ENERGETSKA KRIZA? Blokada u Skupštini može ugroziti proizvodnju struje
Licence za termoelektrane Kosovo A i Kosovo B ističu 4. oktobra, dok Odbor Regulatornog ureda za energiju (ZRRE) nema kvorum za njihovo produženje.
Ako Upravni odbor Regulatornog ureda za energiju do tada ne bude funkcionalan, neće imati ko donijeti odluku o produženju licenci za Kosovu A i Kosovu B.
Regulatorni ured za energiju potvrdio je za RSE da, bez produženja licenci, Kosovska energetska korporacija (KEK) nema zakonski osnov za nastavak proizvodnje.
Međutim, ni regulatorno tijelo ni KEK nisu razjasnili šta će se konkretno dogoditi nakon 4. oktobra ako se problem do tada ne riješi.
RSE je pitao obje institucije hoće li termoelektrane morati obustaviti proizvodnju i postoji li neki pravni mehanizam koji bi im omogućio privremeni nastavak rada. Na ova pitanja odgovor nije stigao.
Eventualni prekid proizvodnje KEK-a značajno bi povećao ovisnost Kosova o uvozu električne energije, dok stručnjaci upozoravaju na posljedice po sigurnost snabdijevanja i velike finansijske troškove.
Procedura za popunjavanje ovih pozicija je pokrenuta. Ministarstvo ekonomije objavilo je spisak izabranih kandidata za dvije pozicije članova i predsjedavajućeg Odbora. Međutim, procedura se ne može završiti bez Skupštine.
Nakon odabira, imena moraju biti poslata Vladi, koja ih potom proslijeđuje Skupštini na glasanje. Konačno imenovanje članova Odbora u nadležnosti je zastupnika.
"Lista kandidata bit će poslata nakon što se ispune zakonski uslovi, uključujući konstituisanje Skupštine, jer je imenovanje Odbora Regulatornog ureda za energiju u krajnjoj liniji nadležnost Skupštine Kosova", navodi se u odgovoru Ministarstva ekonomije Radiju Slobodna Evropa.
KEK je u međuvremenu podnio Regulatornom uredu za energiju zahtjeve za produženje licenci za Kosovo A i Kosovo B. Regulatorni ured za energiju navodi da ih je stručno osoblje već obradilo. Konačna odluka, međutim, ne može biti donijeta.
"Bez uspostavljanja zakonskog kvoruma, konačna odluka u vezi sa zahtjevima KEK-a ne može biti donijeta", navode iz Regulatornog ureda za energiju.
Ni KEK nije odgovorio na pitanje RSE o tome šta će poduzeti ako u 5. oktobar uđe bez obnovljenih licenci i da li je pripremio alternativne planove za takav scenario.
Težina ove neizvjesnosti je velika, budući da energetski sistem Kosova i dalje uglavnom ovisi o KEK-ovim termoelektranama. Podaci Regulatornog ureda za energiju za prošlu godinu pokazuju da je domaća proizvodnja električne energije, uključujući obnovljive izvore, dostigla 5.298 gigavat-sati (GWh), dok je ukupna potražnja bila 6.944 GWh.
Samo termoelektrane KEK-a proizvele su 4.687 GWh, odnosno više od 88 posto ukupne električne energije proizvedene u zemlji. Hidroelektrane i drugi obnovljivi izvori proizveli su oko 611,5 GWh.
Ukupno gledano, domaća proizvodnja pokrila je više od 76 posto potražnje potrošača, dok je ostatak osiguran uvozom. To znači da bi potencijalni prekid proizvodnje u Kosovu A i Kosovu B značajno povećao potrebe zemlje za električnom energijom iz inostranstva.
"Nepojmljivo je da blokovi stanu zato što licenca nije obnovljena. Ovo je slučaj bez presedana. Kosovo ne može ostati samo na proizvodnji energije iz obnovljivih izvora", rekao je Thaçi za RSE.
Prema njegovim riječima, proizvodnja iz alternativnih izvora nije dovoljna da zamijeni kapacitete KEK-a.
"Kosovo nema dovoljnu proizvodnju iz alternativnih izvora. Ovo je hitan zahtjev koji traži rješenje i politički subjekti moraju to uzeti u obzir kako bi pronašli način da konstituišu Skupštinu", dodao je.
Kosovska Skupština još nije završila proces konstituisanja koji je počeo 6. augusta i nema datum za nastavak sjednice. Pokret Samoopredjeljenje, pobjednik posljednjih izbora, i Demokratska liga Kosova (LDK), koja je u opoziciji, vodili su razgovore o političkom sporazumu – uključujući i pitanje sljedećeg predsjednika – prije sazivanja nastavka sjednice.
Popodne 31. augusta, dvije stranke su saopćile da su se dogovorile oko imena Bekima Sejdiua za funkciju predsjednika, ali i dalje nije jasno kako će se odvijati proces konstituisanja institucija.
"To bi stvorilo trošak od stotina miliona eura, što bi se u početku odrazilo na državni budžet, a zatim bi direktno pogodilo građane kroz tarife za energiju", kaže Çeku za RSE.
Prema njegovim riječima, u slučaju značajnog povećanja uvoza, snabdjevač bi od Vlade mogao zatražiti kompenzaciju ili subvencije za dodatne troškove.
Kosovska kompanija za snabdijevanje električnom energijom (KESCO) u obavezi je osigurati snabdijevanje potrošača. Ona kupuje energiju uglavnom od KEK-a, dok se razlika između domaće proizvodnje i potražnje pokriva iz uvoza.
"U slučaju promjena u bilansu ponude i potražnje, KESCO poduzima neophodne mjere za osiguranje energije, u skladu sa zakonskim i regulatornim okvirom te tržišnim uslovima", navela je ta kompanija za RSE.
RSE je pitao KESCO koliko bi energije morao uvesti ako bi proizvodnja KEK-a bila obustavljena i koliko bi ih takav scenario mogao koštati. Kompanija nije dala procjene, navodeći da ne može špekulirati o hipotetičkim scenarijima te da količine i troškovi uvoza ovise o okolnostima i tržišnim uslovima u tom trenutku.
Međutim, uvoz električne energije već košta Kosovo stotine miliona eura. Samo u 2025. godini, Kosovo je potrošilo oko 240 miliona eura na uvoz električne energije, po prosječnoj cijeni od 146 eura po megavat-satu (MWh).
Tako, na manje od pet sedmica prije isticanja licenci, ostaje nejasno šta će se desiti s proizvodnjom energije u Kosovu A i Kosovu B ako Upravni odbor Regulatornog ureda za energiju ne bude operativan do 4. oktobra.
Regulatorni ured za energiju potvrdio je za RSE da, bez produženja licenci, Kosovska energetska korporacija (KEK) nema zakonski osnov za nastavak proizvodnje.
Međutim, ni regulatorno tijelo ni KEK nisu razjasnili šta će se konkretno dogoditi nakon 4. oktobra ako se problem do tada ne riješi.
RSE je pitao obje institucije hoće li termoelektrane morati obustaviti proizvodnju i postoji li neki pravni mehanizam koji bi im omogućio privremeni nastavak rada. Na ova pitanja odgovor nije stigao.
Eventualni prekid proizvodnje KEK-a značajno bi povećao ovisnost Kosova o uvozu električne energije, dok stručnjaci upozoravaju na posljedice po sigurnost snabdijevanja i velike finansijske troškove.
Zašto se licence ne mogu produžiti?
Problem je u Upravnom odboru Regulatornog ureda za energiju, instituciji koja je nadležna za odlučivanje o licenciranju proizvođača električne energije. Odbor trenutno nema kvorum za odlučivanje jer mu nedostaju dva člana i predsjedavajući.Procedura za popunjavanje ovih pozicija je pokrenuta. Ministarstvo ekonomije objavilo je spisak izabranih kandidata za dvije pozicije članova i predsjedavajućeg Odbora. Međutim, procedura se ne može završiti bez Skupštine.
Nakon odabira, imena moraju biti poslata Vladi, koja ih potom proslijeđuje Skupštini na glasanje. Konačno imenovanje članova Odbora u nadležnosti je zastupnika.
"Lista kandidata bit će poslata nakon što se ispune zakonski uslovi, uključujući konstituisanje Skupštine, jer je imenovanje Odbora Regulatornog ureda za energiju u krajnjoj liniji nadležnost Skupštine Kosova", navodi se u odgovoru Ministarstva ekonomije Radiju Slobodna Evropa.
KEK je u međuvremenu podnio Regulatornom uredu za energiju zahtjeve za produženje licenci za Kosovo A i Kosovo B. Regulatorni ured za energiju navodi da ih je stručno osoblje već obradilo. Konačna odluka, međutim, ne može biti donijeta.
"Bez uspostavljanja zakonskog kvoruma, konačna odluka u vezi sa zahtjevima KEK-a ne može biti donijeta", navode iz Regulatornog ureda za energiju.
Šta je ugroženo nakon 4. oktobra?
Nakon isteka licenci, prema Regulatornom uredu za energiju, za nastavak proizvodne djelatnosti potrebna je važeća odluka Odbora. Međutim, nisu pojasnili znači li to da će KEK morati obustaviti proizvodnju odmah po isteku licenci.Ni KEK nije odgovorio na pitanje RSE o tome šta će poduzeti ako u 5. oktobar uđe bez obnovljenih licenci i da li je pripremio alternativne planove za takav scenario.
Težina ove neizvjesnosti je velika, budući da energetski sistem Kosova i dalje uglavnom ovisi o KEK-ovim termoelektranama. Podaci Regulatornog ureda za energiju za prošlu godinu pokazuju da je domaća proizvodnja električne energije, uključujući obnovljive izvore, dostigla 5.298 gigavat-sati (GWh), dok je ukupna potražnja bila 6.944 GWh.
Samo termoelektrane KEK-a proizvele su 4.687 GWh, odnosno više od 88 posto ukupne električne energije proizvedene u zemlji. Hidroelektrane i drugi obnovljivi izvori proizveli su oko 611,5 GWh.
Ukupno gledano, domaća proizvodnja pokrila je više od 76 posto potražnje potrošača, dok je ostatak osiguran uvozom. To znači da bi potencijalni prekid proizvodnje u Kosovu A i Kosovu B značajno povećao potrebe zemlje za električnom energijom iz inostranstva.
"Slučaj bez presedana"
Njazi Thaçi, bivši direktor Kosovske energetske korporacije, ocjenjuje da je situacija neobična i neprihvatljiva."Nepojmljivo je da blokovi stanu zato što licenca nije obnovljena. Ovo je slučaj bez presedana. Kosovo ne može ostati samo na proizvodnji energije iz obnovljivih izvora", rekao je Thaçi za RSE.
Prema njegovim riječima, proizvodnja iz alternativnih izvora nije dovoljna da zamijeni kapacitete KEK-a.
"Kosovo nema dovoljnu proizvodnju iz alternativnih izvora. Ovo je hitan zahtjev koji traži rješenje i politički subjekti moraju to uzeti u obzir kako bi pronašli način da konstituišu Skupštinu", dodao je.
Kosovska Skupština još nije završila proces konstituisanja koji je počeo 6. augusta i nema datum za nastavak sjednice. Pokret Samoopredjeljenje, pobjednik posljednjih izbora, i Demokratska liga Kosova (LDK), koja je u opoziciji, vodili su razgovore o političkom sporazumu – uključujući i pitanje sljedećeg predsjednika – prije sazivanja nastavka sjednice.
Popodne 31. augusta, dvije stranke su saopćile da su se dogovorile oko imena Bekima Sejdiua za funkciju predsjednika, ali i dalje nije jasno kako će se odvijati proces konstituisanja institucija.
Koliko bi to moglo koštati Kosovo?
Ethem Çeku, stručnjak za energetiku, kaže da se, uprkos komplikovanoj institucionalnoj situaciji – s vladom u tehničkom mandatu i bez funkcionalne Skupštine – mora pronaći zakonsko rješenje kako bi se spriječilo da licence isteknu bez mogućnosti obnavljanja. U suprotnom, prema njegovim riječima, Kosovo bi postalo daleko ovisnije o uvozu električne energije."To bi stvorilo trošak od stotina miliona eura, što bi se u početku odrazilo na državni budžet, a zatim bi direktno pogodilo građane kroz tarife za energiju", kaže Çeku za RSE.
Prema njegovim riječima, u slučaju značajnog povećanja uvoza, snabdjevač bi od Vlade mogao zatražiti kompenzaciju ili subvencije za dodatne troškove.
Kosovska kompanija za snabdijevanje električnom energijom (KESCO) u obavezi je osigurati snabdijevanje potrošača. Ona kupuje energiju uglavnom od KEK-a, dok se razlika između domaće proizvodnje i potražnje pokriva iz uvoza.
"U slučaju promjena u bilansu ponude i potražnje, KESCO poduzima neophodne mjere za osiguranje energije, u skladu sa zakonskim i regulatornim okvirom te tržišnim uslovima", navela je ta kompanija za RSE.
RSE je pitao KESCO koliko bi energije morao uvesti ako bi proizvodnja KEK-a bila obustavljena i koliko bi ih takav scenario mogao koštati. Kompanija nije dala procjene, navodeći da ne može špekulirati o hipotetičkim scenarijima te da količine i troškovi uvoza ovise o okolnostima i tržišnim uslovima u tom trenutku.
Međutim, uvoz električne energije već košta Kosovo stotine miliona eura. Samo u 2025. godini, Kosovo je potrošilo oko 240 miliona eura na uvoz električne energije, po prosječnoj cijeni od 146 eura po megavat-satu (MWh).
Tako, na manje od pet sedmica prije isticanja licenci, ostaje nejasno šta će se desiti s proizvodnjom energije u Kosovu A i Kosovu B ako Upravni odbor Regulatornog ureda za energiju ne bude operativan do 4. oktobra.
