Očekuje se da će o radu agencije raspravljati parlamentarna komisija.
Nedavnom ostavkom trojice članova navedene Agencije za privatizaciju Kosova, budućnost te kancelarije stavlja se u ruke podijeljenog parlamenta, koji nije jedinstven u želji da tu novostvorenu zemlju otvori za slobodno preduzetništvo.
Šef Agencije Blerim Rexha dao je ostavku ovog mjeseca, samo tri mjeseca nakon što ga je imenovao premijer Hashim Thaçi. Rexha je kao razlog naveo nesposobnost te agencije da poveća transparentnost i promijeni modele privatizacije koju zahtijeva parlament pod vodstvom Demokratske partije.
"Sad je neophodno da agencija izmijeni pristup ka imovini, sredstvima koja privatizuje i kojima upravlja. Za to su sigurno potrebni novi ljudi," izjavio je Rexha u pismu poslanom medijima.
Dva člana odbora agencije dali su ostavku u dva dana - Bernadette Roberts, predstavnica SAD-a i Dardane Peja iz USAID-a.
"Ostavka g. Rexhe nije iznenađenje, kad se poznaju problemi koji su se godinama gomilali u procesu privatizacije, funkcionisanja Agencije za privatizaciju Kosova i pritiska koji je vršen na čelnike u procesu privatizacije. Svako ko ima digniteta i integriteta bi to učinio," izjavio je Ibrahim Rexhepi, izvršni direktor kosovskog Centra za strateška i društvena istraživanja.
Agencija za privatizaciju potpisuje ugovore s investitorima o preuzimanju državnih preduzeća i društvenih preduzeća, kompanija kojima upravljaju njihovi radnici. Ugovorima se od mnogih ali ne i svih investitora zahtijeva da doprinesu minimalni iznos u preduzeće i postavljaju se kvote za broj ljudi koji će biti zaposlen. Ako investitori ne ispune odredbe ugovora, kanceralija za privatizaciju može ponovo preuzeti preduzeće.
Rad agencije smatra se presudnim za smanjenje portfelja vlade i za privlačenje i domaćih i stranih investitora.
Međutim, agencija je opterećena pritužbama o korupciji, lošem upravljanju i niskim prodajnim cijenama koje nisu uspjele donijeti eure u državnu blagajnu.
Čak se i u parlamentu odvija usijana rasprava o djelotvornosti te agencije. Prošle jeseni, članovi opozicionih stranaka zatražili su obustavu privatizacije javnih i bivših društvenih poduzeća.
Agencija je bila bez čelnika nakon ubistva Dine Asanaja u junu 2012. godine, do čije je smrti probadanjem oštrim predmetom 14. juna došlo dok je on bio pod istragom za navodno traženje mita od četiri miliona eura od vlasnika jednog kosovskog hotela koji je bio privatizovan. Autopsijom je utvrđeno da je u pitanju bilo samoubistvo, iako je on imao 11 rana od noža na vratu i prsima.
Zenun Pajaziti, predsjedavajući parlamentarne komisije za ekonomski razvoj, infrastrukturu, trgovinu i industriju, pozvao je vladu da ubrzano popuni upražnjena radna mjesta u agenciji.
"Postupak g. Rexhe omogućava da dođe do ponovnog pokretanja ovog procesa i imenovanja novih članova. Mi smo htjeli da proces ide dobro, ali pošto smo suočeni sa situacijama tamošnjih ostavki, mi moramo popuniti odbor," izjavio je Pajaziti. Rexhepi je bio skeptičan da će Rexhina ostavka donijeti neku značajnu promjenu u agenciji za privatizaciju.
"Međutim, ta ostavka je dobar izgovor da parlament ozbiljno poradi na privatizaciji i agenciji. Ako oni to ne učine, sve će se nastaviti kao i ranije, uz mnogo nepravilnosti," izjavio je Rexhepi.
Kosovo nema poseban zakon za privatizaciju. Zakonom iz 2008. uspostavljena je agencija za privatizaciju kao nezavisno javno tijelo, ali nema zakona u kom se tačno navodi kako će se privatizacija vršiti.
