Potrebno je da se otvori ozbiljna rasprava i nađu trajna rješenja za stabilizaciju regionalne suradnje, kazao je Hidajet Biščević za AA
Otkazivanjem Samita Procesa za saradnju u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji je narednog vikenda trebalo da bude održan u Ohridu i Strugi, iznova se nametnulo pitanje koliko je iskrena spremnost Beograda i Prištine na istinsku saradnju, te koliko pitanje njihovog odnosa može biti izvor novih napetosti u ovom dijelu svijeta, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).
Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov otkazao je u srijedu samit pravdajući to "državnim interesom i dostojanstvom Makedonije".
Makedonija je, kako je naveo predsjednik Ivanov, u potpunosti postupila u skladu sa osnivačkim dokumentima i pravilima, te postupala kao odgovorni predsjedavajući Procesa.
"Nažalost, stare balkanske predrasude i kompleksi su ponovo oživjeli uoči Samita. Neću dozvoliti da se preko leđa Makedonije prelamaju stare balkanske predrasude i da se prebijaju interesi balkanskih država, a da cijenu plaća Makedonija", obrazložio je Ivanov svoju tešku odluku.
Inače, razlog otkazivanja samita je to što je zbog neupućenog poziva predsjednici Kosova Atifeti Jahjaga najprije u utorak navečer učešće na samitu otkazao predsjednik Albanije Bujar Nishani, a u srijedu predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. Svoje odsustvo su najavili predsjednici Bugarske i Grčke.
Ugledni novinar i diplomata Hajrudin Somun kaže za agenciju Anadolija (AA) da će još biti ovakvih odgađanja, protesta i mnogo čega drugog u odnosima Srbije i Kosova.
"Ovo liči na stanje kada Srbija nije htjela da šalje svoje ljude tamo gdje su pozvani predstavnici Kosova. Bilo je tako u Kranju, pa i u Sarajevu, kada je moglo pisati ime predstavnika Kosova, a ne i ime te zemlje. Poslije Bruxelleskog sporazuma više ništa neće biti isto. Incidenti slični ovome bit će samo popratne pojave koje će vremenom nestajati. Srbija će sa Kosovom živjeti kao i sa drugim susjednim zemljama sa kojima tako dugo obitavala u Jugoslaviji. Kosova se najteže odreći. Kao što se bilo teško odreći Bosne. Zbog toga se išlo u rat", podsjeća Somun.
No, prema njemu, stvari se u Evropi i na Balkanu odvijaju u pravcu rješavanja političkih sporova.
"Što se tiče balkanskih inicijativa, a jedna je trebala biti i ova u Ohridu, ja u njih ne vjerujem puno. Ima ih previše, kao što u Bosni ima previše kantona. Samo se ponavljaju debate i usvajaju deklaracije koje već sljedeći sastanak neke druge asocijacije potiru. Srbija je pokušala da dokazuje kako ima miroljubivu politiku prema svim regionalnim zemljama, pa i BiH, ali došlo je do ovakvog incidenta", istakao je.
Bivši generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) i iskusni hrvatski diplomata Hidajet Biščević rekao je za agenciju Anadolija kako otkazivanje samita u Ohridu ukazuje da su "odnosi u ovom dijelu Europe još daleko od pune stabilnosti i takve političke klime koja bi osiguravala postojanu i neprekinutu regionalnu suradnju".
"Na prošlom Summitu u Beogradu, primjera radi, nije usvojena završna Deklaracija, sad je otkazan Summit…Po mojem sudu, to samo potvrđuje potrebu da se, kako je već prije koju godinu upozoravano iz Regionalnog vijeća za suradnju, otvori ozbiljna rasprava i nađu trajna rješenja za stabilizaciju regionalne suradnje. Brojni primjeri pokazuju kako ona previše ovisi o stanju uzajamnih odnosa između pojedinih zemalja, ponekad ovisi o unutrašnjim političkim prilikama, ponekad o izborima itd. To nije stabilan okvir i ne omogućuje da se zemlje SEECP-a iskreno i s punim angažmanom svojih administracija posvete uzajamnoj suradnji kao jednom od bitnih preduvjeta za ostvarenje svojih ciljeva, koji su, da proturječje bude veće, identični i odnose se na EU članstvo", govori Biščević za Anadoliju.
Savjetnik vlade premijera Hashima Tachija za vanjske poslove, poznati kosovski političar i advokat Azem Vlasi jučer je ocijenio da sasvim sigurno iz otkazivanja samita u Ohridu treba izvući pouke.
"Kosovo niko ne može da zaobiđe, naročito ne iz obzira prema Srbiji. Srbija nastavlja svoju destruktivnu, dvoličnu politiku prema Kosovu. Žao mi je što je predsjednik Makedonije Ivanov ovom prilikom, zapravo, žrtvovao hirovima Srbije i zbog Srbije nije pozvao predsjednicu Kosova. On je tako sam doveo do odgađanja tog samita. Makedonija može da izvuče velike pouke. Otkazivanje samita u Ohridu je najveći diplomatski uspjeh Kosova u kontekstu odnosa u regionu, pa i u relaciji sa Bruxellesom. Jer se vidjelo da su druge zemlje u regiji, od Slovenije Hrvatske, Bugarske, pa do Albanije jasno poručile i Srbima i Makedoncima: ne može da se ignorira jedna država, u ovom slučaju Kosovo, iz obzira prema hirovima bilo koje druge države", istakao je Vllasi za AA.
Kako je Vllasi rekao novinaru Anadolije "ovo treba biti osvješćenje za Srbiju, prije svega da ona ne može da ucjenjuje bilo koga sa Kosovom i da uvjetuje svoje prisustvo na regionalnim skupovima nepozivanjem Kosova."
"Ovo je šamar za Srbiju jer se jasno vidjelo da Srbija ne poštuje svoje sporazume sa Kosovom iz Bruxellesa", dodao je.
Nadalje, Somun se slaže da će i u buduće biti pojava opredjeljivanja "za" i "protiv" prisustva Kosova na konferencijama, kao i u pogledu uspostavljanja odnosa sa Kosovom i putovanja u tu zemlju.
"Mi u BiH zbog stava Republike Srpske imamo potpuno drugačiji pristup Kosvou, u odnosu na neke druge zemlje poput Hrvatske. Vremenom će se prihvatiti ovo stanje, kao što se prihvatilo u odnosima sa Crnom Gorom. Mislim da će to biti diplomatska sukobljavanja i nesporazumi. Ali, zbog toga u bilaterlnoj saradnji mogu da trpe neke zemlje. Bit će i toga. Već trpe odnosi BiH i Kosova zbog stava jednog dijela države o tome", naglasio je Somun.
Rad na temeljitoj reformi SEECP-a mogao bi, vjeruje Biščević, otvoriti, pa i olakšati prostor za prevladavanje postojećih opreka, prije svega povezanih sa stavom Srbije o sudjelovanju Kosova na regionalnim skupovima.
"Tu bi bio potreban i snažniji angažman EU – u prvom bruxelleskom dogovoru osigurano je sudjelovanje Kosova unutar RCC, nastupa vrijeme i za novu etapu u sklopu takvog jednog reformiranog SEECP-a. Ako su u jedva dvije godine Srbija i Kosovo mogli dosadašnjim sporazumima olakšavati živote svojih građana i rješavati konkretna pitanja – istočnim i zapadnim Nijemcima za to je trebalo više od 20 godina! – ne vidim zbog čega se ne bi moglo naći rješenje da svi u regiji sudjeluju u regionalnoj suradnji. Nije ni Zapadna Njemačka priznavala Istočnu, ali su zajedno sudjelovali, primjerice, u tadašnjoj Komisiji za europsku sigurnost i drugim institucijama. Ne može ni Srbija dugoročno imati koristi od politike 'containmenta' Kosova", pojasnio je.
Politička karantena regije
Ponovio je da treba pokrenuti temeljitu reformu SEECP-a kao političke platforme i da tu reformu treba ozbiljno pripremiti, uz koordinaciju članica i snažniji angažman Evropske unije (EU).
"Dodatna bi važnost reforme SEECP-a bila i u tomu što bi se osigurala sveobuhvatnost suradnje u okolnostima koje, na žalost, pokazuju da bi nerješavanje tog pitanja, promjene u statusu zemalja u odnosu na EU, dužina eventualnih budućih pristupnih pregovora, preostala otvorena pitanja i posve realno produženje sadašnjeg status quo i svojevrsne letargije u dijelovima regije realno moglo dovesti do novih 'kategorizacija', do ostavljanja dijelova regije u nekoj vrsti 'političke karantene', pa i do novih crta podjele s obzirom na aktivnosti vanjskih čimbenika. A to bi posve sigurno bilo ne samo protivno duhu i politici ujedinjenja Europe, već i štetno po regiju i po Europu", zaključio je Biščević.
Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) i bivši ambasador Srbije u Francuskoj komentira za agenciju Anadolija kako mu se u ovom trenutku najvećom žrtvom otkazivanja samita čini Makedonija, iako je najmanje bila kriva za sve.
"Skoplje je uložilo dosta truda da se taj samit održi. Situacija u ovom regionu je toliko teška, pa čak i kada se postignu sporazumi poput ovog u Bruxellesu, ostaje još mnogo pitanja koja će nas još dugo godina opterećivati. Upravo to dokazuje slabost Balkana i nespremnost da jedinstveno nastupi u situaciji kada bi to bilo korisno za svaku zemlju, naročito kad je u pitanju Evropska unija. Tako da mi se čini da se varaju oni koji su mislili da će sporazumom iz Bruxellesa, i sa 15 načela, pa čak i sa sporazumom o implementaciji, koji to više precizira, postići konačno rješenje Kosova. Mislim da je Daytonski mirovni ugovor bio mnogo složeniji međunarodni dokument, delo najveće države na svetu i najveće diplimatije, a vidimo da Daytonska Bosna i poslije 18 godina vuče probleme koji su ostali nerešeni", kazao je Simić za AA.
Može doći do blokovskih podjela
Teoretski, kaže on, može doći do blokovskih podjela zemalja zapadnog Balkana oko pitanja Kosova, ali ne vjeruje u to.
"Bruxelles će htetiti da zapečati ovaj sporazum i da će naročito evropska spoljno politička služba na tome raditi. Otvoreno govoreći najveći pobjednik u sporazumu jeste Catherine Ashton. To je po prvi put da je EU nešto uspela na Balkanu i neće dozvliti da to dovede bilo šta u pitanje. Pratit će kako se sporvode sporazumi. Pogotovo jer tek sada predstoji serija razgovra o konkretnim stvarima. Sporazum Beograda i Prištine će vremenom rasti i od većeg broj sporazuma od ovog", izjavio je Predrag Simić za agenciju Anadolija.
