OTKRIVENI DETALJI DOGOVORA Haziri: Abdixhiku je znao da Sejdiu nema dovoljno podrške u LDK-u
Zamjenik lidera Demokratskog saveza Kosova Lutfi Haziri izneo je nove detalje o procesu izbora Bekima Sejdiua za kandidata za predsjednika Kosova. Otkrio je da je njegovo ime predložio Pokret Samoopredjeljenje i da je, u trenutku kada je Lumir Abdixhiku javno predstavio Sejdiua kao „konsenzualnog“ kandidata, znao da unutar poslaničke grupe LDK još nije postojalo jedinstvo o tome da se glasa za njega, prenosi Reporteri.
Na pitanje da li je znao da u LDK nema dovoljno glasova za izbor predsjednika u trenutku kada je kandidatura predstavljena, Haziri je odgovorio potvrdno.
Prema njegovim riječima, upozorio je još prije posljednjeg sastanka da bi unutrašnja saradnja u LDK trebalo da bude osnova za svaki sporazum sa političkim partnerima, uključujući i Samoopredjeljenje.
Haziri je naveo da Bekim Sejdiu nije bio samo prijedlog LDK, već da je njegovo ime bilo uvršteno i na listu Samoopredjeljenja.
„Ime kao metod razgovora LDK-Samoopredjeljenje takođe je odredilo pravo ime. Od 13 imena, samo jedno ime je predloženo na obe liste, a to je bilo ime Bekima Sejdiua“, izjavio je Haziri.
Prema njegovim riječima, LDK je predložio tri imena, dok je Samoopredjeljenje predstavilo deset kandidatura. Na kraju, Sejdiu je bio jedino ime koje se nalazilo na obe liste.
Haziri je rekao da je nakon toga kandidatura Sejdiua razmatrana i u smislu njegovog kredibiliteta, autoriteta i iskustva, ali je priznao da je u tom trenutku bio svijestan da će biti teško postići jedinstvo unutar LDK u vezi sa ovom kandidaturom.
Takođe je upitan zašto je Abdixhiku javno izašao sa izjavom da je pronađen konsenzualni kandidat, ako se znalo da konsenzus ne postoji ni unutar LDK-a, prenosi Reporteri.
Haziri je rekao da je Abdixhiku vjerovao u unutrašnji dijalog i da je i sam bio uvjeren da se to pitanje može riješiti dijalogom.
Prema njegovim riječima, na sastanku poslaničke grupe LDK-a nekoliko poslanika tada je iznelo primjedbe i, kako je rekao, slobodno izrazilo svoje mišljenje.
Haziri je naglasio da šest poslanika suprotstavljenih strana ne treba posmatrati kao glavni problem, jer je riječ o ličnostima sa dugim institucionalnim i stranačkim iskustvom.
U intervjuu je takođe pokrenuto pitanje zašto je LDK pregovarao sa Albinom Kurtijem i Samoopredjeljenjem prije nego što je obezbjedio potpunu saglasnost svojih poslanika.
Haziri je objasnio da su LDK i Pokret Samoopredeljenje u početku razgovarali o široj političkoj saradnji, koja bi uključivala zajedničke principe za političke procese, razvojnu agendu i podjelu odgovornosti.
Međutim, nakon trećeg sastanka, prema njegovim riječima, ova saradnja svedena je na samo jedno pitanje – izbor predsjednika.
„Saradnja se svela samo na jednu tačku. Samo na izbor predsjednika. Nismo imali nikakvu drugu vrstu saradnje na stolu“, rekao je Haziri.
Naveo je da se čak i unutar poslaničke grupe LDK razgovaralo o tome da stranka treba da sarađuje sa Pokretom Samoopredjeljenje samo na izboru konsenzualnog predsjednika, a ne na drugim oblicima političke saradnje
Prema njegovim riječima, upozorio je još prije posljednjeg sastanka da bi unutrašnja saradnja u LDK trebalo da bude osnova za svaki sporazum sa političkim partnerima, uključujući i Samoopredjeljenje.
Haziri je naveo da Bekim Sejdiu nije bio samo prijedlog LDK, već da je njegovo ime bilo uvršteno i na listu Samoopredjeljenja.
„Ime kao metod razgovora LDK-Samoopredjeljenje takođe je odredilo pravo ime. Od 13 imena, samo jedno ime je predloženo na obe liste, a to je bilo ime Bekima Sejdiua“, izjavio je Haziri.
Prema njegovim riječima, LDK je predložio tri imena, dok je Samoopredjeljenje predstavilo deset kandidatura. Na kraju, Sejdiu je bio jedino ime koje se nalazilo na obe liste.
Haziri je rekao da je nakon toga kandidatura Sejdiua razmatrana i u smislu njegovog kredibiliteta, autoriteta i iskustva, ali je priznao da je u tom trenutku bio svijestan da će biti teško postići jedinstvo unutar LDK u vezi sa ovom kandidaturom.
Takođe je upitan zašto je Abdixhiku javno izašao sa izjavom da je pronađen konsenzualni kandidat, ako se znalo da konsenzus ne postoji ni unutar LDK-a, prenosi Reporteri.
Haziri je rekao da je Abdixhiku vjerovao u unutrašnji dijalog i da je i sam bio uvjeren da se to pitanje može riješiti dijalogom.
Prema njegovim riječima, na sastanku poslaničke grupe LDK-a nekoliko poslanika tada je iznelo primjedbe i, kako je rekao, slobodno izrazilo svoje mišljenje.
Haziri je naglasio da šest poslanika suprotstavljenih strana ne treba posmatrati kao glavni problem, jer je riječ o ličnostima sa dugim institucionalnim i stranačkim iskustvom.
U intervjuu je takođe pokrenuto pitanje zašto je LDK pregovarao sa Albinom Kurtijem i Samoopredjeljenjem prije nego što je obezbjedio potpunu saglasnost svojih poslanika.
Haziri je objasnio da su LDK i Pokret Samoopredeljenje u početku razgovarali o široj političkoj saradnji, koja bi uključivala zajedničke principe za političke procese, razvojnu agendu i podjelu odgovornosti.
Međutim, nakon trećeg sastanka, prema njegovim riječima, ova saradnja svedena je na samo jedno pitanje – izbor predsjednika.
„Saradnja se svela samo na jednu tačku. Samo na izbor predsjednika. Nismo imali nikakvu drugu vrstu saradnje na stolu“, rekao je Haziri.
Naveo je da se čak i unutar poslaničke grupe LDK razgovaralo o tome da stranka treba da sarađuje sa Pokretom Samoopredjeljenje samo na izboru konsenzualnog predsjednika, a ne na drugim oblicima političke saradnje
