Predmet Kicina - ubistvo Albanca koji je radio kao srbijanski policajac

Kosovski parlament angažovao se sredinom marta u debati o sudskom predmetu Kicina, ali je povukao zahtjev za formiranje komisije za njegovo razmatranje. U pitanju je podjela ovlašćenja između ogranaka vlade onako kako je ona predviđena ustavom.

Nakon što su naišli na oštre kritike, parlamentarci iz redova vladajuće Demokratske partije Kosova (PDK) povukli su svoj zahtjev za uspostavu ad-hoc komiteta u parlamentu, koji bi razmatrao navodno kršenje proceduralnih pravila u sudskom predmetu Kicina.

Kritičari kažu da bi se ponovnim otvaranjem tog predmeta, koji je zatvoren od strane Vrhovnog suda, zašlo u nadležnosti pravosudnog sektora na Kosovu.

Predmet Kicina tiče se ubistva jednog Albanca koji je radio kao srbijanski policajac prije rata na Kosovu 1999. godine, kao i njegove porodice. Tri lica, uključujući tu dva bivša pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, dobila su 30-godišnju kaznu zatvora, ali jedno lice koje je bilo umiješano u to ubistvo i dalo izjave s dokazima o izvršenju krivičnog djela dobilo je kaznu zatvora od 11 godina.

Neki taj predmet smatraju kontroverznim, zbog glasina o gubljenju dokaza i zbog toga što je predmet izgrađen na priznanju jednog učesnika, koji je navodno svoje izjave mijenjao nekoliko puta. Još jedan od četvorice osuđenih ustvrdio je kako ga je UNMIK natjerao da potpiše izjavu s priznanjem.

Adem Grabovci, predsjedavajući parlamentarne grupe PDK, izjavio je da se prijepis parlamentarne debate o tom pitanju šalje pravosudnim zvaničnicima kako bi oni još jednom razmotrili predmet.

"Po ovdje iznesenim diskusijama, neki imaju sumnji [po pitanju presude]," izjavio je on, "tako da tražimo da se zapisnik pošalje nadležnim organima."

Kosovo treba provesti pravosudne reforme po kojima bi se jasno razdvojile ovlasti pravosuđa, izvršne vlasti i parlamenta, kažu analitičari.

"Potreban je profesionalni angažman, potpuno izolovan od politike. Trebalo bi osigurati finansijsku nezavisnost pravosuđa, pravosuđe mora imati puno pravo da određuje svoj vlastiti budžet i da ga traži direktno od parlamenta, a ne da vlada o njemu odlučuje," izjavio je Seb Bytyci, izvršni direktor Instituta za balkansku politiku.

Skupšina je političko tijelo, a pravosuđe ne smije biti na milosti političkih rasprava, kaže Ramadan Ilazi, izvršni direktor kosovskog Instituta za mir.

"Štaviše, rasprava o sudskim predmetima u skupštini predstavlja prijetnju po rad sudaca," izjavio je Ilazi.

Prema riječima Betima Musliua, višeg istraživača pri kosovskom Pravnom institutu, sudsko i tužilačko vijeće u zemlji trebalo bi štititi suce i tužioce od vanjskih uticaja u bilo kom obliku.

"Zakoni bi trebali biti uređeni tako da se stvori ravnoteža i jednaka kontrola među ograncima vlasti, a ne kao sad, gdje su vlada i parlament doveli do krajnje zavisnosti pravosuđa putem njegovog finansiranja," izjavio je Musliu.

Ustavom Kosova jamči se razdvajanje ovlasti i naglašava uravnoteženost između izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti u zemlji, dodaje on.

"Zakonodavci bi trebali sačinjavati zakone kojima bi osigurali pravičan i bolji rad pravosudnog sistema, a ne tumačiti predmete koje su sudovi već zatvorili," izjavio je Musliu.

"Mentalitet političara je da su oni bog, jer je stanje dovelo do toga da oni okupiraju, ili imaju pretenzije da okupiraju, svaki segment društva, uključujući i pravosuđe."

Demokratski savez Kosova (LDK) jedina je politička stranka u parlamentu koja se usprotivila debati o predmetu Kicina.