Izbor predsjednika Kosova Murati: Kurti koristi krizu kako bi dodatno oslabio LDK
Profesor političkih nauka Valon Murati izjavio je da problem sa procesom izbora predsjednika Kosova ne leži u imenima kandidata, već u načinu na koji se vode pregovori između političkih stranaka, prenosi Ekonomija onlajn.
Murati je kazao da je Demokratski savez Kosova trebalo da izgradi širi konsenzus i bolju unutrašnju komunikaciju između lidera stranke Lumira Abdixhikua i poslaničke grupe u vezi sa predlozima za predsjednika.
„Smatram da problem nije samo u imenima, već u samom procesu. Imamo mnogo prihvatljivih imena. Na primer, Bekim Sejdiu je mogao biti prihvatljiv kandidat. Pitanje je kako se vode razgovori, kako se rješavaju ova pitanja, a posebno kako je jedna od opozicionih stranaka, LDK, pristupila ovom problemu dok se istovremeno suočavala sa dubokim unutrašnjim podelama. Trebalo je da postoji više konsenzusa i bolja komunikacija između lidera stranke i poslaničke grupe u vezi sa prijedlozima, njihovim prihvatanjem i slično”, rekao je on, prenosi Ekonomia online.
Murati je dodao da je premijer u tehničkom mandatu i lider Samoopredjeljenja Albin Kurti iskoristio taj proces kao političku diverziju protiv LDK, čime je dodatno produbio unutrašnje podjele u toj stranci.
„Kurti je vešto iskoristio ovaj proces za politički manevar protiv Demokratskog saveza Kosova, sa ciljem da ga dodatno podjeli i oslabi, što predstavlja njegovu jasnu političku strategiju, bar u posljednjih šest ili sedam godina. Ja ovo prvenstveno vidim kao političku igru. Naravno, ako bude predložen kandidat kojeg podržava Kurti, dogovor bi mogao biti postignut. U suprotnom, mogli bismo se naći u ciklusu stalnih političkih zastoja sve dok se politička situacija ne promeni, odnosno dok Kurti ne obezbjedi većinu potrebnu za kandidata po svom izboru”, istakao je Murati.
Murati je naveo da se dogovor o izboru predsjednika mogao postići kroz dijalog između Kurtija i lidera LDK Lumira Abdixhikua, bez nužnog učešća drugih stranaka.
„Učešće ostalih stranaka nije bilo neophodno. Naravno, ustalila se kultura bojkotovanja ovih procesa, koju je pokrenuo Pokret Samoopredjeljenje, a kasnije prihvatile sve opozicione stranke kada su se našle u toj ulozi. Bilo bi idealno kada bismo se kretali ka normalnim političkim tokovima u kojima se takvi procesi ne bojkotuju. Međutim, kada se jednom ukoreni takav manjkav stil politike, on se često nastavlja čak i od strane stranaka koje su ranije trpele zbog takvog ponašanja”, dodao je on.
Ocenio je takav stil politike štetnim, dok je glavnu odgovornost za trenutnu situaciju pripisao Kurtiju i Pokretu Samoopredjeljenje.
„To je loš način vođenja politike, ali takva je situacija u kojoj se nalazimo. Nema sumnje da primarna odgovornost uvijek leži na dominantnoj, moćnoj stranci. U ovom slučaju, Kurti i Samoopredjeljenje snose glavnu odgovornost za ovu situaciju, jer imaju parlamentarnu većinu. Sa te pozicije, trebalo je da izgrade konsenzus i saradnju sa drugim političkim strankama, kao i da obezbjede njihovo uključivanje u ove procese, čak i ako bi to zahtjevalo kompromise”, kazao je Murati.
„Smatram da problem nije samo u imenima, već u samom procesu. Imamo mnogo prihvatljivih imena. Na primer, Bekim Sejdiu je mogao biti prihvatljiv kandidat. Pitanje je kako se vode razgovori, kako se rješavaju ova pitanja, a posebno kako je jedna od opozicionih stranaka, LDK, pristupila ovom problemu dok se istovremeno suočavala sa dubokim unutrašnjim podelama. Trebalo je da postoji više konsenzusa i bolja komunikacija između lidera stranke i poslaničke grupe u vezi sa prijedlozima, njihovim prihvatanjem i slično”, rekao je on, prenosi Ekonomia online.
Murati je dodao da je premijer u tehničkom mandatu i lider Samoopredjeljenja Albin Kurti iskoristio taj proces kao političku diverziju protiv LDK, čime je dodatno produbio unutrašnje podjele u toj stranci.
„Kurti je vešto iskoristio ovaj proces za politički manevar protiv Demokratskog saveza Kosova, sa ciljem da ga dodatno podjeli i oslabi, što predstavlja njegovu jasnu političku strategiju, bar u posljednjih šest ili sedam godina. Ja ovo prvenstveno vidim kao političku igru. Naravno, ako bude predložen kandidat kojeg podržava Kurti, dogovor bi mogao biti postignut. U suprotnom, mogli bismo se naći u ciklusu stalnih političkih zastoja sve dok se politička situacija ne promeni, odnosno dok Kurti ne obezbjedi većinu potrebnu za kandidata po svom izboru”, istakao je Murati.
Murati je naveo da se dogovor o izboru predsjednika mogao postići kroz dijalog između Kurtija i lidera LDK Lumira Abdixhikua, bez nužnog učešća drugih stranaka.
„Učešće ostalih stranaka nije bilo neophodno. Naravno, ustalila se kultura bojkotovanja ovih procesa, koju je pokrenuo Pokret Samoopredjeljenje, a kasnije prihvatile sve opozicione stranke kada su se našle u toj ulozi. Bilo bi idealno kada bismo se kretali ka normalnim političkim tokovima u kojima se takvi procesi ne bojkotuju. Međutim, kada se jednom ukoreni takav manjkav stil politike, on se često nastavlja čak i od strane stranaka koje su ranije trpele zbog takvog ponašanja”, dodao je on.
Ocenio je takav stil politike štetnim, dok je glavnu odgovornost za trenutnu situaciju pripisao Kurtiju i Pokretu Samoopredjeljenje.
„To je loš način vođenja politike, ali takva je situacija u kojoj se nalazimo. Nema sumnje da primarna odgovornost uvijek leži na dominantnoj, moćnoj stranci. U ovom slučaju, Kurti i Samoopredjeljenje snose glavnu odgovornost za ovu situaciju, jer imaju parlamentarnu većinu. Sa te pozicije, trebalo je da izgrade konsenzus i saradnju sa drugim političkim strankama, kao i da obezbjede njihovo uključivanje u ove procese, čak i ako bi to zahtjevalo kompromise”, kazao je Murati.
