POLITIČKI UDAR Odnosi sa SAD-om su nula: Hoxhaj tvrdi da su Briselski i Ohridski sporazum oslabili Kosovo
Poslanik Demokratske partije Kosova (PDK) Enver Hoxhaj ocjenio je da se u odnosima Kosova sa Sjedinjenim Američkim Državama ništa ne dešava i da su oni „nula“, a kritikovao je i Briselski sporazum i njegov aneks iz Ohrida, ocjenjujući da su ti dogovori naneli veliku štetu Kosovu jer Srbima na Kosovu daju proširenu autonomiju.
Hoxhaj je rekao da je spoljna politika direktno povezana sa unutrašnjom politikom, ocjenjujući da Kosovo od 2019. godine nije imalo dovoljno ambicija da unapredi svoj međunarodni položaj.
„Prije svega, imamo političku situaciju u kojoj nemamo unutrašnju stabilnost. Mi smo zemlja koja nema unutrašnju političku jasnoću. Spoljna politika je samo produžetak unutrašnje politike. Ako nema unutrašnje politike, nema ni spoljne. Ali sve vlade od 2019. godine nisu pokazale volju, interesovanje i političku ambiciju da dobiju priznanja, da dobiju članstvo u međunarodnim organizacijama, da ojačaju naše odnose sa SAD, da dobijemo status kandidata. Zato Kosovo u ovih posljednjih sedam godina, od 2019. godine do danas, ne samo posljednjih godina, realno nije imalo spoljnu politiku i ovo stanje pokazuje političku bedu u kojoj se Kosovo nalazi“, izjavio je Hoxhaj za Ekonomiju onlajn.
Hoxhaj je bio kritičan prema aktuelnim odnosima Kosova sa Sjedinjenim Američkim Državama.
„Mislim da Kosovo nema nikakav odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama u kojem bi mogla da važi riječ ‘odnos’. Šta to znači, mi u tom odnosu nešto dajemo i nešto dobijamo. Jer se ništa ne dešava. U prošlosti su naši odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama bili posebni, izuzetni odnosi. Mi smo bili politička klasa koja je sarađivala sa njima, a oni su podržavali Kosovo na putu njegove slobode, na putu njegove nezavisnosti, na putu međunarodnog priznanja, članstva u međunarodnim organizacijama. Sada se ništa ne dešava“, rekao je.
On je pomenuo i strateški dijalog sa SAD, koji bi trebalo da služi kao platforma za razgovor o strateškim pitanjima Kosova.
„Strateški dijalog, koji je prekinut, ipak bi trebalo da razmatra ove teme. U strateškom dijalogu sjednete sa partnerima i kažete koje su važne teme koje imate tokom 2027. godine, na primjer. To su priznanja, članstva, ministarstvo, oblast odbrane, oblast bezbjednosti, može biti sajber bezbjednost, može biti borba protiv ruskog uticaja, borba protiv političkog islama i druge stvari koje su u prošlosti bile tabu. Pošto nema političkog dijaloga, nema ni takvih tema o kojima bi se razgovaralo za stolom, a pošto se o tim temama ne razgovara za stolom, to znači da nema odnosa – nula odnosa“, izjavio je.
Govoreći o dijalogu sa Srbijom, Hoxhaj je kritikovao Briselski sporazum i njegov aneks o primjeni iz Ohrida, navodeći da su ti sporazumi naneli štetu Kosovu.
„Ono što se dogodilo u posljednje tri godine jeste djelovanje Albina Kurtija u vezi sa Briselskim sporazumom, koji je pregovaran u tajnosti. Jer mi ne znamo kada su održani sastanci o tom Briselskom sporazumu, a zajedno sa Ohridskim sporazumom, koji predstavlja aneks za sprovođenje Briselskog sporazuma, o kojem su pregovori u Ohridu trajali jedan dan, da bi sporazum uveče bio objavljen, naneta je najveća šteta državi Kosovo“, smatra on.
Prema Hoxhajevim riječima, Briselski i Ohridski sporazum stvorili su prostor za funkcionisanje dva politička sistema na Kosovu.
„Ako je bilo udarca koji je prelomio kičmu, koji je udario u srž države Kosovo, to je Briselski i Ohridski sporazum, koji Srbima na Kosovu daje proširenu autonomiju, Srpskoj pravoslavnoj crkvi daje crkvenu autonomiju, a srpsku zajednicu realno postavlja na nivo autonomne, nezavisne samouprave. Zapravo su stvorena dva paralelna politička sistema: politički sistem Republike Kosovo i sve ono što je predviđeno Briselskim i Ohridskim sporazumom. Mislim da je to jedna od velikih šteta“, objasnio je Hoxhaj.
On je rekao da je u posljednje dvije godine bilo jednostrane primjene pojedinih elemenata sporazuma, uprkos tome što nije bilo redovnih sastanaka u Briselu.
„A šta se dogodilo tokom ove posljednje dvije godine, a posebno tokom posljednje godine, jeste da su mnogi elementi ovog sporazuma primjenjeni jednostrano. Nije bilo sastanaka u Briselu, ali je bilo primjene na terenu. Kao primjer imate Zakon o strancima, koji nije ništa drugo nego politika rekоlonizacije Kosova. Ako je tokom 20-ih i 30-ih godina 20. vijeka postojala politika srpske kolonizacije Kosova kako bi se promenila demografska struktura Kosova, Zakon o strancima ima isti cilj, iste ciljeve i isti duh politike koju su u prošlosti sprovodili najbrutalniji srpski režimi prema Kosovu kako bi promjenili demografsku strukturu Kosova. I to se dogodilo jednostrano, dakle, bez uvida u sastanke u Briselu, već promjenom stanja na terenu nagore“, izjavio je poslanik PDK.
Govoreći o bezbjednosti Kosova i uticaju koji bi stanje odnosa sa SAD moglo da ima, Hoxhaj je rekao da je zabrinut zbog napada u Banjskoj, ocjenjujući da on treba da bude prekretnica za politiku Kosova prema Srbiji.
„Zabrinut sam od kada se dogodio napad u Banjskoj, koji pokazuje potpuni nedostatak strateške vizije, ali i ozbiljne analize bezbjednosnih rizika Kosova i razumevanja onoga što može da se dogodi. Jer kada se dogodio napad u Banjskoj, mi smo bili za stolom u dijalogu sa Srbijom. Zato mislim da je poslije agresije u Banjskoj i imajući u vidu da se svijet preokrenuo, krajnje vrijeme da Republika Kosovo ponovo razmotri svoj odnos sa Srbijom“, izjavio je Hoxhaj.
Prema njegovim riječima, normalizacija odnosa sa Srbijom ne bi trebalo da bude prioritet prije garantovanja bezbjednosti i jačanja međunarodnog položaja Kosova.
„Ne može biti normalizacije odnosa sa Srbijom pre bezbjednosti. Dolazi bezbjednost, dolazi odbrana, dolazi energetska nezavisnost, dolazi članstvo Kosova u Nato, a tek onda negdje dolazi pitanje dijaloga sa Srbijom. Jer dijalog sa Srbijom nije proizveo bezbjednost za našu državu, nije proizveo međunarodna priznanja. I dok su bili u dijalogu, oni su poslali paravojnu grupu sa Radoičićem na čelu da anektira dio teritorije Kosova“, naveo je Hoxhaj.
Ocjenio je da napad u Banjskoj treba posmatrati kao trenutak koji mijenja pristup Kosova dijalogu sa Srbijom i komunikaciju sa međunarodnim partnerima.
„Mislim da bi ovaj događaj trebalo da vidimo kao prekretnicu u tome kako da gledamo odnos, i tako treba da se govori o odnosu sa Srbijom i tako treba da se govori našim američkim i evropskim partnerima“, dodao je Hoxhaj.
„Prije svega, imamo političku situaciju u kojoj nemamo unutrašnju stabilnost. Mi smo zemlja koja nema unutrašnju političku jasnoću. Spoljna politika je samo produžetak unutrašnje politike. Ako nema unutrašnje politike, nema ni spoljne. Ali sve vlade od 2019. godine nisu pokazale volju, interesovanje i političku ambiciju da dobiju priznanja, da dobiju članstvo u međunarodnim organizacijama, da ojačaju naše odnose sa SAD, da dobijemo status kandidata. Zato Kosovo u ovih posljednjih sedam godina, od 2019. godine do danas, ne samo posljednjih godina, realno nije imalo spoljnu politiku i ovo stanje pokazuje političku bedu u kojoj se Kosovo nalazi“, izjavio je Hoxhaj za Ekonomiju onlajn.
Hoxhaj je bio kritičan prema aktuelnim odnosima Kosova sa Sjedinjenim Američkim Državama.
„Mislim da Kosovo nema nikakav odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama u kojem bi mogla da važi riječ ‘odnos’. Šta to znači, mi u tom odnosu nešto dajemo i nešto dobijamo. Jer se ništa ne dešava. U prošlosti su naši odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama bili posebni, izuzetni odnosi. Mi smo bili politička klasa koja je sarađivala sa njima, a oni su podržavali Kosovo na putu njegove slobode, na putu njegove nezavisnosti, na putu međunarodnog priznanja, članstva u međunarodnim organizacijama. Sada se ništa ne dešava“, rekao je.
On je pomenuo i strateški dijalog sa SAD, koji bi trebalo da služi kao platforma za razgovor o strateškim pitanjima Kosova.
„Strateški dijalog, koji je prekinut, ipak bi trebalo da razmatra ove teme. U strateškom dijalogu sjednete sa partnerima i kažete koje su važne teme koje imate tokom 2027. godine, na primjer. To su priznanja, članstva, ministarstvo, oblast odbrane, oblast bezbjednosti, može biti sajber bezbjednost, može biti borba protiv ruskog uticaja, borba protiv političkog islama i druge stvari koje su u prošlosti bile tabu. Pošto nema političkog dijaloga, nema ni takvih tema o kojima bi se razgovaralo za stolom, a pošto se o tim temama ne razgovara za stolom, to znači da nema odnosa – nula odnosa“, izjavio je.
Govoreći o dijalogu sa Srbijom, Hoxhaj je kritikovao Briselski sporazum i njegov aneks o primjeni iz Ohrida, navodeći da su ti sporazumi naneli štetu Kosovu.
„Ono što se dogodilo u posljednje tri godine jeste djelovanje Albina Kurtija u vezi sa Briselskim sporazumom, koji je pregovaran u tajnosti. Jer mi ne znamo kada su održani sastanci o tom Briselskom sporazumu, a zajedno sa Ohridskim sporazumom, koji predstavlja aneks za sprovođenje Briselskog sporazuma, o kojem su pregovori u Ohridu trajali jedan dan, da bi sporazum uveče bio objavljen, naneta je najveća šteta državi Kosovo“, smatra on.
Prema Hoxhajevim riječima, Briselski i Ohridski sporazum stvorili su prostor za funkcionisanje dva politička sistema na Kosovu.
„Ako je bilo udarca koji je prelomio kičmu, koji je udario u srž države Kosovo, to je Briselski i Ohridski sporazum, koji Srbima na Kosovu daje proširenu autonomiju, Srpskoj pravoslavnoj crkvi daje crkvenu autonomiju, a srpsku zajednicu realno postavlja na nivo autonomne, nezavisne samouprave. Zapravo su stvorena dva paralelna politička sistema: politički sistem Republike Kosovo i sve ono što je predviđeno Briselskim i Ohridskim sporazumom. Mislim da je to jedna od velikih šteta“, objasnio je Hoxhaj.
On je rekao da je u posljednje dvije godine bilo jednostrane primjene pojedinih elemenata sporazuma, uprkos tome što nije bilo redovnih sastanaka u Briselu.
„A šta se dogodilo tokom ove posljednje dvije godine, a posebno tokom posljednje godine, jeste da su mnogi elementi ovog sporazuma primjenjeni jednostrano. Nije bilo sastanaka u Briselu, ali je bilo primjene na terenu. Kao primjer imate Zakon o strancima, koji nije ništa drugo nego politika rekоlonizacije Kosova. Ako je tokom 20-ih i 30-ih godina 20. vijeka postojala politika srpske kolonizacije Kosova kako bi se promenila demografska struktura Kosova, Zakon o strancima ima isti cilj, iste ciljeve i isti duh politike koju su u prošlosti sprovodili najbrutalniji srpski režimi prema Kosovu kako bi promjenili demografsku strukturu Kosova. I to se dogodilo jednostrano, dakle, bez uvida u sastanke u Briselu, već promjenom stanja na terenu nagore“, izjavio je poslanik PDK.
Govoreći o bezbjednosti Kosova i uticaju koji bi stanje odnosa sa SAD moglo da ima, Hoxhaj je rekao da je zabrinut zbog napada u Banjskoj, ocjenjujući da on treba da bude prekretnica za politiku Kosova prema Srbiji.
„Zabrinut sam od kada se dogodio napad u Banjskoj, koji pokazuje potpuni nedostatak strateške vizije, ali i ozbiljne analize bezbjednosnih rizika Kosova i razumevanja onoga što može da se dogodi. Jer kada se dogodio napad u Banjskoj, mi smo bili za stolom u dijalogu sa Srbijom. Zato mislim da je poslije agresije u Banjskoj i imajući u vidu da se svijet preokrenuo, krajnje vrijeme da Republika Kosovo ponovo razmotri svoj odnos sa Srbijom“, izjavio je Hoxhaj.
Prema njegovim riječima, normalizacija odnosa sa Srbijom ne bi trebalo da bude prioritet prije garantovanja bezbjednosti i jačanja međunarodnog položaja Kosova.
„Ne može biti normalizacije odnosa sa Srbijom pre bezbjednosti. Dolazi bezbjednost, dolazi odbrana, dolazi energetska nezavisnost, dolazi članstvo Kosova u Nato, a tek onda negdje dolazi pitanje dijaloga sa Srbijom. Jer dijalog sa Srbijom nije proizveo bezbjednost za našu državu, nije proizveo međunarodna priznanja. I dok su bili u dijalogu, oni su poslali paravojnu grupu sa Radoičićem na čelu da anektira dio teritorije Kosova“, naveo je Hoxhaj.
Ocjenio je da napad u Banjskoj treba posmatrati kao trenutak koji mijenja pristup Kosova dijalogu sa Srbijom i komunikaciju sa međunarodnim partnerima.
„Mislim da bi ovaj događaj trebalo da vidimo kao prekretnicu u tome kako da gledamo odnos, i tako treba da se govori o odnosu sa Srbijom i tako treba da se govori našim američkim i evropskim partnerima“, dodao je Hoxhaj.
