KRIZA INSTITUCIJA Mushkolaj: Nedostatak ustavnog patriotizma najveći je problem
Bivši sudija Ustavnog suda Gjyljeta Mushkolaj izjavila je da trenutna institucionalna kriza na Kosovu ne proizilazi iz formulacije Ustava, već iz načina na koji se njegove odredbe tumače i sprovode, prenosi Lajmi.
Mushkolaj je kao glavni problem označila nedostatak onoga što naziva „ustavnim patriotizmom”, ističući da se Ustav ne može tumačiti izolovano – pozivanjem samo na jedan član.
„Ne suočavamo se sa problemima u vezi sa formulacijom teksta Ustava; naprotiv, suočavamo se sa veoma ozbiljnim pitanjem – dubokim nedostatkom ustavnog patriotizma”, izjavila je Mushkolaj.
Prema njenim riječima, Ustav se mora tumačiti u cjelini i u duhu njegovih odredbi, a ne kroz čisto aritmetički pristup.
„Ustav se ne tumači parcijalno – izdvajanjem jednog člana i primjenom aritmetičkog tumačenja”, rekla je Mushkolaj, prenosi Lajmi.
Mushkolaj je govorila i o procesu izrade Ustava Kosova, podsjećajući na uključenost međunarodnih aktera i nadzor Venecijanske komisije.
Navela je da je Ustav Kosova izrađen u procesu pod strogim nadzorom međunarodnih predstavnika, te da je dokument prošao posebnu provjeru kako bi se osiguralo da ispunjava evropske standarde i principe.
„Međunarodni predstavnici su nadgledali proces izrade, iako su članovi Ustavne komisije bili domaći predstavnici”, izjavila je Mushkolaj.
Prema njenim riječima, Ustav nije mogao biti usvojen bez prolaska kroz rigoroznu proveru Venecijanske komisije.
„Venecijanska komisija se fokusirala upravo na pitanja sa kojima se danas suočavamo i dala svoju potvrdu, ocjenjujući Ustav Kosova kao uzorni ustav”, rekla je.
Mushkolaj je naglasila da iskustvo demokratskih država pokazuje da samo pisanje ustava nije dovoljno za funkcionisanje ustavne demokratije.
„Slovo Ustava nije dovoljno za pravilno funkcionisanje ustavne demokratije u jednoj zemlji“, izjavila je.
Osvrćući se na trenutnu političku situaciju i poteškoće u uspostavljanju i operacionalizaciji institucija, Mushkolaj je napomenula da su neki od tih problema povezani sa načinom na koji je strukturisan ustavni sistem Kosova.
Takođe je ukazala na obavezu uključivanja predstavnika manjinskih zajednica u upravljačke institucije, primjetivši da to otežava formiranje stabilne većine.
„Stranka koja pobjedi na izborima ne obezbjeđuje automatski većinu. Kada govorimo o pobjedniku, mislimo na ubedljivog pobjednika – onog koji ima 50 odsto plus jedno mjesto u parlamentu“, rekla je Mushkolaj.
Naglasila je da u parlamentarnim demokratijama formiranje vlade podrazumijeva odgovarajući nivo institucionalne stabilnosti, dok na Kosovu postoje dodatne ustavne formule koje utiču na taj proces.
„U svim zapadnim demokratijama smatra se da formiranje vlade obezbjeđuje dovoljnu stabilnost. U demokratiji ne postoji druga formula, a mi ipak imamo dodatne formule – konkretno, obavezu uključivanja predstavnika manjinskih zajednica u vladu“, izjavila je.
Mushkolaj je govorila i o značaju zakletve poslanika i procedurama koje prethode konstituisanju institucija, ističući da zakletva nije samo formalnost.
„Koji je bio prvi korak neophodan da bi Skupština započela proces konstituisanja? Polaganje zakletve. Da li je to bila samo formalnost koju treba obaviti ili zakletva ima stvarni značaj? Zakletva je ozbiljna stvar“, rekla je Mushkolaj.
Prema njenim riječima, kada je riječ o drugim ustavnim pitanjima – poput izbora predsjednika – demokratski ustavi predviđaju alternativne mehanizme i puteve u slučaju da se ne postigne početni dogovor.
„Postoje ustavi sa sličnim odredbama za izbor predsjednika. Na primjer, u početku se zahtjeva dvotrećinska većina; ako se ona ne postigne i ne pronađe kompromis, postoji i treća opcija”, naglasila je.
U tom kontekstu, Mushkolaj je pozvala da se Ustav posmatra kao koherentna cjelina i da se poštuje njegov duh, ističući odgovornost političkih i institucionalnih aktera za funkcionisanje ustavne demokratije.
„Ne suočavamo se sa problemima u vezi sa formulacijom teksta Ustava; naprotiv, suočavamo se sa veoma ozbiljnim pitanjem – dubokim nedostatkom ustavnog patriotizma”, izjavila je Mushkolaj.
Prema njenim riječima, Ustav se mora tumačiti u cjelini i u duhu njegovih odredbi, a ne kroz čisto aritmetički pristup.
„Ustav se ne tumači parcijalno – izdvajanjem jednog člana i primjenom aritmetičkog tumačenja”, rekla je Mushkolaj, prenosi Lajmi.
Mushkolaj je govorila i o procesu izrade Ustava Kosova, podsjećajući na uključenost međunarodnih aktera i nadzor Venecijanske komisije.
Navela je da je Ustav Kosova izrađen u procesu pod strogim nadzorom međunarodnih predstavnika, te da je dokument prošao posebnu provjeru kako bi se osiguralo da ispunjava evropske standarde i principe.
„Međunarodni predstavnici su nadgledali proces izrade, iako su članovi Ustavne komisije bili domaći predstavnici”, izjavila je Mushkolaj.
Prema njenim riječima, Ustav nije mogao biti usvojen bez prolaska kroz rigoroznu proveru Venecijanske komisije.
„Venecijanska komisija se fokusirala upravo na pitanja sa kojima se danas suočavamo i dala svoju potvrdu, ocjenjujući Ustav Kosova kao uzorni ustav”, rekla je.
Mushkolaj je naglasila da iskustvo demokratskih država pokazuje da samo pisanje ustava nije dovoljno za funkcionisanje ustavne demokratije.
„Slovo Ustava nije dovoljno za pravilno funkcionisanje ustavne demokratije u jednoj zemlji“, izjavila je.
Osvrćući se na trenutnu političku situaciju i poteškoće u uspostavljanju i operacionalizaciji institucija, Mushkolaj je napomenula da su neki od tih problema povezani sa načinom na koji je strukturisan ustavni sistem Kosova.
Takođe je ukazala na obavezu uključivanja predstavnika manjinskih zajednica u upravljačke institucije, primjetivši da to otežava formiranje stabilne većine.
„Stranka koja pobjedi na izborima ne obezbjeđuje automatski većinu. Kada govorimo o pobjedniku, mislimo na ubedljivog pobjednika – onog koji ima 50 odsto plus jedno mjesto u parlamentu“, rekla je Mushkolaj.
Naglasila je da u parlamentarnim demokratijama formiranje vlade podrazumijeva odgovarajući nivo institucionalne stabilnosti, dok na Kosovu postoje dodatne ustavne formule koje utiču na taj proces.
„U svim zapadnim demokratijama smatra se da formiranje vlade obezbjeđuje dovoljnu stabilnost. U demokratiji ne postoji druga formula, a mi ipak imamo dodatne formule – konkretno, obavezu uključivanja predstavnika manjinskih zajednica u vladu“, izjavila je.
Mushkolaj je govorila i o značaju zakletve poslanika i procedurama koje prethode konstituisanju institucija, ističući da zakletva nije samo formalnost.
„Koji je bio prvi korak neophodan da bi Skupština započela proces konstituisanja? Polaganje zakletve. Da li je to bila samo formalnost koju treba obaviti ili zakletva ima stvarni značaj? Zakletva je ozbiljna stvar“, rekla je Mushkolaj.
Prema njenim riječima, kada je riječ o drugim ustavnim pitanjima – poput izbora predsjednika – demokratski ustavi predviđaju alternativne mehanizme i puteve u slučaju da se ne postigne početni dogovor.
„Postoje ustavi sa sličnim odredbama za izbor predsjednika. Na primjer, u početku se zahtjeva dvotrećinska većina; ako se ona ne postigne i ne pronađe kompromis, postoji i treća opcija”, naglasila je.
U tom kontekstu, Mushkolaj je pozvala da se Ustav posmatra kao koherentna cjelina i da se poštuje njegov duh, ističući odgovornost političkih i institucionalnih aktera za funkcionisanje ustavne demokratije.
