Uprkos pričama da Kosovo ima optimistično stanovništvo, većina anketa koje su urađene u posljednjih nekoliko godina od strane različitih organizacija za istraživanje društvenih zbivanja pokazuju da mladi ne vide perspektivnu budućnost na Kosovu, procjenjuju stručnjaci na polje sociologije na Kosovu. Fadil Maloku, predsjednik Udruženja sociologa kaže da je Kosovo na vrhu liste zemalja koje imaju mladu populaciju, jer je prosječna dob žena 23.4 godine, dok je muškaraca 23.3 godine.
Zbog čega mladi ne vide perspektivu, prema njegovim riječima, može se sagledati u dva nivoa.
"U prvom nivou, bez njihove perspektive može biti sagledana činjenica da mladi žele svoje ambicije stvarati odlaskom sa Kosova".
"U međuvremenu, drugi nivo, podsjećam da je također interesantan za elaboraciju sa naučnog aspekta i mi kao Udruženje sociologa Kosova smo uradili neke analize i empirijska istraživanja koja podrazumijevaju da bez perspektive mladi i bez unutrašnjeg socijalnog balansa, u smislu njihovih dizajnerskih ambicija za zapošljavanje, za svršetak školovanja, također je depresivno jer mladi ljudi ne vide perspektivu", kaže Maloku za Radio Slobodna Evropa.
S druge strane, sociolog Shemsi Reçica ocjenjuje da posljedice neperspektivnosti mladih su očite iz razloga što veliki dio mladih, prema njegovim riječima su razočarani nedostatkom radnih mjesta, što se direktno odražava na njihovo obrazovanje.
"To se na prvom mjestu odražava kod kvaliteta nastave koju oni prate u srednjim školama i na fakultetima. To ustvari znači da je to faza u kojoj su mladi ljudi izgubili motivaciju za učenjem i studiranjem. Druga posljedica je njihova zainteresiranost za prekidanjem školovanja i studija u bilo kojem trenutku ukoliko ima se ukaže prilika za odlaskom u inostranstvo."
"Na osnovu ovoga proizilazi da je većina njih zainteresovana za odlazak van, bilo radi studiranja, bilo radi osiguranja radnog mejsta. Drugi veliki problem je što još uvijek ne postoji projekt za stvaranje novih radnih mjesta", podvlači Reçica.
On dodaje da još uvijek nijedna vlast na Kosovu do sada nije uspjela da ponudi neki ozbiljniji projekat za otvaranje novih radnih mjesta, projekat koji bi bio na realnim osnovama za realizovanje.
No, sociolog Maloku izražava mišljenje da bez perspektive mladih ljudi može doći do višedimenzionalnih posljedica u budućnosti.
Sa sociološkog aspekta, prema njegovim riječima, nagomilana frustracija mladih ljudi zbog bezperspektivnosti može dovesti probleme bilo kojoj vlasti koja može doći na čelu države, ukoliko su oni prije njih na jedan ili drugi način izazvali ove frustracije.
"Politika na Kosovu, kontinuirano, sa velikim majstorstvom prebacuje pozornost mladih sa socijalnih problema, ekonomskih, problema nezaposlenosti i siromaštva, na druge nivoe, to jest, politiku..."
Odlazak mladih sa Kosova zbog nedostatka perspektive, prema riječima sociologa Reçice stvoriće posljedice za samu državu Kosovo, koja je mlada država i u procesu konsolidacije.
Inače, oba sociologa se slažu sa konstatacijom da bez perspektive u očima mladih ojačaće još više trend odliva "mozgova" sa Kosova ili intelektualaca, trend koji je započeo prije dvadeset pet godina zbog srpskog režima, a koji se i danas nastavlja.
To će još više devalvirati daljnji razvoj zemlje ostavivši je bez prave intelektualne elite, ali i emancipacije mladih.
Prema njima, socijalne devijacije su već vidljive u kosovskom društvu, osobito među mladima.
Primjer za to, kako kažu, je velik broj samoubistava i pokušaja samoubistava s jedne strane, ali i ovisnost mladih o igrama na sreću, kao što su sportske kladionice, koje u većini slučajeva su pune mladih.
"U prvom nivou, bez njihove perspektive može biti sagledana činjenica da mladi žele svoje ambicije stvarati odlaskom sa Kosova".
"U međuvremenu, drugi nivo, podsjećam da je također interesantan za elaboraciju sa naučnog aspekta i mi kao Udruženje sociologa Kosova smo uradili neke analize i empirijska istraživanja koja podrazumijevaju da bez perspektive mladi i bez unutrašnjeg socijalnog balansa, u smislu njihovih dizajnerskih ambicija za zapošljavanje, za svršetak školovanja, također je depresivno jer mladi ljudi ne vide perspektivu", kaže Maloku za Radio Slobodna Evropa.
S druge strane, sociolog Shemsi Reçica ocjenjuje da posljedice neperspektivnosti mladih su očite iz razloga što veliki dio mladih, prema njegovim riječima su razočarani nedostatkom radnih mjesta, što se direktno odražava na njihovo obrazovanje.
"To se na prvom mjestu odražava kod kvaliteta nastave koju oni prate u srednjim školama i na fakultetima. To ustvari znači da je to faza u kojoj su mladi ljudi izgubili motivaciju za učenjem i studiranjem. Druga posljedica je njihova zainteresiranost za prekidanjem školovanja i studija u bilo kojem trenutku ukoliko ima se ukaže prilika za odlaskom u inostranstvo."
"Na osnovu ovoga proizilazi da je većina njih zainteresovana za odlazak van, bilo radi studiranja, bilo radi osiguranja radnog mejsta. Drugi veliki problem je što još uvijek ne postoji projekt za stvaranje novih radnih mjesta", podvlači Reçica.
On dodaje da još uvijek nijedna vlast na Kosovu do sada nije uspjela da ponudi neki ozbiljniji projekat za otvaranje novih radnih mjesta, projekat koji bi bio na realnim osnovama za realizovanje.
No, sociolog Maloku izražava mišljenje da bez perspektive mladih ljudi može doći do višedimenzionalnih posljedica u budućnosti.
Sa sociološkog aspekta, prema njegovim riječima, nagomilana frustracija mladih ljudi zbog bezperspektivnosti može dovesti probleme bilo kojoj vlasti koja može doći na čelu države, ukoliko su oni prije njih na jedan ili drugi način izazvali ove frustracije.
"Politika na Kosovu, kontinuirano, sa velikim majstorstvom prebacuje pozornost mladih sa socijalnih problema, ekonomskih, problema nezaposlenosti i siromaštva, na druge nivoe, to jest, politiku..."
Odlazak mladih sa Kosova zbog nedostatka perspektive, prema riječima sociologa Reçice stvoriće posljedice za samu državu Kosovo, koja je mlada država i u procesu konsolidacije.
Inače, oba sociologa se slažu sa konstatacijom da bez perspektive u očima mladih ojačaće još više trend odliva "mozgova" sa Kosova ili intelektualaca, trend koji je započeo prije dvadeset pet godina zbog srpskog režima, a koji se i danas nastavlja.
To će još više devalvirati daljnji razvoj zemlje ostavivši je bez prave intelektualne elite, ali i emancipacije mladih.
Prema njima, socijalne devijacije su već vidljive u kosovskom društvu, osobito među mladima.
Primjer za to, kako kažu, je velik broj samoubistava i pokušaja samoubistava s jedne strane, ali i ovisnost mladih o igrama na sreću, kao što su sportske kladionice, koje u većini slučajeva su pune mladih.
