Trećina državi

Litar dizela na Kosovu košta oko 1,94 eura, pri čemu više od trećine te cijene odlazi na akcizu i PDV, čime kosovski budžet ostvaruje značajne prihode. Dok privrednici od Vlade Kosova traže privremeno smanjenje poreza kako bi se ublažilo opterećenje za potrošače, ekonomisti upozoravaju da to ne bi nužno značilo i niže cijene na pumpama.

Predsjednik Udruženja naftaša Kosova Zeqir Istogu navodi da su 22. septembra kosovske kompanije plaćale oko 1,12 eura za litar dizela dopremljenog do luka u Draču ili Solunu. Na ovu cijenu plaća se akciza od 36 centi po litru, dok se na tako formirani iznos obračunava i PDV od 18 posto.

Prema računici RSE, akciza i PDV zajedno iznose oko 63 centa po litru, a u konačnu cijenu ulaze i troškovi transporta te drugi operativni troškovi kompanija. Litar dizela se na Kosovu 24. septembra prodavao po cijeni do 1,94 eura, dok je litar benzina koštao do 1,67 eura.

Koliko su derivati donijeli budžetu?

Podaci Carine Kosova pokazuju da su derivati značajan izvor javnih prihoda. Od početka 2022. do 22. septembra ove godine, Kosovo je uvezlo dizel u vrijednosti većoj od 2,6 milijardi eura.

Prihodi od akcize: Samo po ovom osnovu prikupljeno je više od 1,3 milijarde eura, uz stotine miliona eura prihoda od PDV-a.

Uvoz benzina: U istom periodu uvezeno je benzina u vrijednosti od oko 275 miliona eura.

Budući da Kosovo u potpunosti zavisi od uvoza derivata, kretanja na međunarodnim berzama direktno se odražavaju na domaće tržište. Istogu ističe da kompanije imaju malo prostora da ublaže skok nabavnih cijena.

"Institucije – ako nešto primene – jedino što mogu da promene jeste privremeno ukidanje akcize ili smanjenje PDV-a. Bilo koja od tih mjera direktno utiče na džep potrošača“, izjavio je on za RSE.

Međunarodne cijene sirove nafte porasle su usljed sukoba na Bliskom istoku i poteškoća u snabdijevanju. Njom se 24. septembra trgovalo po cijeni višoj od 105 dolara za barel standarda Brent. Kosovo se snabdijeva iz različitih zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, SAD, Kuvajt, Indiju, Grčku i Italiju, pri čemu dio uvoza stiže preko regionalnih luka, poput Drača, te distributera u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Cijena goriva ne ostaje samo na pumpama

Iz Privredne komore Kosova također traže intervenciju Vlade, upozoravajući da poskupljenje goriva ne pogađa samo vozače, već povećava troškove poslovanja i posljedično diže cijene svih proizvoda i usluga.

„Rast cijena naftnih derivata imao je veliki utjecaj na kontinuirano povećanje potrošačkih cijena, troškova izgradnje i proizvodnih cijena“, rekao je izvršni direktor Komore Kuštrim Ahmeti. On dodaje da bi jedan od razloga za izostanak vladine intervencije mogao biti značaj koji PDV i akciza imaju za stabilnost budžeta.

Različiti stavovi stručnjaka o rješenjima

Ekonomski stručnjak Jakup Gaši ne podržava ukidanje akcize ili smanjenje PDV-a kao adekvatno rješenje, jer to ne garantuje da će preduzeća cjelokupnu uštedu prenijeti na potrošače. Umjesto toga, predlaže direktan povrat dijela PDV-a građanima putem fiskalnih kupona.

Gaši također izražava sumnju u način na koji uvoznici formiraju cijene, upoređujući trenutnu situaciju s martom 2022. godine. Tada se litar dizela prodavao za oko 1,68 eura uz cijenu sirove nafte od oko 130 dolara po barelu, dok je 24. septembra ove godine cijena barela bila niža (oko 105 dolara), a litar dizela skuplji i iznosio do 1,94 eura.

"Sada su na međunarodnim berzama cijene niže, dok su cijene derivata na tržištu više. Ovdje postoji sumnja na manipulacije uvoznika“, smatra Gaši.

Ipak, iz Kosovskog organa za zaštitu konkurencije navode da kontinuirano prati tržište i da, iako su uočili rast uvoznih cijena koji prati maloprodajne, do ove faze praćenja nisu utvrdili elemente koji ukazuju na postojanje zabranjenih sporazuma ili kartelskog dogovaranja cijena.

Vlada intervenisala, pa odustala

Zakon o trgovini naftnim proizvodima propisuje slobodno formiranje cijena, ali dozvoljava intervenciju države radi zaštite potrošača i sprečavanja tržišnih poremećaja.

Početkom marta, nakon skoka cijena izazvanog krizom na Bliskom istoku, Ministarstvo industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija (MINTI) ograničilo je trgovačke marže na najviše dva centa u veleprodaji i 12 centi u maloprodaji. Međutim, 4. septembra te mjere su ukinute, tržište se vratilo slobodnom formiranju cijena, nakon čega je cijena dizela sa oko 1,72 eura skočila na današnjih 1,94 eura po litru.