Nakon višemjesečnih priprema, 3. juna počinje emitovanje Drugog kanala Radio televizije Kosova (RTK); 85 odsto programa biće emitovano na srpskom, a ostalih 15 procenata na jezicima drugih manjina, piše Deutsche welle na srpskom jeziku.
Anamari Repić, zamjenica generalnog direktora RTK, kaže da su u toku posljednje pripreme za start nove televizije. Na počeku će, tvrdi ona, prioritet biti informativni program, aktuelnosti, debate, analize i intervjui. Nakon toga, program će se "u hodu" dopunjavati: "Kupljena je oprema, primljeni su novinari, kamermani, ali imamo i osoblje koje će raditi u redakciji. Još uvek nema onih striktnih podela na kulturnu ili sportsku redakciju. Međutim, to će se polako razvijati i graditi."
Na Kosovu, inače, ima stotinak radija i televizija, od toga 38 srpskih. Tu su 12 internet-portala, kao i osam novina na albanskom. Velika je i ponuda kablovskih operatera. Skoro da nema domaćinstva, kako u urbanim tako i ruralnim sredinama, koja, po prosječnoj cijeni od pet eura mjesečno, nisu priključena na neku od kablovskih televizija. Osim kosovskih, sa po desetak kanala na tim kablovskim televizijama, najviše ih je iz Srbije i Albanije. Ima ih i iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije, ali najviše po dve.
"Razglasna stanica kosovskih vlasti"
Početak rada Drugog kanala RTK politički se različito tumači među srpskim i albanskim analitičarima. Tako Živojin Rakočević, novinar i pisac, kaže da je taj kanal, shodno planu Martija Ahtisaarija, trebalo da bude "istinski nezavistan", ali kako trenutno stvari stoje, kaže Rakočević, "taj kanal je zamišljen kao razglasna stanica vlasti kosovskih Albanaca, u ovom slučaju Vlade u Prištini – da sa te razglasne stanice, kada se probude, govore Srbima svoje vesti. To nije normalno", kaže Rakočević.
Sa druge strane, politikolog Fatmir Pireci smatra da je početak rada tog kanala "demonstracija stečenih civilizacijskih i demokratskih vrijednosti države Kosova, ali i odlučnost sveobuhvatne integracije manjinskih zajednica u novo kosovsko društvo":
"Drugi kanal će omogućiti da se srpska zajednica informiše o realnosti, a ne dosadašnjoj kamuflaži od strane beogradske politike, nacionalista i ultranacionalista iz raznoraznih krugova koji utiču da se jednom dijelu Kosova, preko televizijskih kanala, onemogućava informisanje o realnoj politici koja se vodi od strane države Kosova prema manjinama", kaže Pireci.
Veliko interesovanje Srba za rad na RTK 2
Na Drugom kanalu RTK, koji će finansirati Skupština Kosova, 15 procenata medijskog prostora biće dodjeljeno programima na bosanskom, turskom i romskom jeziku. Te zajednice, inače, na Prvom kanalu, kao i Srbi do sada, svakodnevno osim vikendom, već imaju po 15-ak minuta informativnog programa i nedjeljne magazine od po sat vremena.
Daut Qulangji, dugogodišnji urednik romske redakcije na Prvom programu, očekuje da njegova zajednica dobije određenu minutažu i na "srpskom kanalu" kako se RTK 2 sve više zove. To, smatra, podrazumijeva zapošljavanje još nekog njegovog sunarodnika: "Ono sto nam je obećano, treba samo da se implementira. Ništa više", kaže Quljangji.
Za rad na novoj televiziji vladalo je i vlada neočekivano veliko interesovanje, a na konkurs se prijavilo nekoliko stotina ljudi, najviše Srba. Jelena Đorđević, jedna od desetak novoprimljenih novinara, kaže da jedva čeka 3. jun. Njoj ne smeta ni to što je sjedište kanala u centru Prištine, pošto se, kako naglašava, "godinama unazad Srbi južno od Ibra bez ikakvih problema kreću Prištinom":
"Mene je vijest o prijemu na RTK veoma obradovala. Meni to svakako mnogo znači i nadam se da ću uspjeti u svojoj karijeri."
Na Kosovu, inače, ima stotinak radija i televizija, od toga 38 srpskih. Tu su 12 internet-portala, kao i osam novina na albanskom. Velika je i ponuda kablovskih operatera. Skoro da nema domaćinstva, kako u urbanim tako i ruralnim sredinama, koja, po prosječnoj cijeni od pet eura mjesečno, nisu priključena na neku od kablovskih televizija. Osim kosovskih, sa po desetak kanala na tim kablovskim televizijama, najviše ih je iz Srbije i Albanije. Ima ih i iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije, ali najviše po dve.
"Razglasna stanica kosovskih vlasti"
Početak rada Drugog kanala RTK politički se različito tumači među srpskim i albanskim analitičarima. Tako Živojin Rakočević, novinar i pisac, kaže da je taj kanal, shodno planu Martija Ahtisaarija, trebalo da bude "istinski nezavistan", ali kako trenutno stvari stoje, kaže Rakočević, "taj kanal je zamišljen kao razglasna stanica vlasti kosovskih Albanaca, u ovom slučaju Vlade u Prištini – da sa te razglasne stanice, kada se probude, govore Srbima svoje vesti. To nije normalno", kaže Rakočević.
Sa druge strane, politikolog Fatmir Pireci smatra da je početak rada tog kanala "demonstracija stečenih civilizacijskih i demokratskih vrijednosti države Kosova, ali i odlučnost sveobuhvatne integracije manjinskih zajednica u novo kosovsko društvo":
"Drugi kanal će omogućiti da se srpska zajednica informiše o realnosti, a ne dosadašnjoj kamuflaži od strane beogradske politike, nacionalista i ultranacionalista iz raznoraznih krugova koji utiču da se jednom dijelu Kosova, preko televizijskih kanala, onemogućava informisanje o realnoj politici koja se vodi od strane države Kosova prema manjinama", kaže Pireci.
Veliko interesovanje Srba za rad na RTK 2
Na Drugom kanalu RTK, koji će finansirati Skupština Kosova, 15 procenata medijskog prostora biće dodjeljeno programima na bosanskom, turskom i romskom jeziku. Te zajednice, inače, na Prvom kanalu, kao i Srbi do sada, svakodnevno osim vikendom, već imaju po 15-ak minuta informativnog programa i nedjeljne magazine od po sat vremena.
Daut Qulangji, dugogodišnji urednik romske redakcije na Prvom programu, očekuje da njegova zajednica dobije određenu minutažu i na "srpskom kanalu" kako se RTK 2 sve više zove. To, smatra, podrazumijeva zapošljavanje još nekog njegovog sunarodnika: "Ono sto nam je obećano, treba samo da se implementira. Ništa više", kaže Quljangji.
Za rad na novoj televiziji vladalo je i vlada neočekivano veliko interesovanje, a na konkurs se prijavilo nekoliko stotina ljudi, najviše Srba. Jelena Đorđević, jedna od desetak novoprimljenih novinara, kaže da jedva čeka 3. jun. Njoj ne smeta ni to što je sjedište kanala u centru Prištine, pošto se, kako naglašava, "godinama unazad Srbi južno od Ibra bez ikakvih problema kreću Prištinom":
"Mene je vijest o prijemu na RTK veoma obradovala. Meni to svakako mnogo znači i nadam se da ću uspjeti u svojoj karijeri."
