Pred veliki trenutak Fetoshi: Hag sutra odlučuje mnogo više od sudbine četvorice
Dan uoči izricanja presude Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Rexhepu Selimiju i Jakupu Krasniqiju, direktor Instituta „Octopus“ Arben Fetoshi rekao je da proces u Hagu nije bio samo individualna nepravda prema optuženima, već i dugotrajna pravna borba za istinu o Kosovu.
Prema njegovim riječima, presuda 16. septembra predstavlja istorijski trenutak za Kosovo i euroatlantski poredak na Zapadnom Balkanu, dok su svjedočenja bivših visokih međunarodnih zvaničnika osporila tvrdnje Specijalizovanog tužilaštva o postojanju zajedničkog zločinačkog poduhvata.
U analizi pod naslovom „Presuda u Hagu – OVK i geopolitička bitka za Republiku Kosovo“, Fetoshi je ukazao na suštinsku razliku između zločina koji su eventualno počinjeni tokom rata i postojanja zajedničkog zločinačkog projekta rukovodstva OVK.
Izdvajajući svjedočenja bivših međunarodnih zvaničnika kao jedan od najvažnijih događaja u ovom procesu, rekao je da Tužilaštvo nije uspjelo da dokaže povezanost optuženih sa zajedničkim zločinačkim ciljem i njihovim učešćem u njegovom ostvarivanju.
Međutim, prema Fetoshiju, značaj 16. septembra ne odnosi se samo na odluku koju će doneti sudsko vijeće.
„Srbija i Rusija pripremile su iskorišćavanje svakog scenarija u okviru svoje revizionističke strategije. Narativni rat o ’zločinačkoj OVK‘ i ’agresiji NATO-a‘ 1999. godine nastaviće se retorikom o ’nepravednom Zapadu‘, uz pojačavanje ’viktimizacije‘ pričom o ’Kosovu koje represira Srbe‘ u slučaju oslobađajuće presude, dok bi, suprotno tome, sve bilo tumačeno kao potvrda njihovih teza, uz tvrdnju da istoriju treba ispraviti“, navodi se, između ostalog, u analizi.
U tom kontekstu on vidi i promjene u izjavama Aleksandra Vučića o odluci – od početne ocjene da će presuda biti „uglavnom oslobađajuća“, preko upozorenja na „najavu nasilja“, do tvrdnji o „teškoj kazni“.
„Prvo, da bi se pripremio napad na međunarodnu pravdu kao ’jednostranu‘, uz neprihvatanje oslobađajuće presude, a drugo, da bi se eventualna osuda OVK predstavila kao potvrda iz Haga njihove ’istine‘ o ’progonu i teroru‘ nad Srbima.
’Zločinačko rukovodstvo‘ OVK bilo bi predstavljeno kao ’zločinački rat‘, kako bi se ’dokazala‘ ’nepravedna‘ intervencija NATO-a“, ocjenjuje Fetoshi, razmatrajući geopolitički rizik u kontekstu srpsko-ruskih ciljeva revizije istorije ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
U analizi pod naslovom „Presuda u Hagu – OVK i geopolitička bitka za Republiku Kosovo“, Fetoshi je ukazao na suštinsku razliku između zločina koji su eventualno počinjeni tokom rata i postojanja zajedničkog zločinačkog projekta rukovodstva OVK.
Izdvajajući svjedočenja bivših međunarodnih zvaničnika kao jedan od najvažnijih događaja u ovom procesu, rekao je da Tužilaštvo nije uspjelo da dokaže povezanost optuženih sa zajedničkim zločinačkim ciljem i njihovim učešćem u njegovom ostvarivanju.
Međutim, prema Fetoshiju, značaj 16. septembra ne odnosi se samo na odluku koju će doneti sudsko vijeće.
„Srbija i Rusija pripremile su iskorišćavanje svakog scenarija u okviru svoje revizionističke strategije. Narativni rat o ’zločinačkoj OVK‘ i ’agresiji NATO-a‘ 1999. godine nastaviće se retorikom o ’nepravednom Zapadu‘, uz pojačavanje ’viktimizacije‘ pričom o ’Kosovu koje represira Srbe‘ u slučaju oslobađajuće presude, dok bi, suprotno tome, sve bilo tumačeno kao potvrda njihovih teza, uz tvrdnju da istoriju treba ispraviti“, navodi se, između ostalog, u analizi.
U tom kontekstu on vidi i promjene u izjavama Aleksandra Vučića o odluci – od početne ocjene da će presuda biti „uglavnom oslobađajuća“, preko upozorenja na „najavu nasilja“, do tvrdnji o „teškoj kazni“.
„Prvo, da bi se pripremio napad na međunarodnu pravdu kao ’jednostranu‘, uz neprihvatanje oslobađajuće presude, a drugo, da bi se eventualna osuda OVK predstavila kao potvrda iz Haga njihove ’istine‘ o ’progonu i teroru‘ nad Srbima.
’Zločinačko rukovodstvo‘ OVK bilo bi predstavljeno kao ’zločinački rat‘, kako bi se ’dokazala‘ ’nepravedna‘ intervencija NATO-a“, ocjenjuje Fetoshi, razmatrajući geopolitički rizik u kontekstu srpsko-ruskih ciljeva revizije istorije ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
