Crkva je sagrađena 2008. godine, kada se 65-godišnji Beg Bytyqi zvanično i otvoreno vratio katolicizmu i odrekao islama...
"Čuju se zvuci orgulja na nedeljnoj misi u jednoj maloj zajednici katoličkih Albanaca na Kosovu i šire se iznad bregova koji okružuju njihovo izolovano selo gdje hrišćani predstavljaju jedno ostrvce u muslimanskom okeanu", piše portal "20minutes.fr.
Slika razapetog Isusa naslikanog na zidovima stare crkve gleda na pune klupe vjernika, većinom seljaka čija lica je potamnelo Sunce za vrijeme njihovog napornog rada na njivama.
"Danas pjevamo iz sveg glasa, više ne moramo da se krijemo. Užasni dani su prošli i obasjava nas radost", pjeva jedna monahinja na albanskom jeziku.
Scena koja izgleda sasvim obično daleko je od toga.
Crkva je sagrađena 2008. godine, kada se 65-godišnji Beg Bytyqi zvanično i otvoreno vratio katolicizmu i odrekao islama.
Bytyqi je bio jedan od prvih stanovnika koji se vratio svojim korijenima, drevnoj vjeri ovog sela u centralnom Kosovu koje se vjekovima tajno molilo, dok su se njegovi stanovnici javno izjašnjavali kao muslimani.
"Naslijedio sam vjeru svog oca kao što ju je i on naslijedio od svog. Od kako znam za sebe, oduvijek smo krišom slavili Božić i Vaskrs, izvršavajući vjerske ceremonije kod kuće", objašnjava on.
Samo nekih 50.000 od 1,7 miliona građana Kosova su katolici, dok je više od 90 odsto stanovništva muslimanske vjere.
Vjera predaka
Četrdesetak stanovnika ovog sela u kome živi stotinak porodica vratilo se "vjeri svojih predaka" od 2008. godine, privlačeći pažnju na fenomen kriptokatolika, koji su na Kosovu poznati pod imenom "Laramani", što na albanskom znači slikovit, višeslojan.
Oni su se odrekli islama, kojeg su im nametnuli Turci poslije osvajanja Balkana u 14. vijeku, kako bi sada ponovo bili katolici.
Za vrijeme turskog carstva mnogi hrišćani su prešli u muslimansku vjeru kako bi izbjegli razne pritiske, kao na primjer visoke poreze koji su bili nametnuti hrišćanima i kako bi dobili razne društvene pogodnosti. U to vrijeme mnoge crkve i manastiri bili su pretvoreni u džamije.
Na Kosovu je veliki broj islamizovanih promjenio svoje ime i učestvovao u muslimanskim obredima, ali su krišom ostali vjerni katoličkoj vjeri, objašnjava Shan Zefi, kosovski episkop.
Bytyqi nam priča kako je za vrijeme Božića njegova porodica "sama blagosiljala hljeb, paleći svijeće, čekajući da izgore do kraja".
"Onda smo taj vosak palili u našoj peći", dodaje on.
Vjernici su bili razapeti između dva identiteta: danju su išli u džamije, a noću ostajali vjerni svojoj crkvi", tvrdi otac Zefi.
"To je bio način preživljavanja. Nisu smjeli javno da upražnjavaju svoju vjeru, ali su je uporno čuvali u svojim domovima", misli Lush Gjergji, glavni urednik katoličkog mjesečnog časopisa "Drita" (Svjetlost).
Bytyqi objašnjava da je jedan sprat njegove kuće bio "posvećen hrišćanskim ritualima i ceremonijama", dok je jedan drugi služio za muslimanske običaje, "kada su nam dolazile komšije za vrijeme muslimanskih praznika".
"Nismo djelili ovu tajnu sa djecom. Bojali smo se da je ne odaju nepažnjnom, tako da je sve bilo u uskom krugu porodice", objašnjava novinar Ismet Sopi.
Sopijevo selo Lapušnik, u centralnom Kosovu, gdje živi većina onih koji su prešli na katolicizam, "puno je hrišćanskih toponima i tragova crkava", objašnjava on.
Laramani se ne kriju
Jahja Drancolli, profesorka historije na Prištinskom univerzitetu, objašnjava da kriptokatolici prestaju da se kriju jer sada imaju "slobodu koja im je falila" prije proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine.
"Sadašnja atmosfera je podobna za izražavanje vjerske različitosti", tvrdi Drancollijeva.
Prema informacijama vjerskih organa, "stotine Albanaca" se krstilo od 2008. godine. Izgleda da je to ohrabrilo Laramane da prestanu da se kriju.
Sopi (52), kršten 2008, objašnjava da nije bilo "velikih promjena u njegovom životu i životu njegove porodice: "Jedino što se sada više ne krijemo".
Kosovska katolička crkva je pažljivo upravljala ovim procesom kako bi izbjegla "djeljenja i sukobe" između muslimana i hrišćana u kosovskoj albanskoj zajednici, objašnjava Marjan Ukaj, zadužen za promjenu vjere pri Crkvi.
"Mnogi čekaju na krštenje, ali niko nije kršten bez prethodne pripreme, koja traje bar godinu dana", kaže on.
Za sada ti novi hrišćani ne smetaju muslimanima.
"Ljudi imaju pravo (...) da izaberu između Muhammeda i Isusa, između Kur'ana i Biblije, jer su obje svete knjige", kaže Filloreta Bytyqi iz sela Kravaseri.
Resul Rexhepi iz islamske zajednice je ubjeđen da ova mjenjanja vjere "neće promjeniti ravnotežu" između raznih vjera koje postoje na Kosovu jer muslimani "apsolutno dominiraju".
Beg Bytyqi je, što se njega tiče, pronašao "svoj unutrašnji mir" posle 61 godine kao musliman i samo četiri godine kao hrišćanin.
"Platio sam svoj dug. Ali ja svoju vjeru ne namećem svojoj djeci, to će zavisiti od njih", kaže on, ispijajući čašicu domaće rakije poslije nedjeljne mise, zadovoljno posmatrajući vinograde koji pokrivaju brda i dolinu.
"Ove godine ćemo ispeći puno dobre rakije", kaže on.
Pored njega sjedi njegov sin Agim (39), koji kaže da razumije odluku svog oca, ali da još nije odlučio što se tiče sopstvene vjere. Za sada "idem i u crkvu i u džamiju jer su obje Božije kuće".
20minutes.fr
