Ekonomska i socijalna situacija građana Kosova

Građani Kosova još jedan dugi period ne mogu očekivati da se njihova ekonomska i socijalna situacija poboljša, pošto ekonomski razvoj Kosova ne odražava dovoljan ekonomski rast, ocjenjuju stručnjaci ekonomskih pitanja na Kosovu.

Ekonomski rast za 2012. godinu, koji je predviđen da bude preko 5 posto pao je na 3.8 posto, navodi se u najnovijem izvještaju Centralne banke Kosova.
 
S druge strane ekonomski rast u 2011. goidini na Kosovu bio je 5 posto, piše Radio Slobodna Evropa.
 
Sekretar Privredne komore Kosova, Berat Rukiqi, rekao je za RSE da u kratkoročnoj perspektivi, ovaj ekonomski rast nije dovoljan, s obzirom na, kako naglašava Rukiqi, Kosovo ima potrebe za dupliranjem trenutnog ekonomskog rasta.
 
"Ja, uvijek sa dozom opreznošti, mislim da držanje ritma rasta je najvažnije, ali se uvijek moraju činiti napori da se to udvostruči, i sada perspektiva može biti u uspješnoj implementaciji projekata u energetici i telekomunikacijama, perspektiva može biti u članstvu u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), iz razloga što članstvo u EBRD-u omogućava pristup razvojnim fondovima", kaže Rukiqi.

Najnoviji izvještaj Centralne banke Kosova pokazao je negativan trend u ekonomiji na Kosovu. Tokom prve polovice ove godine, prema CBK-u, došlo je do pada izvoza za 24,4 posto, porast uvoza, smanjenje doznaka iz inostranstva za 4,8 posto, također pada direktnih stranih ulaganja od 27,6 posto.
 
Prema riječima Rukiqija, ovi podaci su najbolji pokazatelj stanja u kojem se nalazi ekonomija Kosova. Ovaj ekonomski rast, kaže Rukiqi, ne može ublažiti nezaposlenost. Pad doznaka, smanjenje ulaganja utiču da Kosovo za još jedan dugi vremenski period ima ovakvu tešku ekonomsku situaciju, dodaje Rukiqi.

"Moramo imati u vidu da sada imamo potrebu za udvostručavanjem ekonomskog rasta kako bismo mogli 'smjestiti' veliki broj tražitelja posla, s jedne strane koji može biti potencijal za destabilizaciju sa socijalnog aspekta, a u isto vrijeme trebamo imati povećanje prihoda tako da zemlja ne ostane sa najmanjim dohotkom po glavi stanovnika u ovom dijelu Evrope", podvlači Rukiqi.

Trenutni makroekonomski trendovi i prema mišljenju stručnjaka za ekonomska pitanja, Ismaila Kastratija nisu povoljni. Pad doznaka i direktna strana ulaganja pridonijeli su sporijem ekonomskom rastu na Kosovu.

U lošem stanju će biti socijalna kategorija i penzioneri, ali i drugi što se tiče ekonomskog i socijalnog blagostanja.
 
"To nužno utječe na ekonomske tokove, a posebno na socijalnu situaciju, koja iz dana u dan se pogoršava jer nezaposlenost ne da se smanjuje, već ne može uključiti niti novi kontigent radnika. U teškoj ekonomskoj situaciji će biti socijalna kategorija i penzioneri, ali i drugi kada je riječ o ekonomskom i socijalnom blagostanju", ocjenjuje Kastrati.

Na Kosovu, prema posljednjim podacima Svjetske banke, u 2009. godini, siromašno je bilo 34 posto od ukupnog stanovništva.
 
Prema ovom izvještaju, nešto više od trećine stanovništva živi ispod apsolutne linije siromaštva s 1.55 eura dnevno, dok 12 posto živi ispod linije ekstremnog siromaštva s 1.02 eura.
 
U međuvremenu, kaže e da je nezaposlenost preko 48 posto.
 
Kastrati kaže da že još dugo vremena Kosovo imati ovakvu situaciju.
 
"Angažovanje vladinish struktura nije u korist održivog ekonomskog razvoja, ali je uglavnom zainteresirano za provedbu privatizacije javnih poduzeća i investiranje u javnom sektoru, koji nemaju održivo zapošljavanje, već rješavaju privremeno problem zaposlenja i to u veoma malim parametrima", podvukao je Kastrati.