Ocjena ustavnosti Bugaqku: Sud ima rok do 60 dana za odluku po zahtjevima PDK
Nakon što je Demokratska partija Kosova (PDK) podnela Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti procesa konstituisanja Skupštine Vullnet Bugaqku iz Kosovskog demokratskog instituta (KDI) rekao je da Ustavni sud ima rok do 60 dana da donese odluku o takvom zahtjevu.
Bugaqku je za Ekonomiu online objasnio da se rok od 60 dana računa od trenutka podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu, dok kada je riječ o privremenoj mjeri koju je PDK takođe tražila, odluka zavisi od procjene suda o okolnostima i posljedicama koje bi mogle nastati.
„Kada se zahtjevi podnose u skladu sa stavom 5 člana 113, kao što je danas podnet, kada poslanici predaju predmet Sudu tražeći ocjenu ustavnosti postupka koji je vođen i sadržaja odluke, Ustavni sud ima rok do 60 dana da donese odluku. Dakle, maksimalni rok je 60 dana od trenutka podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu“, rekao je on.
Kada je riječ o zahtjevu za privremenu mjeru, Bugaqku je objasnio da ovo pitanje razmatra vijeće Ustavnog suda, na osnovu okolnosti, činjenica i mogućih posljedica.
„To je pitanje koje se ocjenjuje u zavisnosti od okolnosti, činjenica i od procene štete ili posljedica koje bi mogle nastati ukoliko se ne odredi privremena mjera. Jer oni pitanje procjenjuju sa dvije strane: da li postoji potreba za određivanjem privremene mjere ili ne, odnosno da li je određivanje privremene mjere neophodno kako bi se sprečila nenadoknadiva šteta koja bi mogla nastati ukoliko Skupština nastavi da funkcioniše i ove nedjelje ili još dalje, da tako kažemo“, kazao je on.
Dodao je da treba imati u vidu da je Skupština funkcionalna sve dok Ustavni sud ne odluči drugačije.
„I jučerašnje odluke su ustavne, odnosno smatraju se takvima, sve do odluke kojom Ustavni sud odluči drugačije. Dakle, ukoliko odluči da poništi takve odluke. Zato se i pitanje privremene mjere ocjenjuje u smislu toga da li je šteta nenadoknadiva i da li postoji takav visok rizik da bi posljedice koje bi mogle nastati bile štetne po interese Republike Kosovo, odnosno, da tako kažemo, po narušavanje ustavnog poretka, ili izazivanje neke posljedice koja se više ne može otkloniti, u smislu odluka koje bi mogle naneti štetu i javnom interesu, ali i institucionalnom interesu Republike Kosovo“, rekao je on.
Bugaqku je rekao da ne želi da prejudicira odluku Ustavnog suda, ali je istakao da je KDI zatražio da se razjasni da li prekoračenje ustavnog roka od 30 dana za konstituisanje Skupštine proizvodi posljedice po legitimitet mandata i zakonitost saziva.
„Kao organizacija smo nedavno imali dva javna reagovanja, u kojima smo istakli činjenicu da je Skupština, takoreći, prekršila ustavni rok, ili poslanici Skupštine nisu sproveli presudu Ustavnog suda, prekršili su ustavni rok za konstituisanje parlamenta Kosova u tom roku od trideset dana. Za svaku radnju koja se preduzima u Skupštini Kosova, bilo da je riječ o konstituisanju Skupštine, izboru Vlade ili izboru predsjednika, ili drugim odlukama koje ovaj parlament, smatran konstituisanim nakon isteka roka od 30 dana, može doneti, potrebno je da imamo ustavnu jasnoću. Ta jasnoća je neophodna. Zbog toga smo tražili i pozvali poslanike, najmanje njih deset, što je uslov da se predmet uputi Ustavnom sudu, kako bi se dobilo pojašnjenje da li kršenje roka od 30 dana definitivno ima ili nema posljedice po ove poslanike, ima ili nema posljedice po mandate, legitimitet mandata, zakonitost ili čitavog saziva Skupštine Kosova“, rekao je Bugaqku.
Govoreći o situaciji nastaloj nakon konstituisanja Skupštine bez izbora potpredsjednika koji pripada drugoj poslaničkoj grupi sa najviše mandata, Bugaqku je rekao da bi i ovo pitanje moglo zahtjevati tumačenje Ustavnog suda.
„Sada imamo novu situaciju, jer je Skupština smatrana konstituisanom bez izbora jednog potpredsjednika koji pripada drugoj poslaničkoj grupi koja ima najviše mandata u Skupštini Republike Kosovo. I to je takođe ustavno pitanje, pitanje ustavnog tumačenja koje Sud može da utvrdi, i vjerujem da ima dovoljno prostora da se daju pojašnjenja i ocjeni ustavnost čitavog procesa, kako konstituisanja parlamenta, tako i odluke Skupštine o izboru Vlade Republike Kosovo“, rekao je on.
Demokratska partija Kosova (PDK) zatražila je danas od Ustavnog suda da odredi privremenu mjeru prema novoj Skupštini dok ne razmotri da li je njeno konstituisanje sprovedeno u skladu sa Ustavom.
Skupština Kosova konstituisana je juče bez izbora potpredsjednika koji pripada PDK, nakon što ta stranka nije učestvovala na sjednici, optužujući vlast za kršenje procesa.
Dvojica poslanika ove stranke, Arijan Tahiri i Perparim Gruda, zajedno sa advokatom Fatonom Fetahuom, predali su u danas žalbu sudu u ime stranke.
Govoreći za medije nakon predaje žalbe, Tahiri je rekao da je „važno da se najprije odredi privremena mjera, kako ne bi došlo do štete i težih situacija u pravnom i institucionalnom smislu“. Oni su rekli da su se žalili na način izbora predsjednika i potpredsjednika Skupštine, navodeći da je vlast prekršila Ustav zanemarivanjem ustavnih rokova za proces konstituisanja zakonodavnog organa.
Prema njihovim navodima, vladajuće Pokret Samoopredjeljenje prekršilo je ustavni rok od 30 dana za konstituisanje Skupštine i proceduru za sazivanje sjednice na svakih 48 sati do njenog konstituisanja.
Prema presudi Ustavnog suda iz prošle godine, Skupština treba da bude konstituisana u roku od 30 dana od sertifikovanja rezultata. Taj rok istekao je 7. avgusta 2026. godine.
Nekoliko sati nakon konstituisanja, nova Skupština izabrala je i novu Vladu, na sjednici koju su napustile PDK, Alijansa i Demokratski savez Kosova (LDK).
Gruda je istakao da će se PDK u utorak žaliti Ustavnom sudu na način formiranja nove Vlade.
„Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo da Skupština bira centralne organe zemlje uz postojanje tako velikih ustavnih dilema“, dodao je on.
„Kada se zahtjevi podnose u skladu sa stavom 5 člana 113, kao što je danas podnet, kada poslanici predaju predmet Sudu tražeći ocjenu ustavnosti postupka koji je vođen i sadržaja odluke, Ustavni sud ima rok do 60 dana da donese odluku. Dakle, maksimalni rok je 60 dana od trenutka podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu“, rekao je on.
Kada je riječ o zahtjevu za privremenu mjeru, Bugaqku je objasnio da ovo pitanje razmatra vijeće Ustavnog suda, na osnovu okolnosti, činjenica i mogućih posljedica.
„To je pitanje koje se ocjenjuje u zavisnosti od okolnosti, činjenica i od procene štete ili posljedica koje bi mogle nastati ukoliko se ne odredi privremena mjera. Jer oni pitanje procjenjuju sa dvije strane: da li postoji potreba za određivanjem privremene mjere ili ne, odnosno da li je određivanje privremene mjere neophodno kako bi se sprečila nenadoknadiva šteta koja bi mogla nastati ukoliko Skupština nastavi da funkcioniše i ove nedjelje ili još dalje, da tako kažemo“, kazao je on.
Dodao je da treba imati u vidu da je Skupština funkcionalna sve dok Ustavni sud ne odluči drugačije.
„I jučerašnje odluke su ustavne, odnosno smatraju se takvima, sve do odluke kojom Ustavni sud odluči drugačije. Dakle, ukoliko odluči da poništi takve odluke. Zato se i pitanje privremene mjere ocjenjuje u smislu toga da li je šteta nenadoknadiva i da li postoji takav visok rizik da bi posljedice koje bi mogle nastati bile štetne po interese Republike Kosovo, odnosno, da tako kažemo, po narušavanje ustavnog poretka, ili izazivanje neke posljedice koja se više ne može otkloniti, u smislu odluka koje bi mogle naneti štetu i javnom interesu, ali i institucionalnom interesu Republike Kosovo“, rekao je on.
Bugaqku je rekao da ne želi da prejudicira odluku Ustavnog suda, ali je istakao da je KDI zatražio da se razjasni da li prekoračenje ustavnog roka od 30 dana za konstituisanje Skupštine proizvodi posljedice po legitimitet mandata i zakonitost saziva.
„Kao organizacija smo nedavno imali dva javna reagovanja, u kojima smo istakli činjenicu da je Skupština, takoreći, prekršila ustavni rok, ili poslanici Skupštine nisu sproveli presudu Ustavnog suda, prekršili su ustavni rok za konstituisanje parlamenta Kosova u tom roku od trideset dana. Za svaku radnju koja se preduzima u Skupštini Kosova, bilo da je riječ o konstituisanju Skupštine, izboru Vlade ili izboru predsjednika, ili drugim odlukama koje ovaj parlament, smatran konstituisanim nakon isteka roka od 30 dana, može doneti, potrebno je da imamo ustavnu jasnoću. Ta jasnoća je neophodna. Zbog toga smo tražili i pozvali poslanike, najmanje njih deset, što je uslov da se predmet uputi Ustavnom sudu, kako bi se dobilo pojašnjenje da li kršenje roka od 30 dana definitivno ima ili nema posljedice po ove poslanike, ima ili nema posljedice po mandate, legitimitet mandata, zakonitost ili čitavog saziva Skupštine Kosova“, rekao je Bugaqku.
Govoreći o situaciji nastaloj nakon konstituisanja Skupštine bez izbora potpredsjednika koji pripada drugoj poslaničkoj grupi sa najviše mandata, Bugaqku je rekao da bi i ovo pitanje moglo zahtjevati tumačenje Ustavnog suda.
„Sada imamo novu situaciju, jer je Skupština smatrana konstituisanom bez izbora jednog potpredsjednika koji pripada drugoj poslaničkoj grupi koja ima najviše mandata u Skupštini Republike Kosovo. I to je takođe ustavno pitanje, pitanje ustavnog tumačenja koje Sud može da utvrdi, i vjerujem da ima dovoljno prostora da se daju pojašnjenja i ocjeni ustavnost čitavog procesa, kako konstituisanja parlamenta, tako i odluke Skupštine o izboru Vlade Republike Kosovo“, rekao je on.
Demokratska partija Kosova (PDK) zatražila je danas od Ustavnog suda da odredi privremenu mjeru prema novoj Skupštini dok ne razmotri da li je njeno konstituisanje sprovedeno u skladu sa Ustavom.
Skupština Kosova konstituisana je juče bez izbora potpredsjednika koji pripada PDK, nakon što ta stranka nije učestvovala na sjednici, optužujući vlast za kršenje procesa.
Dvojica poslanika ove stranke, Arijan Tahiri i Perparim Gruda, zajedno sa advokatom Fatonom Fetahuom, predali su u danas žalbu sudu u ime stranke.
Govoreći za medije nakon predaje žalbe, Tahiri je rekao da je „važno da se najprije odredi privremena mjera, kako ne bi došlo do štete i težih situacija u pravnom i institucionalnom smislu“. Oni su rekli da su se žalili na način izbora predsjednika i potpredsjednika Skupštine, navodeći da je vlast prekršila Ustav zanemarivanjem ustavnih rokova za proces konstituisanja zakonodavnog organa.
Prema njihovim navodima, vladajuće Pokret Samoopredjeljenje prekršilo je ustavni rok od 30 dana za konstituisanje Skupštine i proceduru za sazivanje sjednice na svakih 48 sati do njenog konstituisanja.
Prema presudi Ustavnog suda iz prošle godine, Skupština treba da bude konstituisana u roku od 30 dana od sertifikovanja rezultata. Taj rok istekao je 7. avgusta 2026. godine.
Nekoliko sati nakon konstituisanja, nova Skupština izabrala je i novu Vladu, na sjednici koju su napustile PDK, Alijansa i Demokratski savez Kosova (LDK).
Gruda je istakao da će se PDK u utorak žaliti Ustavnom sudu na način formiranja nove Vlade.
„Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo da Skupština bira centralne organe zemlje uz postojanje tako velikih ustavnih dilema“, dodao je on.
