Milioni eura na čekanju Kosovo zbog političke krize rizikuje nova sredstva EU i gubi korak s regionom
Institucionalni zastoj na Kosovu paralizira donošenje odluka i povećava rizike za ekonomiju. Privrednici upozoravaju na gubitak sredstava, kašnjenje reformi, pad investicija i slabljenje domaće proizvodnje, dok se poljoprivrednici suočavaju s kašnjenjem subvencija i finansijske podrške.
Politička kriza više se ne zadržava samo unutar zidova kosovskih institucija.
Osim partijskih sukoba i nemogućnosti da Skupština i nove institucije počnu normalno funkcionisati, posljedice su se počele osjećati i u ekonomiji.
Privrednici se suočavaju s neizvjesnošću, investicije su u riziku od odlaganja, reforme su na čekanju, dok sredstva Evropske unije zavise od ispunjavanja uslova koji zahtijevaju institucionalno donošenje odluka, prenosi portal Monitori.
Istovremeno, kašnjenja u isplati subvencija i pružanju podrške pogađaju poljoprivrednike, dok visoki trgovinski deficit dodatno pokazuje zavisnost Kosova od uvoza.
Predstavnici privrede i stručnjaci upozoravaju da, što institucionalni zastoj duže traje, ekonomska cijena za zemlju postaje sve veća.
Prema njihovim riječima, nastavak političke krize mogao bi produbiti ekonomsku neizvjesnost i oslabiti položaj Kosova u odnosu na druge zemlje regiona.
Kosovo gubi korak sa zemljama regiona
Izvršni direktor Privredne i industrijske komore, Kushtrim Ahmeti, upozorio je da je Kosovo već izgubilo prvu tranšu sredstava iz Plana rasta i da rizikuje gubitak i drugih tranši ukoliko na vrijeme ne ispuni uslove koje je postavila Evropska unija.
„S druge strane, stalno smo izloženi riziku od gubitka sredstava iz Plana rasta. Prvu tranšu smo izgubili i ponovo smo u riziku, jer kasnimo s formiranjem institucija koje su od ključnog značaja za nastavak procesa, odnosno ispunjavanje uslova koje je EU postavila Kosovu kako bi mu otvorila vrata za dobijanje ovih sredstava.“
Prema njegovim riječima, Kosovo je na raspolaganju imalo više od 800 miliona eura iz Plana rasta, dok je samo prva tranša, kako je naveo, iznosila više od 70 miliona eura.
„Prvu tranšu, ako se ne varam, veću od 70 miliona eura, izgubili smo. U posljednje vrijeme imali smo komunikaciju s EU u vezi s ovim pitanjem, ali oni i dalje oklijevaju da daju detalje o tome koliko bismo mogli izgubiti.
Kažu da pregledaju dokumente koje je Kosovo poslalo. Stalno ističu da Kosovo mora što prije riješiti političku krizu kako bi napredovalo s usvajanjem ili izmjenama zakona.“
Gospodin Ahmeti istakao je da nedostatak funkcionalne Vlade i Skupštine ostavlja na čekanju i niz važnih zakona. Među njima je, prema njegovim riječima, i Zakon o javnoj imovini, čije su izmjene bile započete, ali je proces sada obustavljen.
Zabrinutost izaziva i funkcionisanje odbora institucija i javnih preduzeća. Ahmeti je spomenuo Nezavisnu komisiju za rudnike i minerale, Nacionalno tijelo za cijene i Regulatorni ured za energiju, ističući da su neke od ovih institucija ostale bez funkcionalnih odbora.
Prema njegovim riječima, dok se zemlje regiona takmiče za investicije i napredak u procesu evropskih integracija, Kosovo gubi korak.
„Druge zemlje se bore da što prije napreduju, bilo da dobiju poziv za članstvo u Evropskoj uniji, bilo da ispune uslove za dalji napredak. Mi smo veoma, veoma zaostali.“
Privredna i industrijska komora izrazila je zabrinutost i zbog stanja u kojem se nalaze privrednici. Prema podacima koje je predstavila ova organizacija, kompanije su prijavile pad prodaje do 20 posto, kao i pad profita.
Među problemima s kojima se suočavaju proizvođači su visoke cijene sirovina i poljoprivrednih proizvoda, rast troškova energije i drugih troškova proizvodnje, konkurencija uvoznih proizvoda, problemi s naplatom dugovanja, kao i zahtjev da se plaćanje PDV-a poveže s trenutkom naplate faktura.
Kosovo gubi milione eura iz Evropske unije
Predsjednik Privredne komore Kosova, Lulzim Rafuna, također je upozorio da bi svako kašnjenje u sprovođenju reformi predviđenih Planom rasta moglo Kosovo koštati gubitka finansijskih sredstava.
„Evropska komisija nas je i nedavno obavijestila da će Kosovo zbog svakog kašnjenja u sprovođenju reformi predviđenih Planom rasta nastaviti gubiti sredstva, jer je predviđeno da se, postepenim sprovođenjem reformi, dobijaju i sredstva predviđena Planom rasta.“
On je istakao da je Kosovo već izgubilo prvi iznos i da dalja kašnjenja ugrožavaju i naredne tranše.
„Prvi iznos iz Plana rasta smo izgubili i svako novo kašnjenje značit će gubitak i narednih tranši, koje Kosovo neće uspjeti dobiti. Samo je Bosna u goroj situaciji od Kosova, dok su druge zemlje uspjele dobiti drugu i treću tranšu iz Plana rasta.“
Rafuna je upozorio da nedostatak odbora stvara direktne probleme privatnom sektoru, jer privrednici zavise od licenci, saglasnosti i odluka različitih institucija.
„Odbori svakako značajno usporavaju privatni sektor, jer privatni sektor zavisi od zahtjeva za različite licence, različite saglasnosti i različite odluke u agencijama ili preduzećima u kojima postoje ti odbori.“
Prema Rafuni, nedostatak institucionalnog odlučivanja može uticati i na odluke kompanija da investiraju i posluju na Kosovu.
„Ta blokada, odnosno nedostatak odbora, onemogućava donošenje odluka, što usporava poslovanje i, na neki način, primorava biznis da napusti Kosovo, jer ovdje ne može završavati poslove zbog nedostatka dozvola.“
Uvoz raste, strane investicije padaju
Istovremeno, zavisnost Kosova od uvoza ostaje još jedan ozbiljan problem za ekonomiju. Samo tokom jula 2026. godine Kosovo je uvezlo robu u vrijednosti većoj od 720 miliona eura, dok je izvoz iznosio oko 105 miliona eura. Trgovinski deficit za ovaj mjesec premašio je 615 miliona eura.
Predsjednik Kosovskog saveza biznisa, Agim Shahini, izrazio je zabrinutost zbog ovakvog odnosa vanjskotrgovinske razmjene i velike zavisnosti ekonomije od uvoza.
„Kosovski savez biznisa zabrinut je zbog podataka o trgovinskom deficitu i vanjskotrgovinskoj razmjeni za prvih sedam mjeseci ove godine. Prema statistikama kojima raspolažemo, uvoz je dostigao oko 4,3 milijarde eura, dok izvoz iznosi oko 625 miliona eura.
To znači da se samo 15 posto pokriva izvozom, dok Kosovo i dalje ostaje zavisno od uvoza.“
Na osnovu trendova iz prvih sedam mjeseci, Shahini je iznio i projekciju Kosovskog saveza biznisa za kraj godine.
„Naše projekcije su da će uvoz ove godine, od januara do decembra, iznositi između 7,5 i 8 milijardi eura, dok će izvoz biti približno između 1 i 1,1 milijardu eura. Sve to daje zabrinjavajući trgovinski deficit za 2026. godinu, između 6,4 i 6,6 milijardi eura.“
Prema njegovim riječima, to pokazuje visok stepen zavisnosti ekonomije od uvozne robe.
Shahini je zatražio promjenu pristupa ekonomskoj politici, uz stavljanje proizvodnje i izvoza u prvi plan.
„Zato s pravom pozivamo Vladu Kosova da proglasi nacionalni razvoj Kosova prioritetom i promijeni pristup ekonomskom razvoju – sa potrošnje, uvoza i doznaka na investicije, proizvodnju i izvoz.“
Oko 44 posto mladih želi napustiti Kosovo
Sličnu zabrinutost izrazila je i Poslovna alijansa Kosova, koja je upozorila da produžavanje institucionalnog zastoja i napeta politička klima stvaraju troškove za ekonomiju, investicije i privredu.
Prema ovoj organizaciji, Kosovu su potrebne funkcionalne institucije, institucionalna stabilnost, vladavina prava, transparentnost i predvidivo poslovno okruženje za privrednike i investitore.
„Svako institucionalno kašnjenje ima ekonomsku cijenu.“
Organizacija je istakla da bi neizvjesnost mogla uticati na nove investicije, otvaranje radnih mjesta, razvoj domaće proizvodnje, ekonomske reforme i pristup Kosova važnim međunarodnim finansijskim mehanizmima i programima.
„Privredi nije potrebna dodatna neizvjesnost. Potrebni su joj stabilnost, donošenje odluka, reforme i jasne i predvidive ekonomske politike.“
U svom reagovanju, Poslovna alijansa Kosova navela je i istraživanje provedeno u maju 2026. godine, prema kojem oko 44 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine izjavljuje da razmišlja o odlasku s Kosova. Troškovi života, cijene potrošačkih proizvoda i električne energije također su među glavnim problemima.
„Ekonomski interes zemlje mora biti iznad svake kratkoročne kalkulacije.“
Organizacija je pozvala političke subjekte i institucije da doprinesu prevazilaženju situacije i potpunom funkcionisanju institucija.
„Danas, više nego ikada, Kosovu su potrebni institucionalna funkcionalnost, ekonomska stabilnost i zajednički fokus na razvoj.“
Posljedice institucionalnih kašnjenja evidentne su i u poljoprivredi. Univerzitetski profesor Imer Rusinovci istakao je da kašnjenja u subvencijama, grantovima i drugim mjerama podrške otežavaju poljoprivrednicima planiranje i obezbjeđivanje sredstava potrebnih za proizvodnju.
Prema njegovim riječima, poljoprivreda funkcioniše prema utvrđenim ciklusima i ne može čekati na zakašnjele institucionalne odluke.
„Kašnjenje u konsolidaciji i funkcionisanju institucija nije samo administrativni problem, već ima i direktne posljedice po poljoprivrednike i ekonomiju zemlje.
Poljoprivreda funkcioniše prema prirodnim ciklusima i ne može čekati zakašnjele institucionalne odluke. Kašnjenja u subvencijama, grantovima i drugim mjerama podrške otežavaju poljoprivrednicima planiranje i obezbjeđivanje sredstava potrebnih za proizvodnju.“
On je spomenuo i kašnjenja u procjeni i nadoknadi štete nastale usljed prirodnih nepogoda, ističući da je šteta od grada prijavljena u Istogu, Skenderaju, Vitini, Lipljanu i Uroševcu, dok su poplave zabilježene u Orahovcu i drugim općinama.
Skupština Kosova još nije konstituisana nakon izbora održanih 7. juna. Do sada nije izabran predsjednik Skupštine niti je završen proces konstituisanja 11. saziva.
Konstitutivna sjednica i dalje je u središtu sukoba među parlamentarnim strankama, dok nefunkcionisanje institucija produžava političku krizu. Lider Pokreta Samoopredjeljenje, Albin Kurti, zatražio je vrijeme za postizanje političkog dogovora, dok PDK i Alijansa nastavljaju tražiti održavanje konstitutivne sjednice.
U međuvremenu, Samoopredjeljenje i LDK održali su nekoliko sastanaka u pokušaju da postignu dogovor o izboru konsenzualnog predsjednika i otvore put za funkcionisanje institucija.
Prema Ustavu Kosova, predsjednika bira Skupština tajnim glasanjem.
Izbor se vrši dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika Skupštine, odnosno sa 80 glasova od ukupno 120 poslanika, koliko Skupština Kosova ima.
Proces izbora predsjednika može biti organizovan u najviše tri kruga glasanja. Ako ni u trećem krugu, kada je potrebno 61 glas od najmanje 80 prisutnih poslanika u sali, nijedan kandidat ne dobije potreban broj glasova, Skupština se raspušta i raspisuju se novi izbori, koji se moraju održati u roku od 45 dana.
Osim partijskih sukoba i nemogućnosti da Skupština i nove institucije počnu normalno funkcionisati, posljedice su se počele osjećati i u ekonomiji.
Privrednici se suočavaju s neizvjesnošću, investicije su u riziku od odlaganja, reforme su na čekanju, dok sredstva Evropske unije zavise od ispunjavanja uslova koji zahtijevaju institucionalno donošenje odluka, prenosi portal Monitori.
Istovremeno, kašnjenja u isplati subvencija i pružanju podrške pogađaju poljoprivrednike, dok visoki trgovinski deficit dodatno pokazuje zavisnost Kosova od uvoza.
Predstavnici privrede i stručnjaci upozoravaju da, što institucionalni zastoj duže traje, ekonomska cijena za zemlju postaje sve veća.
Prema njihovim riječima, nastavak političke krize mogao bi produbiti ekonomsku neizvjesnost i oslabiti položaj Kosova u odnosu na druge zemlje regiona.
Kosovo gubi korak sa zemljama regiona
Izvršni direktor Privredne i industrijske komore, Kushtrim Ahmeti, upozorio je da je Kosovo već izgubilo prvu tranšu sredstava iz Plana rasta i da rizikuje gubitak i drugih tranši ukoliko na vrijeme ne ispuni uslove koje je postavila Evropska unija.
„S druge strane, stalno smo izloženi riziku od gubitka sredstava iz Plana rasta. Prvu tranšu smo izgubili i ponovo smo u riziku, jer kasnimo s formiranjem institucija koje su od ključnog značaja za nastavak procesa, odnosno ispunjavanje uslova koje je EU postavila Kosovu kako bi mu otvorila vrata za dobijanje ovih sredstava.“
Prema njegovim riječima, Kosovo je na raspolaganju imalo više od 800 miliona eura iz Plana rasta, dok je samo prva tranša, kako je naveo, iznosila više od 70 miliona eura.
„Prvu tranšu, ako se ne varam, veću od 70 miliona eura, izgubili smo. U posljednje vrijeme imali smo komunikaciju s EU u vezi s ovim pitanjem, ali oni i dalje oklijevaju da daju detalje o tome koliko bismo mogli izgubiti.
Kažu da pregledaju dokumente koje je Kosovo poslalo. Stalno ističu da Kosovo mora što prije riješiti političku krizu kako bi napredovalo s usvajanjem ili izmjenama zakona.“
Gospodin Ahmeti istakao je da nedostatak funkcionalne Vlade i Skupštine ostavlja na čekanju i niz važnih zakona. Među njima je, prema njegovim riječima, i Zakon o javnoj imovini, čije su izmjene bile započete, ali je proces sada obustavljen.
Zabrinutost izaziva i funkcionisanje odbora institucija i javnih preduzeća. Ahmeti je spomenuo Nezavisnu komisiju za rudnike i minerale, Nacionalno tijelo za cijene i Regulatorni ured za energiju, ističući da su neke od ovih institucija ostale bez funkcionalnih odbora.
Prema njegovim riječima, dok se zemlje regiona takmiče za investicije i napredak u procesu evropskih integracija, Kosovo gubi korak.
„Druge zemlje se bore da što prije napreduju, bilo da dobiju poziv za članstvo u Evropskoj uniji, bilo da ispune uslove za dalji napredak. Mi smo veoma, veoma zaostali.“
Privredna i industrijska komora izrazila je zabrinutost i zbog stanja u kojem se nalaze privrednici. Prema podacima koje je predstavila ova organizacija, kompanije su prijavile pad prodaje do 20 posto, kao i pad profita.
Među problemima s kojima se suočavaju proizvođači su visoke cijene sirovina i poljoprivrednih proizvoda, rast troškova energije i drugih troškova proizvodnje, konkurencija uvoznih proizvoda, problemi s naplatom dugovanja, kao i zahtjev da se plaćanje PDV-a poveže s trenutkom naplate faktura.
Kosovo gubi milione eura iz Evropske unije
Predsjednik Privredne komore Kosova, Lulzim Rafuna, također je upozorio da bi svako kašnjenje u sprovođenju reformi predviđenih Planom rasta moglo Kosovo koštati gubitka finansijskih sredstava.
„Evropska komisija nas je i nedavno obavijestila da će Kosovo zbog svakog kašnjenja u sprovođenju reformi predviđenih Planom rasta nastaviti gubiti sredstva, jer je predviđeno da se, postepenim sprovođenjem reformi, dobijaju i sredstva predviđena Planom rasta.“
On je istakao da je Kosovo već izgubilo prvi iznos i da dalja kašnjenja ugrožavaju i naredne tranše.
„Prvi iznos iz Plana rasta smo izgubili i svako novo kašnjenje značit će gubitak i narednih tranši, koje Kosovo neće uspjeti dobiti. Samo je Bosna u goroj situaciji od Kosova, dok su druge zemlje uspjele dobiti drugu i treću tranšu iz Plana rasta.“
Rafuna je upozorio da nedostatak odbora stvara direktne probleme privatnom sektoru, jer privrednici zavise od licenci, saglasnosti i odluka različitih institucija.
„Odbori svakako značajno usporavaju privatni sektor, jer privatni sektor zavisi od zahtjeva za različite licence, različite saglasnosti i različite odluke u agencijama ili preduzećima u kojima postoje ti odbori.“
Prema Rafuni, nedostatak institucionalnog odlučivanja može uticati i na odluke kompanija da investiraju i posluju na Kosovu.
„Ta blokada, odnosno nedostatak odbora, onemogućava donošenje odluka, što usporava poslovanje i, na neki način, primorava biznis da napusti Kosovo, jer ovdje ne može završavati poslove zbog nedostatka dozvola.“
Uvoz raste, strane investicije padaju
Istovremeno, zavisnost Kosova od uvoza ostaje još jedan ozbiljan problem za ekonomiju. Samo tokom jula 2026. godine Kosovo je uvezlo robu u vrijednosti većoj od 720 miliona eura, dok je izvoz iznosio oko 105 miliona eura. Trgovinski deficit za ovaj mjesec premašio je 615 miliona eura.
Predsjednik Kosovskog saveza biznisa, Agim Shahini, izrazio je zabrinutost zbog ovakvog odnosa vanjskotrgovinske razmjene i velike zavisnosti ekonomije od uvoza.
„Kosovski savez biznisa zabrinut je zbog podataka o trgovinskom deficitu i vanjskotrgovinskoj razmjeni za prvih sedam mjeseci ove godine. Prema statistikama kojima raspolažemo, uvoz je dostigao oko 4,3 milijarde eura, dok izvoz iznosi oko 625 miliona eura.
To znači da se samo 15 posto pokriva izvozom, dok Kosovo i dalje ostaje zavisno od uvoza.“
Na osnovu trendova iz prvih sedam mjeseci, Shahini je iznio i projekciju Kosovskog saveza biznisa za kraj godine.
„Naše projekcije su da će uvoz ove godine, od januara do decembra, iznositi između 7,5 i 8 milijardi eura, dok će izvoz biti približno između 1 i 1,1 milijardu eura. Sve to daje zabrinjavajući trgovinski deficit za 2026. godinu, između 6,4 i 6,6 milijardi eura.“
Prema njegovim riječima, to pokazuje visok stepen zavisnosti ekonomije od uvozne robe.
Shahini je zatražio promjenu pristupa ekonomskoj politici, uz stavljanje proizvodnje i izvoza u prvi plan.
„Zato s pravom pozivamo Vladu Kosova da proglasi nacionalni razvoj Kosova prioritetom i promijeni pristup ekonomskom razvoju – sa potrošnje, uvoza i doznaka na investicije, proizvodnju i izvoz.“
Oko 44 posto mladih želi napustiti Kosovo
Sličnu zabrinutost izrazila je i Poslovna alijansa Kosova, koja je upozorila da produžavanje institucionalnog zastoja i napeta politička klima stvaraju troškove za ekonomiju, investicije i privredu.
Prema ovoj organizaciji, Kosovu su potrebne funkcionalne institucije, institucionalna stabilnost, vladavina prava, transparentnost i predvidivo poslovno okruženje za privrednike i investitore.
„Svako institucionalno kašnjenje ima ekonomsku cijenu.“
Organizacija je istakla da bi neizvjesnost mogla uticati na nove investicije, otvaranje radnih mjesta, razvoj domaće proizvodnje, ekonomske reforme i pristup Kosova važnim međunarodnim finansijskim mehanizmima i programima.
„Privredi nije potrebna dodatna neizvjesnost. Potrebni su joj stabilnost, donošenje odluka, reforme i jasne i predvidive ekonomske politike.“
U svom reagovanju, Poslovna alijansa Kosova navela je i istraživanje provedeno u maju 2026. godine, prema kojem oko 44 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine izjavljuje da razmišlja o odlasku s Kosova. Troškovi života, cijene potrošačkih proizvoda i električne energije također su među glavnim problemima.
„Ekonomski interes zemlje mora biti iznad svake kratkoročne kalkulacije.“
Organizacija je pozvala političke subjekte i institucije da doprinesu prevazilaženju situacije i potpunom funkcionisanju institucija.
„Danas, više nego ikada, Kosovu su potrebni institucionalna funkcionalnost, ekonomska stabilnost i zajednički fokus na razvoj.“
Posljedice institucionalnih kašnjenja evidentne su i u poljoprivredi. Univerzitetski profesor Imer Rusinovci istakao je da kašnjenja u subvencijama, grantovima i drugim mjerama podrške otežavaju poljoprivrednicima planiranje i obezbjeđivanje sredstava potrebnih za proizvodnju.
Prema njegovim riječima, poljoprivreda funkcioniše prema utvrđenim ciklusima i ne može čekati na zakašnjele institucionalne odluke.
„Kašnjenje u konsolidaciji i funkcionisanju institucija nije samo administrativni problem, već ima i direktne posljedice po poljoprivrednike i ekonomiju zemlje.
Poljoprivreda funkcioniše prema prirodnim ciklusima i ne može čekati zakašnjele institucionalne odluke. Kašnjenja u subvencijama, grantovima i drugim mjerama podrške otežavaju poljoprivrednicima planiranje i obezbjeđivanje sredstava potrebnih za proizvodnju.“
On je spomenuo i kašnjenja u procjeni i nadoknadi štete nastale usljed prirodnih nepogoda, ističući da je šteta od grada prijavljena u Istogu, Skenderaju, Vitini, Lipljanu i Uroševcu, dok su poplave zabilježene u Orahovcu i drugim općinama.
Skupština Kosova još nije konstituisana nakon izbora održanih 7. juna. Do sada nije izabran predsjednik Skupštine niti je završen proces konstituisanja 11. saziva.
Konstitutivna sjednica i dalje je u središtu sukoba među parlamentarnim strankama, dok nefunkcionisanje institucija produžava političku krizu. Lider Pokreta Samoopredjeljenje, Albin Kurti, zatražio je vrijeme za postizanje političkog dogovora, dok PDK i Alijansa nastavljaju tražiti održavanje konstitutivne sjednice.
U međuvremenu, Samoopredjeljenje i LDK održali su nekoliko sastanaka u pokušaju da postignu dogovor o izboru konsenzualnog predsjednika i otvore put za funkcionisanje institucija.
Prema Ustavu Kosova, predsjednika bira Skupština tajnim glasanjem.
Izbor se vrši dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika Skupštine, odnosno sa 80 glasova od ukupno 120 poslanika, koliko Skupština Kosova ima.
Proces izbora predsjednika može biti organizovan u najviše tri kruga glasanja. Ako ni u trećem krugu, kada je potrebno 61 glas od najmanje 80 prisutnih poslanika u sali, nijedan kandidat ne dobije potreban broj glasova, Skupština se raspušta i raspisuju se novi izbori, koji se moraju održati u roku od 45 dana.
