Demarkacija granice

Kosovo radi sa susjednim zemljama na političkom rješenju koje će biti korisno za cjelokupan region, kažu analitičari.

Kosovo je u subotu (18. avgusta) objavilo da se priprema za početak procesa demarkacije svoje granice s Crnom Gorom, te za potencijalno mnogo kompliciranije pitanje Srbije, nakon što je taj proces obavilo sa Albanijom i Makedonijom.

Granica s Crnom Gorom duga 79 km uglavnom kroz stjenovitu, planinsku oblast, počevši od tromeđe između Albanije, Crne Gore i Kosova pa do tromeđe između Crne Gore, Srbije i Kosova.

"Ne očekuju se nikakvi nesporazumi između dviju država [Kosova i Crne Gore]," izjavio je Murat Meha, čelnik vladine komisije za demarkaciju.

Crna Gora je priznala nezavisnost Kosova, ali demarkacija granice na Balkanu uvijek predstavlja težak proces, kaže Meha.

"U procesu demarkacije granične linije uvijek ima pitanja, skepse i pretenzija, i komisija se mora s njima suočiti," izjavio je Meha. "Komisija dostavlja dokumente i analize na osnovu pravne osnove zemlje, iz svog iskustva i međunarodnog iskustva."

Komisije Kosova i Crne Gore održale su prošle godine sastanak na kom su razgovarale o dokumentaciji za granicu. "Obje strane imaju važeću dokumentaciju još od početka prošlog stoljeća," potvrdio je Meha.

Komisija također radi na konačnoj demarkaciji granice sa Srbijom. Kosovo i Srbija stupili su u martu 2011. u dijalog uz posredovanje EU. Prošle godine je postignut sporazum o upravljanju granicom, po kom građani obiju zemalja mogu prelaziti na teritoriju one druge države s takozvanom ulazno-izlaznom potvrdom, koja se mora pokazati na granici, uz ličnu kartu.

Srbija kao kandidat za EU ne priznaje Kosovo i smatra da je njena bivša pokrajina dio njene teritorije.

Priština u međuvremenu smatra da bi se demarkacija granice između Kosova i Srbije trebala vršiti kao evropski standard za prijateljske odnose, te kao jedan od osnovnih uslova za evropske integracije, izjavio je Meha.

Kosovo ima 380 km dugu granicu sa Srbijom, koja ide od tromeđe između Crne Gore, Srbije i Kosova, sve do tromeđe između Srbije, Makedonije i Kosova.

"Na osnovu dokumentacije i činjenica koje Republika Kosovo ima na raspolaganju, ne bi trebalo biti neslaganja," izjavio je on.

Meha je naglasio da to predstavlja političko pitanje. "Kosovo i Srbija su dvije susjedne zemlje, i one će biti zainteresirane za prekograničnu saradnju. Stoga će se granična linija između njih utvrditi." Vlada Srbije odbila je u četvrtak dati komentare na to pitanje.

Međutim, premijer Ivica Dačić izjavio je prošle jeseni, dok je bio ministar unutrašnjih poslova, da je neophodno utvrditi nove demarkacione linije na Kosovu, kako bi se mirno riješio spor između Beograda i Prištine.

"Nova demarkacija je neophodna, jer bi se njome jednostavno na određeni način priznali srpski nacionalni interesi na Kosovu. Mi danas imamo situaciju gdje bismo mogli izgubiti sve," izjavio je on za dnevnik Politika.

Granica na sjeveru još uvijek je jako krhka. Srbi, koji na sjeveru čine pretežnu većinu, ne priznaju nezavisnost Kosova. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova postavilo je ove godine za prioritet jačanje granične kontrole na prijelazima Jarinje i Brnjak, te intenziviranje zajedničkih patrola s KFOR-om.

Glasnogovornik Policija Kosova Baki Kelani izjavio je da su oni prisutni na sjevernoj granici zajedno s KFOR-om i EULEX-om. "Zavisno od situacije, tamošnje policijsko prisustvo se može povećati," izjavio je on.

Prema riječima Mentora Vrajollija, višeg istraživača pri kosovskom Centru za sigurnosne studije, Srbija ne priznaje nikakve granice s Kosovom i smatra Kosovo svojim sastavnim dijelom.

"Stupanje u dijalog za demarkaciju granica s Kosovom značilo bi da Srbija de fakto i de jure priznaje vlast službene Prištine na cijeloj teritoriji Kosova. Ogroman međunarodni pritisak bio bi potreban da navede Srbiju da s Kosovom sjedne za stol po tom pitanju," izjavio je on.

Međutim, demarkacijom granice između Kosova i Srbije bi se direktno doprinijelo rješavanju sukoba koji se odnose na pitanja poput sjevernog Kosova i Preševske doline, dodao je on.

Beograd nikad nije priznavao nikakve granice s Kosovom kao takve, izjavio je analitičar i univerzitetski profesor Belul Beqaj.

"Beograd oduvijek smatra da Srbija ima granicu s Albanijom. Zato je danas vrlo teško prekinuti iluziju koja je gajena još od prije osnivanja bivše Jugoslavije," kaže on.

Međutim, Meha kaže da su sve države koje su potekle iz raspada bivše Jugoslavije ili nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza uspostavljene u okviru svojih bivših administrativnih linija.

"Kosovo je proglasilo nezavisnost na osnovu graničnih linija koje je imalo u okviru bivše Jugoslavije," izjavio je Meha, dodajući kako je nezavisnost proglašena na osnovu Ahtisaarijevog dokumenta i na osnovu graničnih linija Kosova u ustavu bivše Jugoslavije iz 1974.

"Nema države bez granica niti granica bez države, i stoga će Republika Kosovo obaviti demarkaciju sa svim svojim susjedama, kako bi dodatno povećala obim prekogranične saradnje," izjavio je on.