
Profesor Bujar Dugolli izjavio je da poslanici imaju ustavnu obavezu da ostanu u sali Skupštine tokom sjednice na kojoj se bira predsjednik, ocjenivši da institucije ne mogu biti taoci zbog njihovog odbijanja da ispune tu obavezu.
Dugolli je ocjenio da bojkot ne bi trebalo da bude sredstvo za blokiranje funkcionisanja institucija.
„Država, institucije ne mogu biti taoci zato što jedna grupa poslanika ne želi da ispuni svoju ustavnu obavezu. Imamo jedno tumačenje Ustavnog suda kada je bilo riječi o potpredsjedniku iz srpske zajednice. Tada smo rekli da nije dobro što se samo jednoj stranci nameće da ga odredi, a oni su to drugačije protumačili. Međutim, tamo je rečeno da, ukoliko ne predlože kandidata, proces ne ostaje blokiran i da se nastavlja i bez njega. Bojkot ne bi trebalo da bude instrument za blokiranje funkcionisanja države. To nije put i onima koji bojkotuju ne treba dozvoliti da sprečavaju 74 ili 75 poslanika koji žele da izaberu predsjednika, jer ćemo u suprotnom stalno imati blokade. Bojkot nije bio tradicija na Kosovu, do rješenja se dolazilo“, rekao je on, prenosi Koha.
Istakao je i da političke stranke pokazuju nezrelost i neodgovornost time što ne pronalaze rješenje za izlazak iz institucionalne krize.
Prema njegovim riječima, pronalaženje rješenja podjednaka je odgovornost Demokratskog saveza Kosova i Pokreta Samoopredjeljenje.
„Mislim da ovo nije samo obaveza Samoopredjeljenja, već i obaveza LDK, jer je predloženi kandidat došao iz LDK, a Pokret Samoopredjeljenje je prihvatio tu kandidaturu. Obaveza je obe strane, a ne samo Samoopredjeljenja, da pronađu šest poslanika koji će glasati. Ponovni odlazak na izbore nam ne garantuje da ćemo imati drugačiji parlamentarni sastav. Treba da razmisle i shvate realnost onakvu kakva jeste. Ne može se promeniti izborna baza, ne može se promeniti narod, narod ovako glasa“, rekao je Dugolli.
„Država, institucije ne mogu biti taoci zato što jedna grupa poslanika ne želi da ispuni svoju ustavnu obavezu. Imamo jedno tumačenje Ustavnog suda kada je bilo riječi o potpredsjedniku iz srpske zajednice. Tada smo rekli da nije dobro što se samo jednoj stranci nameće da ga odredi, a oni su to drugačije protumačili. Međutim, tamo je rečeno da, ukoliko ne predlože kandidata, proces ne ostaje blokiran i da se nastavlja i bez njega. Bojkot ne bi trebalo da bude instrument za blokiranje funkcionisanja države. To nije put i onima koji bojkotuju ne treba dozvoliti da sprečavaju 74 ili 75 poslanika koji žele da izaberu predsjednika, jer ćemo u suprotnom stalno imati blokade. Bojkot nije bio tradicija na Kosovu, do rješenja se dolazilo“, rekao je on, prenosi Koha.
Istakao je i da političke stranke pokazuju nezrelost i neodgovornost time što ne pronalaze rješenje za izlazak iz institucionalne krize.
Prema njegovim riječima, pronalaženje rješenja podjednaka je odgovornost Demokratskog saveza Kosova i Pokreta Samoopredjeljenje.
„Mislim da ovo nije samo obaveza Samoopredjeljenja, već i obaveza LDK, jer je predloženi kandidat došao iz LDK, a Pokret Samoopredjeljenje je prihvatio tu kandidaturu. Obaveza je obe strane, a ne samo Samoopredjeljenja, da pronađu šest poslanika koji će glasati. Ponovni odlazak na izbore nam ne garantuje da ćemo imati drugačiji parlamentarni sastav. Treba da razmisle i shvate realnost onakvu kakva jeste. Ne može se promeniti izborna baza, ne može se promeniti narod, narod ovako glasa“, rekao je Dugolli.


