Cijenu ćemo dugo plaćati Kica-Xhelili: Kurti je znao da će kandidatura Sejdiua izazvati podjele u LDK
Poslanica Demokratskog saveza Kosova (LDK) Doarsa Kica-Xhelili izjavila je da je od početka imala sumnje u to zašto je lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti prihvatio kandidaturu Bekima Sejdiua za predsjednika Kosova i dodala da je on znao da bi to ime moglo da izazove ono što se i jeste desilo u LDK.
Kica-Xhelili je rekla da je LDK postao lako čitljiv za Kurtija, prenosi Ekonomija onlajn.
Govoreći o kandidaturi Bekima Sejdiua, navela je da ga smatra profesionalcem i čovjekom integriteta, ali da je imala određene sumnje u vezi sa Kurtijevim prihvatanjem te kandidature.
„Mislim da je sada postalo jasno zašto. Ne zato što je želeo ovu kandidaturu, već je, po svemu sudeći, tačno znao šta ovo ime može da izazove u LDK. A naš najveći grijeh može biti to što smo, ne uspjevši da prevaziđemo sami sebe, postali užasno i lako čitljivi za njega. Osjećam da je ovo cijena koju ćemo dugo plaćati“, navela je Kica-Xhelili.
Kako je dodala, ne želi da LDK bude podjeljen između „onih predsjednikovih“ i „šestoro poslanika“.
„Nisam ušla u LDK da bih birala tabore unutar njega. Ušla sam jer vjerujem u stranku u kojoj je institucija važnija od pojedinca, u kojoj debata nije izdaja i u kojoj većina ima pravo da vodi, ali manjina ima pravo da ne ćuti. Ne vjerujem u LDK u kojem je saglasnost sa odlukom uslov za politički integritet. Mogu da se ne slažem sa svojim kolegama, čak i oko veoma važnih pitanja, a da pritom ne dovodim u pitanje ni njihove motive, ni doprinos, ni njihovo mjesto u LDK“, objasnila je Kica-Xhelili.
Dodala je da podrška odluci predsjednika ne znači i smatranje da je on nepogrešiv, ističući da u politici treba praviti razliku između neslaganja i neprijateljstva.
„Ako LDK nije dovoljno snažan da izdrži šest glasova različitih stavova, onda je naš problem mnogo veći od šest glasova“, poručila je ona.
Ona je ocjenila da eventualni dogovor o izlasku iz institucionalne krize ne sme da bude politička amnestija za način na koji je do krize došlo.
„Ustavni rokovi nisu elastični. Ne mogu se poštovati kada nam odgovaraju, a reinterpretirati svaki put kada politici treba još nekoliko dana. Ustavni rok za konstituisanje Skupštine istekao je 7. avgusta. Nakon što je ovaj rok prekoračen, Samoopredjeljenje je izgradilo drugo tumačenje, prema kojem je rok isticao 6. septembra. Odlučili smo da 'nejasnoće' koje su proizašle iz posljednje odluke Ustavnog suda, a koje nisu bile dovoljno jasno razjašnjene, tretiramo onako kako ih je sud ostavio: kao nejasne u pogledu pravnih posljedica, uz naglasak na neophodnosti funkcionisanja institucija“, navela je poslanica LDK.
Kako je konstatovala, i taj „nejasni“ rok je prekoračen, dok je sjednica zakazana za 9. septembar.
„Teško je zahtjevati institucionalnu ozbiljnost od drugih kada se ne pridržavaš ni pravila koje si sam odredio. Ovo više nije pitanje pravnog tumačenja. To je pitanje odnosa koji vlast bira da ima prema granicama koje joj postavlja Ustav. Ovo sam smatrala pogrešnim juče i smatram pogrešnim i danas. Nijedan politički dogovor neće promjeniti ovo moje uvjerenje“, istakla je.
Kica-Xhelili je izjavila i da njene razlike sa Kurtijem ostaju političke, institucionalne i principijelne, ali da to, kako je navela, ne znači da LDK treba da blokira formiranje institucija.
„One ne nestaju zato što u određenom trenutku postoji potreba za dogovorom koji zemlji obezbjeđuje institucije. Ali, isto tako, protivljenje Albinu Kurtiju ne može biti razlog da Kosovo ostane bez institucija samo da bi mu se onemogućio politički rezultat. Za mene se ove dvije stvari međusobno ne isključuju: možeš se suprotstaviti vlasti kada krši pravila i istovremeno preuzeti odgovornost kada je zemlji potrebno rješenje. I to je način na koji danas vidim LDK. Niko od nas nije veći od LDK. A LDK nije veći od Republike“, zaključila je Kica-Xhelili.
Govoreći o kandidaturi Bekima Sejdiua, navela je da ga smatra profesionalcem i čovjekom integriteta, ali da je imala određene sumnje u vezi sa Kurtijevim prihvatanjem te kandidature.
„Mislim da je sada postalo jasno zašto. Ne zato što je želeo ovu kandidaturu, već je, po svemu sudeći, tačno znao šta ovo ime može da izazove u LDK. A naš najveći grijeh može biti to što smo, ne uspjevši da prevaziđemo sami sebe, postali užasno i lako čitljivi za njega. Osjećam da je ovo cijena koju ćemo dugo plaćati“, navela je Kica-Xhelili.
Kako je dodala, ne želi da LDK bude podjeljen između „onih predsjednikovih“ i „šestoro poslanika“.
„Nisam ušla u LDK da bih birala tabore unutar njega. Ušla sam jer vjerujem u stranku u kojoj je institucija važnija od pojedinca, u kojoj debata nije izdaja i u kojoj većina ima pravo da vodi, ali manjina ima pravo da ne ćuti. Ne vjerujem u LDK u kojem je saglasnost sa odlukom uslov za politički integritet. Mogu da se ne slažem sa svojim kolegama, čak i oko veoma važnih pitanja, a da pritom ne dovodim u pitanje ni njihove motive, ni doprinos, ni njihovo mjesto u LDK“, objasnila je Kica-Xhelili.
Dodala je da podrška odluci predsjednika ne znači i smatranje da je on nepogrešiv, ističući da u politici treba praviti razliku između neslaganja i neprijateljstva.
„Ako LDK nije dovoljno snažan da izdrži šest glasova različitih stavova, onda je naš problem mnogo veći od šest glasova“, poručila je ona.
Ona je ocjenila da eventualni dogovor o izlasku iz institucionalne krize ne sme da bude politička amnestija za način na koji je do krize došlo.
„Ustavni rokovi nisu elastični. Ne mogu se poštovati kada nam odgovaraju, a reinterpretirati svaki put kada politici treba još nekoliko dana. Ustavni rok za konstituisanje Skupštine istekao je 7. avgusta. Nakon što je ovaj rok prekoračen, Samoopredjeljenje je izgradilo drugo tumačenje, prema kojem je rok isticao 6. septembra. Odlučili smo da 'nejasnoće' koje su proizašle iz posljednje odluke Ustavnog suda, a koje nisu bile dovoljno jasno razjašnjene, tretiramo onako kako ih je sud ostavio: kao nejasne u pogledu pravnih posljedica, uz naglasak na neophodnosti funkcionisanja institucija“, navela je poslanica LDK.
Kako je konstatovala, i taj „nejasni“ rok je prekoračen, dok je sjednica zakazana za 9. septembar.
„Teško je zahtjevati institucionalnu ozbiljnost od drugih kada se ne pridržavaš ni pravila koje si sam odredio. Ovo više nije pitanje pravnog tumačenja. To je pitanje odnosa koji vlast bira da ima prema granicama koje joj postavlja Ustav. Ovo sam smatrala pogrešnim juče i smatram pogrešnim i danas. Nijedan politički dogovor neće promjeniti ovo moje uvjerenje“, istakla je.
Kica-Xhelili je izjavila i da njene razlike sa Kurtijem ostaju političke, institucionalne i principijelne, ali da to, kako je navela, ne znači da LDK treba da blokira formiranje institucija.
„One ne nestaju zato što u određenom trenutku postoji potreba za dogovorom koji zemlji obezbjeđuje institucije. Ali, isto tako, protivljenje Albinu Kurtiju ne može biti razlog da Kosovo ostane bez institucija samo da bi mu se onemogućio politički rezultat. Za mene se ove dvije stvari međusobno ne isključuju: možeš se suprotstaviti vlasti kada krši pravila i istovremeno preuzeti odgovornost kada je zemlji potrebno rješenje. I to je način na koji danas vidim LDK. Niko od nas nije veći od LDK. A LDK nije veći od Republike“, zaključila je Kica-Xhelili.
