregovaračkog tima, Edite Tahiri, kaže za RSE da se još uvijek ne zna odgovor Srbije.
"Najprije jedno pojašnjenje s obzirom na to da je stvoren nesporazum. Ovih dana nije bilo sastanaka o telekomu u Briselu, i o tome se nije razgovaralo još od posljednjeg sastanka premijera. Ostalo je da srpska strana potvrdi da je prihvatila sporazum koji su EU i Kosovo prihvatili. Juče je bio posljednji rok za to ali do toga još uvijek nije došloâ€, objasnio je Zeka.
U Briselu kažu da sporazum o telekomu još uvijek nije postignut. Maja Kocijančić, portparolka posrednika u ovom dijalogu, visoke predstavnice EU, Catherine Ashton, izrazila je nadu da će dvije strane postići sporazum što prije moguće.
Iz kosovske delegacije prethodno su izjavili da će zahtjev za međunarodni prefiks Međunarodnoj uniji za telekomunikacije podnijeti samo Kosovo, ili eventualno neka treća država EU. Sporazum navodi da bi Kosovo dobilo međunarodni kod +383, a Srbija licencu za mobilnog operatera.
Beograd insistira da se operateru izda licenca bez procedura, dok Priština navodi da su licence pitanje tendera, ali da je spremna da olakša procedure za izdavanje licence srpskoj kompaniji, koja bi radila kao virtualni operater, u sklopu dva legitimna operatera na Kosovu.
"Srbija od toga dobija rješenje za jednog privremenog operatera ograničenog u prostoru za srpsku zajednicu na Kosovu, ali koji bi bio licenciran u Republici Kosovo i koji bi radio na osnovu zakona Kosova", objasnio je savjetnik Zeka.
Inače, stručnjaci telekomunikacija navode da je Kosovo, zbog nedostatka telefonskog koda, do sad dosta izgubilo.
Agron Dida navodi da je Kosovo tako nešto koštalo milione eura. Mobilna telefonija Vala koristi kod Monaka, +377, a mobilna telefonija IPKO, kod Slovenije, +386. Fiksna telefonija koristi kod Srbije, +381.
Da bi zemlja dobila svoj kod, ona mora prije svega biti članica Međunarodne unije za telekomuniakcije, ili članica UN-a, te potom da aplicira za državni kod telefonije. Dida navodi da je bilo dobre volje i većeg angažovanja domaćih institucija, Kosovo je moglo da dobije kod do sad.
"Kosovo je u prosjeku tokom ovih 14 godina gubilo milion do milion ipo mjesečno... Rješenje ovog problema leži u Ženevi, u Međunarodnoj uniji za telekomunikacije. U njihovim regulativama postoji legalna mogućnost za rješavanje ovog problema Kosovu, ali nažalost, time se nisu puno bavili. Kritike su na Vladu Kosova koja se nije angažovala na tom putu", kazao je Dida.
