Korupcija - nesigurnost za kapital stranih ulagača Harač na investiranje

Osim ovog fenomena, kako kažu oni, postoje još mnogi drugi razlozi što strani investitori ne vide Kosovo kao atraktivno mjesto gdje bi mogli ulagati.

Svaka strana kompanija koja želi investirati na Kosovo, istražuje postupke za registraciju, poreze, politički i pravni ambijent, razvoj ljudskih potencijala i na temelju toga odlučuje da li će ulagati ili ne.

Izvršni direktor Instituta za napredna istraživanja, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je nakon ovog istraživanja koje investitor uradi i kada vidi da u jednoj zemlji postoji velika korupcija natjera ga da razmisli da li bi trebao da investira u toj zemlji, prenosi portal "Zëri".

Korupcija, za one investitore, dodaje Demi, predstavlja nesigurnost za njihov kapital.

"Razlog kako korupcija utiče na smanjenje ekonomskog razvoja i smanjenje stranih investicija, je da korupcija ima direktni uticaj na političku stabilnost zemlje. A politička stabilnost zemlje je preduslov za strana ulaganja, posebno onih dugoročnih, koja zahtjevaju da njihova investicija bude sigurna za najmanje 20 ili 30 godina", kaže Demi.

I razne međunarodne organizacije kao što je "Transparency Internationala" i "Fredoom House", su objavili u svojim izvještajima da je Kosovo zemlja sa visokim nivoom korupcije.

Kosovo ima dovoljno zakona da bi se borilo protiv korupcije, ali nikada se nije videla politička volja za borbu protiv njega, procjenjuje Demi.

Zakon o stranim ulaganjima na Kosovu je stupio na snagu 2006. godine, a nedavno je došlo do nekih promjena u tom zakonu, koji je razmatran u Skupštini Kosova u dva navrata, ali nije odobren.

Ovaj zakon, kaže Demi, treba biti odobren, pošto će kao takav osigurati stranim investitorima da dolaskom na vlasti drugih partija neće biti tendencija da se našteti njihovim investicijama.

"Slučajevi u kojima su strane kompanije potvrdile da im je tražen mito, ili im je tražen preko određenih osoba iz Vlade Kosova da ukoliko žele da investiraju u nekom određenom razvojnom projektu, da njihovi rođaci ili oni sami budu akcionari u toj novoj kompaniji, pokazuju da zaista strani investitori bježe sa Kosova, pošto se trebaju dogovoriti sa nekim iz Vlade jer zakon koji je na snazi nije dovoljan", kaže Demi.

S druge strane, profesor ekonomije na Institutu "Riinvest", Alban Zogaj, navodi da jedan od najvećih problema u ekonomiji Kosova, trenutno je nizak nivo investicija, kako domaćih tako i stranih.

"Ovaj pad dolazi zbog nekoliko prepreka. Najveće prepreke su trenutno nepovoljno okruženje koje nije pogodno za poslovanje, što podrazumjeva slabo sudstvo, fiskalnu politiku, koja nije pogodna za strane investitore, posebice imajući u vidu nivo PDV-a i oblik plaćanja u kosovskoj ekonomiji, onda veliki nivo korupcije", podvlači Zogaj.

Bijeg stranih investitora sa Kosova ima negativan uticaj, kaže Zogaj. Kosovo gubi potencijalne investicije koje stvaraju nova radna mjesta.

"Ako mi odbacimo takve investitore, u različitim oblicima, bez obzira kakvi oni bili, mi činimo štetu kosovskoj ekonomiji. U tom smislu, potrebna je veća angažovanost i društva i Vlade u poboljšanju poslovnog okruženja, kako bi smo dobili što više investicija, koje bi bile lijek za ekonomiju Kosova", procjenjuje Zogaj.

Borba protiv negativnih pojava, kao što su organizirani kriminal i korupcija, kontinuirano od kosovskih vlasti smatra se prioritetom, dok je međunarodna zajednica uputila zahtjev za ublažavanje ovog fenomena.