
Minimalna zarada na Kosovu povećana je na 500 eura, ali radnici koji primaju taj iznos na svoje bankovne račune dobijaju 456,50 eura, jer se država nije odrekla poreza na minimalac, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Vlada Kosova je obećala da će minimalnu zaradu osloboditi poreza, ali još nije saopštila kada će ova mjera biti primjenjena, koliko će radnika od nje imati koristi i koliko će to koštati budžet.
Čak i ako se obećanje ispuni, radnici neće primati punih 500 eura, jer će i dalje morati da plaćaju doprinose za penzijsko osiguranje, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Za devetnaestogodišnjeg Egzona iz Skenderaja, razlika između bruto i neto zarade predstavlja novac koji bi, kako kaže, pomogao njegovoj porodici da pokrije svakodnevne troškove.
On već godinu dana radi u jednom marketu. Kada je počeo da radi, u septembru prošle godine, primao je 350 eura neto mjesečno. Početkom ove godine njegova bruto zarada povećana je na 425 eura, dok je od jula dostigla 500 eura, u skladu sa povećanjem minimalne zarade na Kosovu.
Svakog meseca, međutim, na njegov bankovni račun stiže 43,50 eura manje.
„Na račun mi leže 456,50 eura, odnosno 43,50 eura manje“, kaže on i objašnjava da se od zarade odbija 25 eura za penziono osiguranje i 18,50 eura za porez na dohodak.
Egzon kaže da većina radnika u marketu u kojem radi prima istu zaradu i da često razgovaraju o razlici između bruto i neto iznosa.
„To je oko 45 eura manje, a tim novcem mogu da platim račun za struju ili vodu“, rekao je on i napomenuo da u njegovoj petočlanoj porodici rade samo dvije osobe.
Zajednička mjesečna primanja premašuju 1.000 eura, ali Egzon ukazuje da rast cijena hrane i drugih troškova otežava podmirivanje svakodnevnih potreba.
Šta bi se promjenilo ukidanjem poreza?
Od 1. jula minimalna zarada na Kosovu povećana je na 500 eura bruto mjesečno, sa 425 eura, koliko je iznosila u prvoj polovini godine. To je po radnom satu, povećanje sa 2,5 na tri eura.
Prema važećim propisima, od bruto zarade odbija se penzijski doprinos od pet odsto, dok se porez obračunava na preostali iznos.
Prihodi do 250 eura mjesečno se ne oporezuju. Na duo prihoda između 250 i 450 eura primjenjuje se stopa od osam odsto, dok se na iznos iznad 450 eura primjenjuje stopa od 10 odsto.
Tako radnik sa bruto zaradom od 500 eura plaća 25 eura za penzijski doprinos i 18,50 eura poreza, pa mu neto zarada iznosi 456,50 eura.
Premijer Albin Kurti izjavio je 13. septembra, predstavljajući program vlade poslanicima, da „minimalna zarada od 500 eura neće biti oporezovana“.
Ukoliko se ta mjera sprovede, radnik koji prima minimalnu zaradu dobijao bi dodatnih 18,50 eura mjesečno, odnosno 222 eura godišnje. Njegova neto zarada iznosila bi 475 eura.
Da bi primao punih 500 eura, bilo bi potrebno da se pokrije i penzijski doprinos od 25 eura, koji trenutno plaća radnik.
Radio Slobodna Evropa zatražio je od Vlade Kosova pojašnjenje o tome kada će biti uvedeno poresko oslobađanje, koliko se radnika očekuje da će imati koristi od ove mjere i koliko će ona koštati državni budžet, ali do objavljivanja ovog članka nije dobio odgovor.
Profesor ekonomije Shkumbin Misini ocjenjuje da je oslobađanje minimalne zarade od poreza mjera koju je trebalo uvesti ranije.
On smatra da bi vlast trebalo da ode i korak dalje i privremeno preuzme plaćanje penzijskog doprinosa od pet odsto, koji trenutno plaća radnik.
„To bi moglo da se primjenjuje u periodu do dvije godine ili dok se inflacija ne stabilizuje“, kaže Misini.
Prema ovom prijedlogu, radnici koji primaju minimalnu zaradu mogli bi da dobijaju punih 500 eura, dok bi njihov penzijski doprinos nastavio da uplaćuje država. Takva mjera bi zahtevala dodatna sredstva iz javnog budžeta.
Rast zarada u odnosu na rast cijena
Rasprava o minimalnoj zaradi vodi se u vrijeme kada potrošačke cene na Kosovu nastavljaju da rastu.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, godišnja inflacija u septembru dostigla je 7,8 odsto.
Prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, objavljenim 13. oktobra, prosječna inflacija na Kosovu trebalo bi da dostigne 6,8 odsto tokom 2026. godine, prije nego što uspori na 4,5 odsto u 2027. godini.
Ova kretanja znače da se dio koristi od povećanja minimalne zarade umanjuje zbog poskupljenja robe i usluga.
Misini ocjenjuje da ni zarada od 500 eura nije dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
„Gotovo svakodnevno suočavamo se sa rastom cijena, a troškovi života postali su nepodnošljivi“, kaže on.
Koliko minimalna zarada košta preduzeća?
Minimalna zarada od 500 eura poslodavca ne košta samo 500 eura.
Pored bruto zarade, poslodavac mora da plati i penzijski doprinos, takođe od pet odsto, čime direktni mejsečni trošak jednog radnika sa minimalnom zaradom dostiže 525 eura.
U prvoj polovini godine, kada je minimalna zarada iznosila 425 eura bruto, ovaj trošak bio je 446,25 eura.
To znači da je od jula mjesečni trošak za radnika sa minimalnom zaradom povećan za 78,75 eura.
Za preduzeća koja zapošljavaju desetine radnika sa niskim zaradama, ovo povećanje može da se pretvori u značajne dodatne troškove.
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna rekao je da je od vlade tražio da minimalna zarada bude oslobođena poreza, upozoravajući da bi rast troškova za preduzeća mogao da utiče na broj zaposlenih i organizaciju rada.
Misini, s druge strane, smatra da finansijska podrška preduzećima može da pomogne u očuvanju radnih mjesta i sprečavanju rasta neformalnog zapošljavanja.
On tvrdi da su neka preduzeća već smanjila broj radnika, dok druga angažuju zaposlene bez ugovora o radu.
„Svjedok sam da su neka trgovinska preduzeća otpustila radnike. Odem u market i veoma je teško pronaći radnika koji bi vam pomogao pri izboru proizvoda“, kaže Misini.
Međunarodni monetarni fond je u svojoj procjeni iz aprila upozorio da brzo povećanje zarada, ukoliko ga ne prati rast produktivnosti, može da poveća troškove preduzeća, izvrši pritisak na cijene i negativno utiče na zapošljavanje osoba sa niskim zaradama.
Šta je uradila Albanija?
Kako bi se ublažilo finansijsko opterećenje preduzeća, Misini predlaže da Kosovo razmotri praksu Albanije.
Od januara ove godine Albanija je povećala minimalnu mjesečnu zaradu sa 40.000 na 50.000 leka, odnosno sa približno 438 na 548 eura. Minimalna zarada u toj zemlji ne podleže porezu na dohodak građana.
Kako bi ublažila posljedice povećanja minimalne zarade za poslodavce, albanska vlada predvidela je nadoknadu dodatnih troškova za doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje za period od januara do septembra 2026. godine, za preduzeća koja ispunjavaju utvrđene kriterijume.
Za razliku od Misinijevog predloga za Kosovo, koji podrazumijeva pokrivanje penzijskog doprinosa radnika, albanska mera pruža podršku poslodavcima za dio dodatnih troškova.
Misini ocjenjuje da bi slična podrška mogla da pomogne preduzećima na Kosovu da sačuvaju radna mjesta, ali bi za takvu politiku bilo potrebno utvrditi korisnike i troškove za budžet.
Jedna od mjera Vlade Kosova za podršku zapošljavanju jeste program „Superpuna“, pokrenut 2023. godine, kojim se tokom šest mjeseci subvencionišu zarade mladih koji se zapošljavaju putem ove platforme.
Koliko bi javni budžet koštalo ukidanje poreza?
Osim uticaja na radnike i preduzeća, obećanje da će minimalna zarada biti oslobođena poreza otvara i pitanje koliko bi prihoda Kosovo izgubilo.
Prema izvještaju Poreske uprave Kosova o radu, Kosovo je tokom 2025. godine prikupilo oko 217,3 miliona eura od poreza koji se odbija radnicima od njihovih zarada.
Od toga je oko 165 miliona eura prikupljeno od poreza na zarade, uglavnom u privatnom sektoru, dok je preostalih 52 miliona eura prikupljeno od poreza na zarade zaposlenih u javnom sektoru.
Tokom istog perioda prikupljeno je i 356,6 miliona eura penzijskih doprinosa.
Ti iznosi obuhvataju radnike sa različitim nivoima zarada i ne pokazuju koliko bi prihoda Kosovo izgubilo ukidanjem poreza na minimalnu zaradu od 500 eura.
Za razliku od poreza na zarade, penzijski doprinosi uplaćuju se na penzijske račune radnika. Ukoliko bi Kosovo preuzelo plaćanje njihovog doprinosa od pet odsto, to bi predstavljalo dodatni budžetski trošak.
Prema zvaničnim podacima, na Kosovu je registrovano više od 433.000 zaposlenih, sa prosječnom mjesečnom zaradom od 713 eura.
Podaci Poreske uprave, do kojih je došao RSE, pokazuju da više od 161.000 radnika ima bruto zaradu manju od 500 eura, dok više od 58.000 ima bruto zaradu manju od 425 eura.
Čak i ako se obećanje ispuni, radnici neće primati punih 500 eura, jer će i dalje morati da plaćaju doprinose za penzijsko osiguranje, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Za devetnaestogodišnjeg Egzona iz Skenderaja, razlika između bruto i neto zarade predstavlja novac koji bi, kako kaže, pomogao njegovoj porodici da pokrije svakodnevne troškove.
On već godinu dana radi u jednom marketu. Kada je počeo da radi, u septembru prošle godine, primao je 350 eura neto mjesečno. Početkom ove godine njegova bruto zarada povećana je na 425 eura, dok je od jula dostigla 500 eura, u skladu sa povećanjem minimalne zarade na Kosovu.
Svakog meseca, međutim, na njegov bankovni račun stiže 43,50 eura manje.
„Na račun mi leže 456,50 eura, odnosno 43,50 eura manje“, kaže on i objašnjava da se od zarade odbija 25 eura za penziono osiguranje i 18,50 eura za porez na dohodak.
Egzon kaže da većina radnika u marketu u kojem radi prima istu zaradu i da često razgovaraju o razlici između bruto i neto iznosa.
„To je oko 45 eura manje, a tim novcem mogu da platim račun za struju ili vodu“, rekao je on i napomenuo da u njegovoj petočlanoj porodici rade samo dvije osobe.
Zajednička mjesečna primanja premašuju 1.000 eura, ali Egzon ukazuje da rast cijena hrane i drugih troškova otežava podmirivanje svakodnevnih potreba.
Šta bi se promjenilo ukidanjem poreza?
Od 1. jula minimalna zarada na Kosovu povećana je na 500 eura bruto mjesečno, sa 425 eura, koliko je iznosila u prvoj polovini godine. To je po radnom satu, povećanje sa 2,5 na tri eura.
Prema važećim propisima, od bruto zarade odbija se penzijski doprinos od pet odsto, dok se porez obračunava na preostali iznos.
Prihodi do 250 eura mjesečno se ne oporezuju. Na duo prihoda između 250 i 450 eura primjenjuje se stopa od osam odsto, dok se na iznos iznad 450 eura primjenjuje stopa od 10 odsto.
Tako radnik sa bruto zaradom od 500 eura plaća 25 eura za penzijski doprinos i 18,50 eura poreza, pa mu neto zarada iznosi 456,50 eura.
Premijer Albin Kurti izjavio je 13. septembra, predstavljajući program vlade poslanicima, da „minimalna zarada od 500 eura neće biti oporezovana“.
Ukoliko se ta mjera sprovede, radnik koji prima minimalnu zaradu dobijao bi dodatnih 18,50 eura mjesečno, odnosno 222 eura godišnje. Njegova neto zarada iznosila bi 475 eura.
Da bi primao punih 500 eura, bilo bi potrebno da se pokrije i penzijski doprinos od 25 eura, koji trenutno plaća radnik.
Radio Slobodna Evropa zatražio je od Vlade Kosova pojašnjenje o tome kada će biti uvedeno poresko oslobađanje, koliko se radnika očekuje da će imati koristi od ove mjere i koliko će ona koštati državni budžet, ali do objavljivanja ovog članka nije dobio odgovor.
Profesor ekonomije Shkumbin Misini ocjenjuje da je oslobađanje minimalne zarade od poreza mjera koju je trebalo uvesti ranije.
On smatra da bi vlast trebalo da ode i korak dalje i privremeno preuzme plaćanje penzijskog doprinosa od pet odsto, koji trenutno plaća radnik.
„To bi moglo da se primjenjuje u periodu do dvije godine ili dok se inflacija ne stabilizuje“, kaže Misini.
Prema ovom prijedlogu, radnici koji primaju minimalnu zaradu mogli bi da dobijaju punih 500 eura, dok bi njihov penzijski doprinos nastavio da uplaćuje država. Takva mjera bi zahtevala dodatna sredstva iz javnog budžeta.
Rast zarada u odnosu na rast cijena
Rasprava o minimalnoj zaradi vodi se u vrijeme kada potrošačke cene na Kosovu nastavljaju da rastu.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, godišnja inflacija u septembru dostigla je 7,8 odsto.
Prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, objavljenim 13. oktobra, prosječna inflacija na Kosovu trebalo bi da dostigne 6,8 odsto tokom 2026. godine, prije nego što uspori na 4,5 odsto u 2027. godini.
Ova kretanja znače da se dio koristi od povećanja minimalne zarade umanjuje zbog poskupljenja robe i usluga.
Misini ocjenjuje da ni zarada od 500 eura nije dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
„Gotovo svakodnevno suočavamo se sa rastom cijena, a troškovi života postali su nepodnošljivi“, kaže on.
Koliko minimalna zarada košta preduzeća?
Minimalna zarada od 500 eura poslodavca ne košta samo 500 eura.
Pored bruto zarade, poslodavac mora da plati i penzijski doprinos, takođe od pet odsto, čime direktni mejsečni trošak jednog radnika sa minimalnom zaradom dostiže 525 eura.
U prvoj polovini godine, kada je minimalna zarada iznosila 425 eura bruto, ovaj trošak bio je 446,25 eura.
To znači da je od jula mjesečni trošak za radnika sa minimalnom zaradom povećan za 78,75 eura.
Za preduzeća koja zapošljavaju desetine radnika sa niskim zaradama, ovo povećanje može da se pretvori u značajne dodatne troškove.
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna rekao je da je od vlade tražio da minimalna zarada bude oslobođena poreza, upozoravajući da bi rast troškova za preduzeća mogao da utiče na broj zaposlenih i organizaciju rada.
Misini, s druge strane, smatra da finansijska podrška preduzećima može da pomogne u očuvanju radnih mjesta i sprečavanju rasta neformalnog zapošljavanja.
On tvrdi da su neka preduzeća već smanjila broj radnika, dok druga angažuju zaposlene bez ugovora o radu.
„Svjedok sam da su neka trgovinska preduzeća otpustila radnike. Odem u market i veoma je teško pronaći radnika koji bi vam pomogao pri izboru proizvoda“, kaže Misini.
Međunarodni monetarni fond je u svojoj procjeni iz aprila upozorio da brzo povećanje zarada, ukoliko ga ne prati rast produktivnosti, može da poveća troškove preduzeća, izvrši pritisak na cijene i negativno utiče na zapošljavanje osoba sa niskim zaradama.
Šta je uradila Albanija?
Kako bi se ublažilo finansijsko opterećenje preduzeća, Misini predlaže da Kosovo razmotri praksu Albanije.
Od januara ove godine Albanija je povećala minimalnu mjesečnu zaradu sa 40.000 na 50.000 leka, odnosno sa približno 438 na 548 eura. Minimalna zarada u toj zemlji ne podleže porezu na dohodak građana.
Kako bi ublažila posljedice povećanja minimalne zarade za poslodavce, albanska vlada predvidela je nadoknadu dodatnih troškova za doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje za period od januara do septembra 2026. godine, za preduzeća koja ispunjavaju utvrđene kriterijume.
Za razliku od Misinijevog predloga za Kosovo, koji podrazumijeva pokrivanje penzijskog doprinosa radnika, albanska mera pruža podršku poslodavcima za dio dodatnih troškova.
Misini ocjenjuje da bi slična podrška mogla da pomogne preduzećima na Kosovu da sačuvaju radna mjesta, ali bi za takvu politiku bilo potrebno utvrditi korisnike i troškove za budžet.
Jedna od mjera Vlade Kosova za podršku zapošljavanju jeste program „Superpuna“, pokrenut 2023. godine, kojim se tokom šest mjeseci subvencionišu zarade mladih koji se zapošljavaju putem ove platforme.
Koliko bi javni budžet koštalo ukidanje poreza?
Osim uticaja na radnike i preduzeća, obećanje da će minimalna zarada biti oslobođena poreza otvara i pitanje koliko bi prihoda Kosovo izgubilo.
Prema izvještaju Poreske uprave Kosova o radu, Kosovo je tokom 2025. godine prikupilo oko 217,3 miliona eura od poreza koji se odbija radnicima od njihovih zarada.
Od toga je oko 165 miliona eura prikupljeno od poreza na zarade, uglavnom u privatnom sektoru, dok je preostalih 52 miliona eura prikupljeno od poreza na zarade zaposlenih u javnom sektoru.
Tokom istog perioda prikupljeno je i 356,6 miliona eura penzijskih doprinosa.
Ti iznosi obuhvataju radnike sa različitim nivoima zarada i ne pokazuju koliko bi prihoda Kosovo izgubilo ukidanjem poreza na minimalnu zaradu od 500 eura.
Za razliku od poreza na zarade, penzijski doprinosi uplaćuju se na penzijske račune radnika. Ukoliko bi Kosovo preuzelo plaćanje njihovog doprinosa od pet odsto, to bi predstavljalo dodatni budžetski trošak.
Prema zvaničnim podacima, na Kosovu je registrovano više od 433.000 zaposlenih, sa prosječnom mjesečnom zaradom od 713 eura.
Podaci Poreske uprave, do kojih je došao RSE, pokazuju da više od 161.000 radnika ima bruto zaradu manju od 500 eura, dok više od 58.000 ima bruto zaradu manju od 425 eura.


