Bivši pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) smatraju da su se borili za slobodu, ali 14 godina poslije sukoba sa srpskim snagama bezbjednosti, neki od kosovskih "heroja" bore se da prežive.
Na Kosovu su oni ratni heroji, hrabri branioci koji su se latili oružja da bi s vlasti svrgli srpski režim koji ih je tlačio godinama i ostvarili krajnji cilj – nezavisnost.
Za neke od njih, međutim, sloboda za koju su se borili nije ispala onakvom kakvom su je zamišljali prije 14 godina.
Poslije 1999. godine, kada je NATO bombardovao Srbiju da bi okončao krvavu kampanju Slobodana Miloševića protiv pobunjenih Albanaca, misija Ujedinjenih nacija (UN) rasformirala je OVK kako bi osigurala poslijeratnu stabilnost.
Ta odluka u značajnoj mjeri je uticala na živote većine bivših pripadnika ove formacije.
Neki od njih postali su političari, drugi su pokrenuli svoja poslovanja, ali se veliki broj njih našao među 40 odsto nezaposlenih na Kosovu – živjeli su usred optimizma novonastale države, ali bez nade za sopstvenu budućnost.
Ekrem Pajaziti, koji se u junu 1998. godine pridružio 121. "kumanovskoj" brigadi OVK, danas nema posla i ne može da se stara o supruzi, koja je takođe nezaposlena, i da prehrani troje djece.
"Teška vremena su došla. Ponekad odem u centar grada i stanem sa ostalima na ćošak – obično čekamo da nas neko angažuje kao radnu snagu za različite poslove, ali je tražnja slaba u posljednje vrijeme", rekao je Pajaziti za BIRN dok se vraćao kući kroz prištinsko naselje Vranjevci.
U kući se pohvalio starim fotografijama na zidovima dnevne sobe – slikama ratnih drugara, od kojih je jedan poginuo u borbi. Ponosno je govorio o solidarnosti koju je osjećao u to vrijeme, za razliku od svoje trenutne situacije.
"Ovo čak nije moja kuća, pripada mom tastu, ali živimo ovdje jer ne možemo sebi da priuštimo kiriju za stan ili život negdje drugdje", kazao je on.
"Ponekad nemamo šta da jedemo i moram da molim prijatelje ili bivše saborce za pomoć".
Pet godina pošto je Kosovo proglasilo nezavisnost, bivši pripadnici OVK zatrpali su Vladu i institucije međunarodne zajednice žalbama na svoju situaciju i na to kako se vlasti odnose prema "borcima za slobodu".
Vođeni "nezadovoljstvom, razočaranjem i nebrigom države prema bivšim pripadnicima OVK", pedesetak bivših boraca, među njima i Pajaziti, tri mjeseca protestovalo je u šatorima podignutim ispred zgrade Vlade u maju 2011. godine.
"Naša situacija nas je primorala da protestujemo", rekao je Pajaziti.
Veterani iskorišćeni u političke svrhe
Demonstranti su tada od Vlade tražili da ratifikuje i primjeni Zakon o ratnim veteranima, ali su promenili stav nakon što je prošle godine Skupština Kosova usvojila zakon.
Zakon predviđa neke povlastice za porodice boraca koji su ubijeni ili ranjeni u sukobima, kao i za civilne žrtve i njihove porodice.
Međutim, zakon "ne obuhvata neke bivše pripadnike OVK i njihova prava i ne priznaje njihov doprinos", izjavio je Sabit Krasniqi, sekretar prištinskog ogranka Organizacije ratnih veterana.
Rexhep Selimi, poslanik iz redova opozicionog pokreta "Samoopredjeljenje" i bivši šef operacija u glavnom štabu OVK, optužio je vlasti da "nisu ispunile svoje dužnosti prema bivšim pripadnicima OVK".
"Država ne štiti bivše pripadnike OVK koji su se za nju borili. Ponekad ih je selektivno štitila i finansijski podržavala, ali ta je podrška uglavnom bila iz političkih ili drugih razloga", objasnio je Rexhepi za BIRN.
Opšte je mišljenje da su neki političari stali iza bivših boraca samo da bi dobili političku podršku, unaprijedili karijere ili spriječili moguće proteste.
"Bivši pripadnici OVK su do sada pretrpeli nekoliko udaraca. Najgori je 'trajni udarac', a taj i dalje traje jer su oni i dalje diskriminisani. Nemaju podršku i nisu integrisani u društvo", dodao je Rexhepi.
Na problemima sa kojima se suočavaju bivši borci rade dve nevladine organizacije – Udruženje ratnih invalida i Organizacija ratnih veterana.
Krasniqi iz prištinske kancelarije Organizacije ratnih veterana izjavio je za BIRN da je "tužna činjenica da nezaposleni bivši borci finansijski potpomažu opstanak organizacije".
"Problemi koje imamo danas i činjenica da su naši ljudi posle rata ustupili izvršnu vlast međunarodnim institucijama [što je dovelo do rasformiranja OVK] koštaju nas mnogo", kazao je on.
Koliko se ljudi stvarno borilo?
Vlada će ovog mjeseca završiti prebrojavanje bivših pripadnika OVK sa ciljem da se provjeri koliko se njih stvarno borilo i koliko ih zbog toga ima pravo na povlastice.
Vlasti su pokrenule ovaj program jer su velika odstupanja u različitim procjenama broja ratnih veterana.
Poslije rata, vlasti su izjavile da je u borbama sa srpskim snagama bezbjednosti učestvovalo oko 20.000 pripadnika OVK, dok veteranske organizacije OVK insistiraju na tome da je u pobuni učestvovalo i do 40.000 ljudi.
Ministar Bezbednosnih snaga Kosova, Agim Çeku, koji predvodi Vladinu komisiju za verifikaciju statusa bivših pripadnika OVK, rekao je da je "od završetka sukoba bilo mnogo spiskova, ali će spisak koji bude sastavljen poslije ovog procesa biti jedini ispravan".
"Ovaj projekat je dokaz da Vlada nije zaboravila veterane, invalide i pale borce, da je riješena da im obezbjedi bolje uslove i da je uložila veliki napor da ih zakonski zaštiti", rekao je Çeku.
On je, međutim, priznao da su se zbog broja boraca i svakog potencijalnog povećanja socijalnih davanja za veterane vlasti našle pod pritiskom međunarodnih partnera Kosova.
"Vlada je tražila način da poveća finansijsku podršku bivšim borcima, ali je našim međunarodnim partnerima bilo teško da shvate značaj ovog pitanja. 'Ostavite prošlost za sobom', 'Ne osvrćite se', rekli su nam", objasnio je on.
Organizacija ratnih veterana od sredine novembra prošle godine prima prijave za zvanični status veterana, a Krasniqi je već izrazio zabrinutost da popis neće odražavati stvarno stanje.
"Da budem iskren, pomalo smo zabrinuti da će ova akcija izazvati pravi haos. Prema zvaničnim podacima, naš ogranak ima 2.000 bivših boraca, ali mi smo do sada izdali više od 3.500 obrazaca za prijavu – 1.500 više nego što imamo prijavljenih članova", rekao je Krasniqi.
Oko dvije nedjelje prije isteka roka za prijavu, izdato je 48.729 prijava, od kojih je popunjeno i na obradu vraćeno 32.507.
Čim se završi proces verifikacije veterana, očekuje se da se usvoji i dopunjeni zakon – ali čak će i tada mnogi veterani morati da se suoče sa problemima siromaštva i nezaposlenosti.
Neki od bivših pripadnika OVK prosto nisu dovoljno kvalifikovani da bi dobili posao, istakao je nezaposleni bivši borac Pajaziti.
Međutim, on je rekao da su u kosovskom društvu na dijelu i druge sile koje direktno utiču na budući život veterana – naročito "visoki stepen nepotizma u državnim institucijama".
"Ako nikoga ne poznajete, nećete dobiti posao", zaključio je on.
