Moguće usvajanje nacrta zakona o presretanju telekomunikacija, osim što će omogućiti Vladi Kosova da u potpunosti kontrolira telefonske razgovore građana, ono će također udaljiti zemlju iz liberalizacije viznog režima i integraciju u Evropsku uniju.
Tako procjenuju stručnjaci sigurnosti i poslanici opozicije, koji su upozorili da pomenuti nacrt zakona, koji je sponzoriran od strane Ureda premijera, se ne slaže ni najmanje sa vladama zapadnih i demokratskih zemalja.
List "Zëri" je izvjestio da vladinim radnjama iza kulisa da "prokrijumčari" ovaj nacrt zakona, uprkos prigovorima međunarodne zajednice, prvenstveno kancelarija Evropske unije na Kosovu, EULEX-a i OSCE-a, na njihove prijedloge i razlike između ekstremnog zakona pod pokroviteljstvom Ureda premiejra i onog koji je predložen od strane međunarodne zajednice.
U međuvremenu, dok opozicija i civilno društvo kritikuju ovaj dokument, rukovodstvo Vlade Kosova obećava da neće raditi u suprotnosti sa sugestijama međunarodne zajednice.
Izvršni direktor u Centru Kosova za sigurnosne studije, Florian Qehaja, kaže da je član 4 ovog zakona, koji propisuje da prisluškivanja vrši centar unutar Kosovske obavještajne agencije regulira područje prisluškivanja u potpunosti drugačije od demokratskih zemalja i centralizuje ovo područje.
"Nacrt zakona kao takav je načinjen pod uticajem emocija i pod uticajem nedavnih slučajeva koji se bave protokom presretanja (skandal prisluškivanja). Kod ovog nacrta zakona jedini problem je Administrativni centar, a to pokazuje da je Vlada Kosova svjesno stvorila još jedan problem, a dala je materijala Evropskoj komisiji za postavljanje još jednog kriterijuma, preduslova Kosovu za liberalizaciju viznog režima", kaže on.
Prema njegovim riječima, zakon bi trebao propisati uspostavu Administrativnog centra, ali on ne bi trebao biti dio Kosovske obavještajne agencije, već još jedne institucije, što može biti Vijeće za nacionalnu sigurnost, i tu, kako kaže on, Centar bi trebao funkcionisati u dva odvojena kanala, naime da se podjele prisluškivanja koje bi radila obavještajna i ona koja bi radila policija, a ne da se sva prisluškivanja kontroliraju od strane jednog genralnog inspektorata, kao što je predviđeno u nacrtu zakona vlade.
Nacrt zakona o presretanju telekomunikacija trenutno se razmatra od strane poslanika članova Komisije za unutrašnje poslove i sigurnost. Predsjednik ove komisije, Ahmet Isufi, kaže da se ovaj dokument razmatra i također se dobijaju i razmatraju upozorenja svih faktora, uključujući i međunarodnjake.
"Sva upozorenja koje dobijemo od domaćih i međunarodnih mehanizama ćemo razmatrati u dvije komisije, sigurnosnoj i obavještajnoj, tako da dobijemo provediv zakon koji brani interese građana i institucija Kosova. Konsultovaćemo se sa svim stranama i onda ćemo početi s razmatranjem nacrta zakona", rekao je on i dodao da će nacrt zakona biti izmijenjen na mnogim mjestima.
Ali veoma kritičan u odnosu na ovaj nacrt zakona je bio poslanik pokreta "Samoopredjeljenje", Rexhep Selimi, prema kojem, Vlada pokušava da zakon prođe u Skupštinu, i poslije na osnovu njega da može svakog građanina prisluškivati bez ikakvog kriterijuma.
S druge strane, potpredsjednik Vlade Kosova, Hajredin Kuçi, kaže da Vlada Kosova će uraditi nacrt zakona o presretanju telekomunikacija u skladu s prijedlozima međunarodne zajednice.
"Svaki prijedlog EU-a i EULEX-a će biti prihvaćen te smo od njih zatražili da usklade svoje stavove i daju svoje komentare. Zakon će biti u skladu sa standardima EU-a", odgovorio je Kuçi putem telefonske poruke.
List "Zëri" je izvjestio da vladinim radnjama iza kulisa da "prokrijumčari" ovaj nacrt zakona, uprkos prigovorima međunarodne zajednice, prvenstveno kancelarija Evropske unije na Kosovu, EULEX-a i OSCE-a, na njihove prijedloge i razlike između ekstremnog zakona pod pokroviteljstvom Ureda premiejra i onog koji je predložen od strane međunarodne zajednice.
U međuvremenu, dok opozicija i civilno društvo kritikuju ovaj dokument, rukovodstvo Vlade Kosova obećava da neće raditi u suprotnosti sa sugestijama međunarodne zajednice.
Izvršni direktor u Centru Kosova za sigurnosne studije, Florian Qehaja, kaže da je član 4 ovog zakona, koji propisuje da prisluškivanja vrši centar unutar Kosovske obavještajne agencije regulira područje prisluškivanja u potpunosti drugačije od demokratskih zemalja i centralizuje ovo područje.
"Nacrt zakona kao takav je načinjen pod uticajem emocija i pod uticajem nedavnih slučajeva koji se bave protokom presretanja (skandal prisluškivanja). Kod ovog nacrta zakona jedini problem je Administrativni centar, a to pokazuje da je Vlada Kosova svjesno stvorila još jedan problem, a dala je materijala Evropskoj komisiji za postavljanje još jednog kriterijuma, preduslova Kosovu za liberalizaciju viznog režima", kaže on.
Prema njegovim riječima, zakon bi trebao propisati uspostavu Administrativnog centra, ali on ne bi trebao biti dio Kosovske obavještajne agencije, već još jedne institucije, što može biti Vijeće za nacionalnu sigurnost, i tu, kako kaže on, Centar bi trebao funkcionisati u dva odvojena kanala, naime da se podjele prisluškivanja koje bi radila obavještajna i ona koja bi radila policija, a ne da se sva prisluškivanja kontroliraju od strane jednog genralnog inspektorata, kao što je predviđeno u nacrtu zakona vlade.
Nacrt zakona o presretanju telekomunikacija trenutno se razmatra od strane poslanika članova Komisije za unutrašnje poslove i sigurnost. Predsjednik ove komisije, Ahmet Isufi, kaže da se ovaj dokument razmatra i također se dobijaju i razmatraju upozorenja svih faktora, uključujući i međunarodnjake.
"Sva upozorenja koje dobijemo od domaćih i međunarodnih mehanizama ćemo razmatrati u dvije komisije, sigurnosnoj i obavještajnoj, tako da dobijemo provediv zakon koji brani interese građana i institucija Kosova. Konsultovaćemo se sa svim stranama i onda ćemo početi s razmatranjem nacrta zakona", rekao je on i dodao da će nacrt zakona biti izmijenjen na mnogim mjestima.
Ali veoma kritičan u odnosu na ovaj nacrt zakona je bio poslanik pokreta "Samoopredjeljenje", Rexhep Selimi, prema kojem, Vlada pokušava da zakon prođe u Skupštinu, i poslije na osnovu njega da može svakog građanina prisluškivati bez ikakvog kriterijuma.
S druge strane, potpredsjednik Vlade Kosova, Hajredin Kuçi, kaže da Vlada Kosova će uraditi nacrt zakona o presretanju telekomunikacija u skladu s prijedlozima međunarodne zajednice.
"Svaki prijedlog EU-a i EULEX-a će biti prihvaćen te smo od njih zatražili da usklade svoje stavove i daju svoje komentare. Zakon će biti u skladu sa standardima EU-a", odgovorio je Kuçi putem telefonske poruke.
