Ekstradicija ogromnog broja kriminalaca na Kosovo izazvat će probleme, kažu eksperti.

Sporazumi s drugim zemljama predstavljaju korak naprijed ka integraciji u međunarodnu zajednicu, međutim neki eksperti savjetuju oprez.

Kosovo dogovara sporazume s Njemačkom, Albanijom, Slovenijom i Italijom za propisnu ekstradiciju osuđenih kriminalaca, nakon što je uspješno potpisalo sporazume s Makedonijom, Turskom, Švicarskom, Belgijom i Irskom.

Ti sporazumi su u sklopu završnih pregovora koje Priština vodi vezano za nekoliko bilateralnih sporazuma o krivičnim pitanjima, te predstavljaju značajan korak naprijed za tu četiri godine staru državu u razvijanju krivičnog pravosuđa i programa resocijalizacije za osuđenike, te u punoj integraciji u međunarodnu zajednicu.

Parlament je ratificirao slične sporazume s Austrijom, Češkom Republikom, Velikom Britanijom i Sjevernom Irskom te Belgijom -- njih je potpisala još bivša Jugoslavija.

Arber Gegaj, generalni direktor za međunarodnu pravosudnu saradnju pri kosovskom ministarstvu pravde, izjavio je da je na Kosovo od januara izvršena ekstradicija 12 lica, a prošle godine je obavljena ekstradicija 18 lica.

"Svi predmeti ekstradicije se prvo iznose pred pravosudna tijela i ako je osoba osuđena, ona se šalje na odsluženje zatvorske kazne, a ukoliko je u fazi sudske istrage, onda se protiv te osobe vodi kazneni postupak," izjavio je Gegaj.

Međutim, kako kažu iz Evropske službe za eksterne radnje, postupak ekstradicije nije automatski. Postoje ugrađene zaštitne mjere kojima se osigurava diskreciono pravo na odricanje ekstradicije.

Prisilni premještaj osoba iz neke zemlje koja nije članica EU i u nju reguliran je uglavnom pojedinačnim sporazumima o ekstradiciji koje države članice zaključuju sa trećim zemljama.

Ekstradicija između dvije suverene zemlje ima svoja ograničenja. Države obično ne vrše ekstradiciju svojih državljana, a ekstradicija je moguća samo u slučajevima gdje počinjeno djelo predstavlja teško krivično djelo i u zemlji koja traži i koja vrši ekstradiciju -- što se naziva principom dvostrukog kriminaliteta.

Neki zvaničnici međutim izražavaju zabrinutost.

"Institucije Kosova ne pokazuju djelotvornost u suočavanju sa stvarnim nivoom kriminaliteta u zemlji. Masovnim izmještanjem lica s kriminalnim dosjeom udvostručio bi se nivo tog kriminaliteta," izjavio je Ramadan Ilazi, suosnivač kosovskog pokreta FOL (Progovorimo).

Kosovski advokat Tome Gashi ističe jedan drugi problem i kaže da je resocijalizacija tih lica na Kosovu teška, jer nova država još uvijek nema takve institucije.

"Nije resocijalizacija ono što se očekuje od lica osuđenog za krivična djela, ono što se očekuje je da ono odsluži kaznu za ono što je počinilo," kaže Gashi.