'Strogo povjerljivo 2' Sporni dokument pripisan BIA-i uzburkao vjersku debatu na Kosovu
Dokument "Strogo povjerljivo 2", uključen u optužnicu protiv Fatmira Šeholija, podstakao je optužbe o vezama između pripadnika muslimanske zajednice i srbijanske BIA-e, iako njegovo autorstvo i autentičnost nisu razjašnjeni. Islamska zajednica Kosova odbacuje tvrdnje i poziva na istragu o porijeklu dokumenta.
Dokument čije autorstvo još nije razjašnjeno, uključen u optužnicu za špijunažu protiv Fatmira Šeholija (Sheolli), podstakao je debatu koja je već izašla iz okvira samog krivičnog postupka.
Na društvenim mrežama, njegov sadržaj se koristi za iznošenje tvrdnji o vezama između institucija ili pripadnika muslimanske zajednice na Kosovu i Bezbjednosno-informativne agencije Srbije (BIA).
Ti navodi su izazvali reakciju Islamske zajednice Kosova (IZK), koja ih odbacuje i zahtijeva od pravosudnih i bezbjednosnih institucija da razjasne vjerodostojnost i porijeklo dokumenta.
Međutim, upravo tu leži jedna od glavnih nejasnoća.
Kosovsko Specijalno tužilaštvo je predstavilo taj dokument kao dio dokaza u optužnici protiv Šeholija, ali nije javno razjašnjeno da li postoje dokazi da ga je zaista sastavila BIA.
Radio Slobodna Evropa je pitao Specijalno tužilaštvo da li postoje dokazi o autorstvu i autentičnosti dokumenta i kakvu mu dokaznu snagu pridaje, ali do objavljivanja ovog članka nije dobio odgovor.
RSE je kontaktirao i BIA-u putem e-maila, ali također nije dobio odgovor.
Tužilaštvo tereti Šeholija da je sarađivao s tom srbijanskom agencijom.
U materijalu naslovljenom "Strogo povjerljivo 2", čija je fotografija, prema Tužilaštvu, pronađena na Šeholijevom telefonu, navodi se da će sredstva prikupljena od "islamskih ambasada" u Beogradu biti uložena u izgradnju džamija na Kosovu.
Prema sadržaju dokumenta, cilj bi bio širenje uticaja islama, podjela među Albancima, podsticanje emigracije i promjena percepcije Zapada o Kosovu, kako bi se stvorile okolnosti koje bi išle u prilog nastojanjima Srbije da vrati Kosovo pod svoju jurisdikciju.
Tužilaštvo nije objavilo na kojim dokazima zasniva autentičnost ili autorstvo tog dokumenta.
U optužnici protiv Šeholija, IZK nije optužen za saradnju s BIA-om.
Međutim, nakon što je više medija objavilo optužnicu, takve tvrdnje su se pojavile na društvenim mrežama.
Pokret za povratak, koji se javno zalaže "za napuštanje islamske vjere i povratak vjeri predaka – katoličanstvu", tvrdio je u objavi na Facebooku da "u svakoj džamiji na Kosovu" postoji barem jedan "špijun" BIA-e.
Arber Gaši (Gashi) iz tog pokreta potvrdio je za RSE da se ta objava poklapa sa stavom te grupe.
"Jasno je da je to stranica koja također sprovodi sopstvenu propagandu i suprotstavlja se propagandi koja dolazi iz islamskih krugova i krugova srbijanske BIA-e, koji također djeluju preko albanskih imama u Švicarskoj", kaže Gaši, koji živi i radi u Švicarskoj.
On, međutim, nije ponudio Radiju Slobodna Evropa dokumentovane dokaze kojima bi potkrijepio te tvrdnje.
Objave i debate koje su uslijedile pratili su stavovi za i protiv, ali i etiketiranja, uvrede i optužbe među korisnicima društvenih mreža.
IZK navodi da je upravo to pretvorilo ovaj slučaj iz pitanja kojim treba da se bavi pravosuđe u ono što naziva "orkestriranom kampanjom" protiv te institucije i muslimanske zajednice.
"Truju stanovništvo, obmanjuju ljude i, što je najgore, vode kampanju protiv samog naroda Kosova, protiv njegovog naslijeđa", rekao je za RSE Ramadan Škodra (Shkodra), zvaničnik IZK-a.
On negira da su džamije na Kosovu građene van zakonskih procedura.
"Nijedna džamija na Kosovu nije izgrađena bez dozvole općina, bez dozvole IZK-a i bez saglasnosti zajednice. Sve su izgrađene legalno i s kompletnom dokumentacijom. Neka nađu samo jedan suprotan slučaj i srušit ćemo je do temelja", kaže Škodra.
Prema njegovim riječima, i donacije zemalja prijatelja Kosova ili od lokalnih pojedinaca su prošle legalnim kanalima i mogu ih provjeriti državne institucije.
IZK navodi da je dokument "ranija izmišljotina" i "ideološki pamflet", ali zahtijeva da Specijalno tužilaštvo do kraja istraži njegovo porijeklo i autentičnost.
"Za mene je to prljava krpa... Izražavam izvjesno čuđenje kako naši ljudi, čim je ovaj dokument 'ponovo otkriven' u Šeholijevom telefonu, bez ikakvog truda uzimaju ga zdravo za gotovo, kao svršenu stvar i kao valjan argument. A u njemu nema ni institucije, ni datuma, ni potpisa, niti čega u pozadini", kaže Škodra.
RSE se obratio i Policiji Kosova i Kosovskoj obavještajnoj agenciji s pitanjem da li su kosovske institucije ikada zabilježile slučajeve finansiranja džamija, islamskih institucija ili aktivnosti na Kosovu iz izvora u Srbiji i da li je bilo kakvo takvo finansiranje povezano sa srbijanskim državnim institucijama, BIA-om ili drugim bezbjednosnim strukturama.
Do objavljivanja ovog teksta, RSE nije dobio odgovor.
Kosovo je, inače, definisano kao sekularna država.
Na popisu stanovništva održanom 2024. godine, 93,49 posto građana izjasnilo se kao muslimani, 2,31 posto kao pravoslavci i 1,75 posto kao katolici.
Za Kosovski institut za pravosuđe, problematičan je i način na koji su materijali iz optužnice dospjeli u javnost.
Optužnicu je objavilo više medija.
Ehat Miftaraj, izvršni direktor Kosovskog instituta za pravosuđe, smatra "neodgovornošću" ili "propustom" činjenicu da su materijali iz optužnice dospjeli u javnost.
On naglašava da materijale koje je predstavilo Tužilaštvo treba tretirati kao navodne dokaze dok ih sud ne razmotri.
"Kada u javnosti objavite takve informacije, koje moraju biti dokazane na sudu, vjerujem da to može imati kontraefekat i da je protiv strateških interesa Kosova", rekao je Miftaraj za RSE.
Prema njegovim riječima, objavljivanje optužnice i dokumenta pod nazivom "Strogo povjerljivo 2" podstaklo je "neodržive hipoteze", pogrešna tumačenja i podjele na vjerskoj osnovi.
Miftaraj kaže da je takav dokument kružio u javnosti godinama i postavlja pitanje zašto institucije ranije nisu razjasnile njegovo porijeklo i autentičnost.
"Zašto mora da izađe u javnost u ovoj fazi, kada jasno znamo da Srbija ima misiju da puni javnost podacima i informacijama koje otvaraju dileme i izazivaju podjele među narodom Kosova? Vidjeli smo ovih dana na društvenim mrežama koliki su značaj pridali i kako su ovaj dokument tumačile različite grupe, u različite svrhe", kaže on.
Materijal sa sličnim sadržajem objavljen je i u julu 2024. na lokalnoj televiziji, gdje se tvrdilo da je srbijanska obavještajna služba prije oko 20 godina izradila plan za finansiranje džamija na Kosovu.
I tada je ta tvrdnja izazvala debatu.
Poglavar IZK-a Naim Tërnava demantovao je te tvrdnje i rekao da će, ako bi neko ponudio dokaze da je neka džamija na Kosovu izgrađena investicijama iz Srbije, on sam da je sruši.
Poslije nove debate o dokumentu, Tërnava je 29. avgusta tražio od nadležnih organa da istraže njegovu vjerodostojnost.
On je naveo da je objavljivanje materijala predstavljenih kao dio optužnice protiv Šeholija stvorilo "situaciju koja zahtijeva mudrost, odgovornost i, prije svega, potpuno rasvjetljavanje istine".
Sociolog Fadil Maloku (Fadil Maljoku) upozorava na još jednu posljedicu debate: prelazak sa sumnji ili eventualne individualne odgovornosti na kolektivnu krivicu.
Prema njegovim riječima, međusobne optužbe tabora "za" i "protiv" dokumenta mogu proizvesti međuvjersku polarizaciju, bez obzira na to ko je sastavio dokument.
"Prema mom sociološkom rasuđivanju, tendencija uključivanja jedne vjerske institucije i zajednice, bez postojanja konačne sudske presude, između ostalog, ima za cilj oštećenje, blaćenje, osporavanje, slabljenje, ali i stalno ispoljavanje predrasuda prema ovoj instituciji", kaže Maloku za RSE.
Prema njegovim riječima, rizik leži u tome da se eventualna individualna odgovornost u javnom mnijenju pretvori u odgovornost zajednice.
On kaže da osjećaj da ste pod napadom može proizvesti i ono što je u sociologiji religije poznato kao "odbrambena solidarnost" – zbližavanje članova grupe oko zajedničkog identiteta kada imaju osjećaj da su ugroženi.
I Mentor Vrajolli (Vrajoli), direktor Kosovskog centra za bezbjednosne studije, traži da se debata odvoji od generalizacija o vjerskim zajednicama.
"Pristup svih trebalo bi da bude praćenje rada Tužilaštva. Ne možemo govoriti uopšteno, već treba da se usmjerimo na konkretna imena“, rekao je Vrajolli za RSE.
Prema njegovim riječima, to bi trebalo da važi i za pojedince i pokrete koji na društvenim mrežama optužuju IZK, pozivajući se na objavljeni dokument.
Vrajolli ocjenjuje da je IZK igrala ulogu u održavanju društvene otpornosti i sprečavanju trendova koji bi mogli da potkopaju društvenu koheziju.
On, međutim, upozorava da bi sama debata mogla imati posljedice u pogledu bezbjednosti.
Prema njegovim riječima, svaki razvoj događaja koji šteti društvenoj koheziji na Kosovu mogao bi ići u prilog interesima država koje Kosovo smatraju protivnikom.
Za Vrajollija, jedan od načina da se izbjegne produbljivanje debate jeste institucionalno razjašnjenje čitavog slučaja.
"Ne vjerujem da je ikada postojala tendencija institucija da se targetira određena grupa. Međutim, često se zbog šutnje stvaraju ovakve debate. Stoga mislim da je izuzetno važno da i Tužilaštvo i druge institucije uključene u slučaj pruže odgovarajuća pojašnjenja", kaže Vrajolli.
Miftaraj također upozorava da bi nastavak sukoba s međuvjerskim tonovima mogao narušiti suživot i razumijevanje među vjerskim zajednicama.
Maloku dotle navodi da se takve debate moraju tretirati smireno, transparentno i uz upotrebu institucionalnog jezika.
U suštini, debata koju je dokument proizveo ostavila je u drugom planu upravo pitanja koja još nemaju institucionalni odgovor: ko ga je sastavio, da li je autentičan i šta zapravo dokazuje u krivičnom postupku u kojem je predstavljen kao dokaz.
Sve dok se ova pitanja ne razjasne, navodi koji proizilaze iz njegovog sadržaja ne mogu se tretirati kao utvrđene činjenice.
Na društvenim mrežama, njegov sadržaj se koristi za iznošenje tvrdnji o vezama između institucija ili pripadnika muslimanske zajednice na Kosovu i Bezbjednosno-informativne agencije Srbije (BIA).
Ti navodi su izazvali reakciju Islamske zajednice Kosova (IZK), koja ih odbacuje i zahtijeva od pravosudnih i bezbjednosnih institucija da razjasne vjerodostojnost i porijeklo dokumenta.
Međutim, upravo tu leži jedna od glavnih nejasnoća.
Kosovsko Specijalno tužilaštvo je predstavilo taj dokument kao dio dokaza u optužnici protiv Šeholija, ali nije javno razjašnjeno da li postoje dokazi da ga je zaista sastavila BIA.
Radio Slobodna Evropa je pitao Specijalno tužilaštvo da li postoje dokazi o autorstvu i autentičnosti dokumenta i kakvu mu dokaznu snagu pridaje, ali do objavljivanja ovog članka nije dobio odgovor.
RSE je kontaktirao i BIA-u putem e-maila, ali također nije dobio odgovor.
Tužilaštvo tereti Šeholija da je sarađivao s tom srbijanskom agencijom.
U materijalu naslovljenom "Strogo povjerljivo 2", čija je fotografija, prema Tužilaštvu, pronađena na Šeholijevom telefonu, navodi se da će sredstva prikupljena od "islamskih ambasada" u Beogradu biti uložena u izgradnju džamija na Kosovu.
Prema sadržaju dokumenta, cilj bi bio širenje uticaja islama, podjela među Albancima, podsticanje emigracije i promjena percepcije Zapada o Kosovu, kako bi se stvorile okolnosti koje bi išle u prilog nastojanjima Srbije da vrati Kosovo pod svoju jurisdikciju.
Tužilaštvo nije objavilo na kojim dokazima zasniva autentičnost ili autorstvo tog dokumenta.
Od dokumenta do kolektivnih optužbi
U optužnici protiv Šeholija, IZK nije optužen za saradnju s BIA-om.
Međutim, nakon što je više medija objavilo optužnicu, takve tvrdnje su se pojavile na društvenim mrežama.
Pokret za povratak, koji se javno zalaže "za napuštanje islamske vjere i povratak vjeri predaka – katoličanstvu", tvrdio je u objavi na Facebooku da "u svakoj džamiji na Kosovu" postoji barem jedan "špijun" BIA-e.
Arber Gaši (Gashi) iz tog pokreta potvrdio je za RSE da se ta objava poklapa sa stavom te grupe.
"Jasno je da je to stranica koja također sprovodi sopstvenu propagandu i suprotstavlja se propagandi koja dolazi iz islamskih krugova i krugova srbijanske BIA-e, koji također djeluju preko albanskih imama u Švicarskoj", kaže Gaši, koji živi i radi u Švicarskoj.
On, međutim, nije ponudio Radiju Slobodna Evropa dokumentovane dokaze kojima bi potkrijepio te tvrdnje.
Objave i debate koje su uslijedile pratili su stavovi za i protiv, ali i etiketiranja, uvrede i optužbe među korisnicima društvenih mreža.
IZK navodi da je upravo to pretvorilo ovaj slučaj iz pitanja kojim treba da se bavi pravosuđe u ono što naziva "orkestriranom kampanjom" protiv te institucije i muslimanske zajednice.
"Truju stanovništvo, obmanjuju ljude i, što je najgore, vode kampanju protiv samog naroda Kosova, protiv njegovog naslijeđa", rekao je za RSE Ramadan Škodra (Shkodra), zvaničnik IZK-a.
On negira da su džamije na Kosovu građene van zakonskih procedura.
"Nijedna džamija na Kosovu nije izgrađena bez dozvole općina, bez dozvole IZK-a i bez saglasnosti zajednice. Sve su izgrađene legalno i s kompletnom dokumentacijom. Neka nađu samo jedan suprotan slučaj i srušit ćemo je do temelja", kaže Škodra.
Prema njegovim riječima, i donacije zemalja prijatelja Kosova ili od lokalnih pojedinaca su prošle legalnim kanalima i mogu ih provjeriti državne institucije.
IZK navodi da je dokument "ranija izmišljotina" i "ideološki pamflet", ali zahtijeva da Specijalno tužilaštvo do kraja istraži njegovo porijeklo i autentičnost.
"Za mene je to prljava krpa... Izražavam izvjesno čuđenje kako naši ljudi, čim je ovaj dokument 'ponovo otkriven' u Šeholijevom telefonu, bez ikakvog truda uzimaju ga zdravo za gotovo, kao svršenu stvar i kao valjan argument. A u njemu nema ni institucije, ni datuma, ni potpisa, niti čega u pozadini", kaže Škodra.
RSE se obratio i Policiji Kosova i Kosovskoj obavještajnoj agenciji s pitanjem da li su kosovske institucije ikada zabilježile slučajeve finansiranja džamija, islamskih institucija ili aktivnosti na Kosovu iz izvora u Srbiji i da li je bilo kakvo takvo finansiranje povezano sa srbijanskim državnim institucijama, BIA-om ili drugim bezbjednosnim strukturama.
Do objavljivanja ovog teksta, RSE nije dobio odgovor.
Kosovo je, inače, definisano kao sekularna država.
Na popisu stanovništva održanom 2024. godine, 93,49 posto građana izjasnilo se kao muslimani, 2,31 posto kao pravoslavci i 1,75 posto kao katolici.
Šta je dokazano, a šta ostaje tvrdnja?
Za Kosovski institut za pravosuđe, problematičan je i način na koji su materijali iz optužnice dospjeli u javnost.
Optužnicu je objavilo više medija.
Ehat Miftaraj, izvršni direktor Kosovskog instituta za pravosuđe, smatra "neodgovornošću" ili "propustom" činjenicu da su materijali iz optužnice dospjeli u javnost.
On naglašava da materijale koje je predstavilo Tužilaštvo treba tretirati kao navodne dokaze dok ih sud ne razmotri.
"Kada u javnosti objavite takve informacije, koje moraju biti dokazane na sudu, vjerujem da to može imati kontraefekat i da je protiv strateških interesa Kosova", rekao je Miftaraj za RSE.
Prema njegovim riječima, objavljivanje optužnice i dokumenta pod nazivom "Strogo povjerljivo 2" podstaklo je "neodržive hipoteze", pogrešna tumačenja i podjele na vjerskoj osnovi.
Miftaraj kaže da je takav dokument kružio u javnosti godinama i postavlja pitanje zašto institucije ranije nisu razjasnile njegovo porijeklo i autentičnost.
"Zašto mora da izađe u javnost u ovoj fazi, kada jasno znamo da Srbija ima misiju da puni javnost podacima i informacijama koje otvaraju dileme i izazivaju podjele među narodom Kosova? Vidjeli smo ovih dana na društvenim mrežama koliki su značaj pridali i kako su ovaj dokument tumačile različite grupe, u različite svrhe", kaže on.
Materijal sa sličnim sadržajem objavljen je i u julu 2024. na lokalnoj televiziji, gdje se tvrdilo da je srbijanska obavještajna služba prije oko 20 godina izradila plan za finansiranje džamija na Kosovu.
I tada je ta tvrdnja izazvala debatu.
Poglavar IZK-a Naim Tërnava demantovao je te tvrdnje i rekao da će, ako bi neko ponudio dokaze da je neka džamija na Kosovu izgrađena investicijama iz Srbije, on sam da je sruši.
Poslije nove debate o dokumentu, Tërnava je 29. avgusta tražio od nadležnih organa da istraže njegovu vjerodostojnost.
On je naveo da je objavljivanje materijala predstavljenih kao dio optužnice protiv Šeholija stvorilo "situaciju koja zahtijeva mudrost, odgovornost i, prije svega, potpuno rasvjetljavanje istine".
Rizik od prebacivanja odgovornosti na zajednicu
Sociolog Fadil Maloku (Fadil Maljoku) upozorava na još jednu posljedicu debate: prelazak sa sumnji ili eventualne individualne odgovornosti na kolektivnu krivicu.
Prema njegovim riječima, međusobne optužbe tabora "za" i "protiv" dokumenta mogu proizvesti međuvjersku polarizaciju, bez obzira na to ko je sastavio dokument.
"Prema mom sociološkom rasuđivanju, tendencija uključivanja jedne vjerske institucije i zajednice, bez postojanja konačne sudske presude, između ostalog, ima za cilj oštećenje, blaćenje, osporavanje, slabljenje, ali i stalno ispoljavanje predrasuda prema ovoj instituciji", kaže Maloku za RSE.
Prema njegovim riječima, rizik leži u tome da se eventualna individualna odgovornost u javnom mnijenju pretvori u odgovornost zajednice.
On kaže da osjećaj da ste pod napadom može proizvesti i ono što je u sociologiji religije poznato kao "odbrambena solidarnost" – zbližavanje članova grupe oko zajedničkog identiteta kada imaju osjećaj da su ugroženi.
Ne 'uopštavanja' već 'konkretna imena'
I Mentor Vrajolli (Vrajoli), direktor Kosovskog centra za bezbjednosne studije, traži da se debata odvoji od generalizacija o vjerskim zajednicama.
"Pristup svih trebalo bi da bude praćenje rada Tužilaštva. Ne možemo govoriti uopšteno, već treba da se usmjerimo na konkretna imena“, rekao je Vrajolli za RSE.
Prema njegovim riječima, to bi trebalo da važi i za pojedince i pokrete koji na društvenim mrežama optužuju IZK, pozivajući se na objavljeni dokument.
Vrajolli ocjenjuje da je IZK igrala ulogu u održavanju društvene otpornosti i sprečavanju trendova koji bi mogli da potkopaju društvenu koheziju.
On, međutim, upozorava da bi sama debata mogla imati posljedice u pogledu bezbjednosti.
Prema njegovim riječima, svaki razvoj događaja koji šteti društvenoj koheziji na Kosovu mogao bi ići u prilog interesima država koje Kosovo smatraju protivnikom.
Za Vrajollija, jedan od načina da se izbjegne produbljivanje debate jeste institucionalno razjašnjenje čitavog slučaja.
"Ne vjerujem da je ikada postojala tendencija institucija da se targetira određena grupa. Međutim, često se zbog šutnje stvaraju ovakve debate. Stoga mislim da je izuzetno važno da i Tužilaštvo i druge institucije uključene u slučaj pruže odgovarajuća pojašnjenja", kaže Vrajolli.
Miftaraj također upozorava da bi nastavak sukoba s međuvjerskim tonovima mogao narušiti suživot i razumijevanje među vjerskim zajednicama.
Maloku dotle navodi da se takve debate moraju tretirati smireno, transparentno i uz upotrebu institucionalnog jezika.
U suštini, debata koju je dokument proizveo ostavila je u drugom planu upravo pitanja koja još nemaju institucionalni odgovor: ko ga je sastavio, da li je autentičan i šta zapravo dokazuje u krivičnom postupku u kojem je predstavljen kao dokaz.
Sve dok se ova pitanja ne razjasne, navodi koji proizilaze iz njegovog sadržaja ne mogu se tretirati kao utvrđene činjenice.
