Ustavna kriza na pomolu Jakaj: Nakon isteka mandata Haxhiu neće se znati ko raspisuje izbore
Viši istraživač Kosovskog instituta za pravosuđe (IKD) Naim Jakaj izjavio je da bi se Kosovo nakon isteka mandata Albulene Haxhiu kao vršioca dužnosti predsjednika moglo suočiti sa nezapamćenom ustavnom situacijom, ukoliko do tada ne bude izabran novi predsjednik. Kako je naveo, neće se znati ko će objaviti datum izbora, ko će pozvati političke stranke na konsultacije niti ko će raspustiti Skupštinu potpisivanjem ukaza o raspuštanju.
Jakaj je u intervjuu za Ekonomiju onlajn rekao da će, nakon isteka šestomjesečnog mandata Haxhiu, Kosovo ostati bez vršioca dužnosti predsjednika, ocjenjujući da je to nepovoljna situacija za društvo.
„Nakon što gospođi Haxhiu istekne šestomjesečni mandat zemlja će ostati bez predsjednika, u smislu da neće imati vršioca dužnosti predsjednika, i tako ćemo ući u ustavnu anarhiju, u situaciju koju još nismo iskusili, ali koja nije povoljna za Republiku Kosovo. Tokom šest mjeseci, ali i od trenutka kada su potvrđeni izborni rezultati, kao i od konstituisanja Skupštine, političke stranke imale su mogućnost, posebno Pokret Samoopredjeljenje, da razgovaraju i postignu dogovor o konsenzualnom predsjedniku. Međutim, to nisu učinile“, izjavio je Jakaj.
Prema njegovim riječima, način na koji su se do sada odvijali politički pregovori doprineo je stvaranju trenutne situacije i mogao bi da odvede Kosovo na izbore ukoliko stranke nastave istim tempom.
„Ono što je do sada rađeno više je ličilo na političku fiskulturu, koja je dovela do ove situacije i koja će, po svemu sudeći, dovesti do toga da odemo na izbore ukoliko se nastavi istim tempom pregovora i sa istim načinom korišćenja povjerenja građana u cilju postizanja političkog dogovora“, rekao je on.
Jakaj je istakao da bi Pokret Samoopredjeljenje, kao politički subjekt koji trenutno vodi institucije, trebalo da pozove sve političke stranke na razgovore kako bi se pronašlo rješenje.
„Ono što bi trebalo učiniti, posebno kada je riječ o Pokretu Samoopredjeljenje, jeste da pozove sve političke stranke, bilo da je riječ o političkom sporazumu koji bi obuhvatio i zakon o Specijalizovanim vijećima. Ako postoji volja za prijedlog zakona o Birou, za šest prijedloga zakona povezanih sa deklaracijom o preuzetim obavezama, za još dva prijedloga zakona koja se odnose na Plan rasta, kao i za prijedlog zakona o budžetskim izdvajanjima, kako je onda moguće da Vlada Kosova ne pronađe odgovarajuće vrijeme da analizira ovaj prijedlog zakona i sjedne sa PDK kako bi postigla dogovor o predsjedniku? To bi trebalo da se uradi kako zemlja ne bi otišla na izbore“, rekao je Jakaj.
On je upozorio da bi, ukoliko ne bude postignut dogovor o izboru predsjednika, nakon isteka mandata Haxhiu moglo da dođe do niza institucionalnih nejasnoća, uključujući i pitanje ko će preduzeti korake za raspisivanje izbora.
„Ako političke stranke nemaju volju da izaberu konsenzualnog predsjednika, kako je rečeno, da bi se zagrejala srca građana Republike Kosovo, onda se, nažalost, nalazimo u situaciji u kojoj ćemo nakon 4. oktobra ostati bez predsjednika. Neće se znati ko će objaviti datum izbora, ko će pozvati političke stranke na konsultacije, ko će raspustiti Skupštinu potpisivanjem ukaza o raspuštanju, niti ko će potom sazvati konstitutivnu sjednicu, čak i ako izbori budu održani. Političke stranke mogle bi da razmotre mogućnost da dozvole nastavak obavljanja predsjedničke funkcije, u ovom slučaju gospođi Haxhiu kao vršiocu dužnosti, ali to bi bilo protivustavno“, izjavio je on.
Jakaj je rekao da bi zamjena vršioca dužnosti predsjednika bila u suprotnosti sa zakonom.
„Ustavni sud može da promjeni standard, može da promeni ustavnu odredbu, kao što je to učinio dva ili tri puta ranije. Međutim, tako nešto bilo bi van ustavnosti i zakonitosti, bilo bi u suprotnosti sa međunarodnim standardima, kao i sa principima vladavine prava. Zašto bi onda u Ustavu bio propisan rok od šest mjeseci? Zašto bi bio utvrđen određeni period tokom kojeg određena osoba, u ovom slučaju predsjednik Skupštine, obavlja funkciju šest mjeseci? Zato što se za šest mjeseci u zapadnim državama, državama sa konsolidovanom demokratijom, vladavinom prava i pravnim poretkom, postižu dogovori o veoma važnim pitanjima, a kamoli o izboru predsjednika kojeg bi Kosovo trebalo da ima do roka za koji je Ustavni sud naveo da, ukoliko predsjednik ne bude izabran, zemlja ide na izbore“, izjavio je Jakaj.
Ustavni sud je 23. septembra utvrdio da je rok od 60 dana za izbor predsjednika Kosova počeo 8. avgusta 2026. godine i da ističe 6. oktobra 2026. godine.
„Nakon što gospođi Haxhiu istekne šestomjesečni mandat zemlja će ostati bez predsjednika, u smislu da neće imati vršioca dužnosti predsjednika, i tako ćemo ući u ustavnu anarhiju, u situaciju koju još nismo iskusili, ali koja nije povoljna za Republiku Kosovo. Tokom šest mjeseci, ali i od trenutka kada su potvrđeni izborni rezultati, kao i od konstituisanja Skupštine, političke stranke imale su mogućnost, posebno Pokret Samoopredjeljenje, da razgovaraju i postignu dogovor o konsenzualnom predsjedniku. Međutim, to nisu učinile“, izjavio je Jakaj.
Prema njegovim riječima, način na koji su se do sada odvijali politički pregovori doprineo je stvaranju trenutne situacije i mogao bi da odvede Kosovo na izbore ukoliko stranke nastave istim tempom.
„Ono što je do sada rađeno više je ličilo na političku fiskulturu, koja je dovela do ove situacije i koja će, po svemu sudeći, dovesti do toga da odemo na izbore ukoliko se nastavi istim tempom pregovora i sa istim načinom korišćenja povjerenja građana u cilju postizanja političkog dogovora“, rekao je on.
Jakaj je istakao da bi Pokret Samoopredjeljenje, kao politički subjekt koji trenutno vodi institucije, trebalo da pozove sve političke stranke na razgovore kako bi se pronašlo rješenje.
„Ono što bi trebalo učiniti, posebno kada je riječ o Pokretu Samoopredjeljenje, jeste da pozove sve političke stranke, bilo da je riječ o političkom sporazumu koji bi obuhvatio i zakon o Specijalizovanim vijećima. Ako postoji volja za prijedlog zakona o Birou, za šest prijedloga zakona povezanih sa deklaracijom o preuzetim obavezama, za još dva prijedloga zakona koja se odnose na Plan rasta, kao i za prijedlog zakona o budžetskim izdvajanjima, kako je onda moguće da Vlada Kosova ne pronađe odgovarajuće vrijeme da analizira ovaj prijedlog zakona i sjedne sa PDK kako bi postigla dogovor o predsjedniku? To bi trebalo da se uradi kako zemlja ne bi otišla na izbore“, rekao je Jakaj.
On je upozorio da bi, ukoliko ne bude postignut dogovor o izboru predsjednika, nakon isteka mandata Haxhiu moglo da dođe do niza institucionalnih nejasnoća, uključujući i pitanje ko će preduzeti korake za raspisivanje izbora.
„Ako političke stranke nemaju volju da izaberu konsenzualnog predsjednika, kako je rečeno, da bi se zagrejala srca građana Republike Kosovo, onda se, nažalost, nalazimo u situaciji u kojoj ćemo nakon 4. oktobra ostati bez predsjednika. Neće se znati ko će objaviti datum izbora, ko će pozvati političke stranke na konsultacije, ko će raspustiti Skupštinu potpisivanjem ukaza o raspuštanju, niti ko će potom sazvati konstitutivnu sjednicu, čak i ako izbori budu održani. Političke stranke mogle bi da razmotre mogućnost da dozvole nastavak obavljanja predsjedničke funkcije, u ovom slučaju gospođi Haxhiu kao vršiocu dužnosti, ali to bi bilo protivustavno“, izjavio je on.
Jakaj je rekao da bi zamjena vršioca dužnosti predsjednika bila u suprotnosti sa zakonom.
„Ustavni sud može da promjeni standard, može da promeni ustavnu odredbu, kao što je to učinio dva ili tri puta ranije. Međutim, tako nešto bilo bi van ustavnosti i zakonitosti, bilo bi u suprotnosti sa međunarodnim standardima, kao i sa principima vladavine prava. Zašto bi onda u Ustavu bio propisan rok od šest mjeseci? Zašto bi bio utvrđen određeni period tokom kojeg određena osoba, u ovom slučaju predsjednik Skupštine, obavlja funkciju šest mjeseci? Zato što se za šest mjeseci u zapadnim državama, državama sa konsolidovanom demokratijom, vladavinom prava i pravnim poretkom, postižu dogovori o veoma važnim pitanjima, a kamoli o izboru predsjednika kojeg bi Kosovo trebalo da ima do roka za koji je Ustavni sud naveo da, ukoliko predsjednik ne bude izabran, zemlja ide na izbore“, izjavio je Jakaj.
Ustavni sud je 23. septembra utvrdio da je rok od 60 dana za izbor predsjednika Kosova počeo 8. avgusta 2026. godine i da ističe 6. oktobra 2026. godine.
