POLITIČKI DOGOVOR Jakaj: Nastavak sjednice Skupštine mora biti prvi potez
Istraživač Kosovskog instituta za pravdu Naim Jakaj izjavio je da prvi korak poslije dogovora Samoopredjeljenja i Demokratskog saveza Kosova o predsjedničkom kandidatu treba da bude nastavak konstitutivne sjednice Skupštine, kako bi jedanaesti saziv mogao da bude funkcionalan.
Prema njegovim riječima, predsjedavajući konstitutivnoj sednici Avni Dehari trebalo bi bez odlaganja da zakaže nastavak, dok bi nakon konstituisanja Skupštine trebalo pristupiti formiranju Vlade, prenosi Kosova press.
Jakaj ističe da, sa ustavnog aspekta, za izbor predsjednika mora da postoji i drugi kandidat za predsjednika kako bi bila sazvana vanredna sjednica.
„Konstitutivna sjednica nastavlja rad kada god se političke stranke dogovore. Skupština se konstituiše i može prvo da bude izabrana vlada ili predsjednik, tu nema nikakvog problema. Ustavni rok za izbor vlade je 15 dana nakon što se dobije kandidat, dok za predsjednika moraju da postoje dva kandidata i da se sazove vanredna sjednica za izbor predsjednika i da se taj proces završi“, rekao je on.
Kada je riječ o kandidaturi Bekima Sejdiua, Jakaj je uzdržan u procjeni da li će on biti ličnost koja ujedinjuje. On kaže da će to moći da se vidi tek tokom njegovog mandata.
Prema njegovim riječima, biće važno na koji način će Sejdiu vršiti ustavna ovlašćenja predsjednika, koja, kako kaže Jakaj, treba kontinuirano pratiti. Posebno je pomenuo ovlašćenje predsjednika da vrati zakone Skupštini u slučajevima kada se procjeni da bi mogli biti u suprotnosti sa Ustavom.
„Osim njegovog iskustva i biografije, ne možemo da komentarišemo ovo, jer ne znamo u kojoj mjeri može da bude ujedinjujući, s obzirom na to da je osoba koja je proistekla iz sporazuma između Pokreta Samoopredjeljenje i LDK. Može da se dogodi da tu dužnost obavlja precizno i u skladu sa Ustavom i da vidimo kako će postupati kada dobije mandat. Više od 30 ovlašćenja koja ima treba svakodnevno da pratimo, odnosno kako ih sprovodi. Jedno od ovlašćenja je vraćanje zakona. Treba da vidimo da li će Skupština usvajati zakone koji su u suprotnosti sa Ustavom“, dodao je Jakaj.
Međutim, osim kandidature, ostaje otvoreno pitanje obezbjeđivanja glasova za izbor predsjednika. Prema Ustavu, u prva dva kruga predsjednik mora da bude izabran sa 80 glasova, dok u trećem krugu može biti izabran sa 61 glasom, ali u glasanju mora da učestvuje 80 poslanika. Jakaj kaže da najprije treba videti da li će svi poslanici LDK podržati sporazum sa Pokretom Samoopredjeljenje i kandidata za predsjednika.
U ovoj situaciji, prema Jakajevim riječima, ostaje da se vidi da li će lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti od LDK tražiti garancije za podršku kandidatu, uključujući i pisanu obavezu.
„Treba videti koji su tačno brojevi. Znamo da u LDK ima poslanika koji nisu željeli da se uključe sa Pokretom Samoopredjeljenje. Sada treba videti da li će oni biti dio odluke predsjedništva LDK, odnosno da li će podržati takvog kandidata ili ne. Treba videti da li će gospodin Kurti od LDK tražiti neku pisanu obavezu da postoje svi potpisi i svi glasovi za ovog kandidata. Takođe, treba sačekati da li će Kurti tražiti glasove i od drugih stranaka, kako ne bi bio na granici od 80 poslanika Skupštine Kosova. On je ranije tražio da ih bude 85 i treba videti da li će imati toliko glasova“, naglasio je Jakaj.
Pokret Samoopredjeljenje i LDK juče su se dogovorili o Bekimu Sejdiuu kao kandidatu za predsjednika Kosova. Skupština Kosova još nije konstituisana i nije završen proces konstituisanja jedanaestog saziva.
Jakaj ističe da, sa ustavnog aspekta, za izbor predsjednika mora da postoji i drugi kandidat za predsjednika kako bi bila sazvana vanredna sjednica.
„Konstitutivna sjednica nastavlja rad kada god se političke stranke dogovore. Skupština se konstituiše i može prvo da bude izabrana vlada ili predsjednik, tu nema nikakvog problema. Ustavni rok za izbor vlade je 15 dana nakon što se dobije kandidat, dok za predsjednika moraju da postoje dva kandidata i da se sazove vanredna sjednica za izbor predsjednika i da se taj proces završi“, rekao je on.
Kada je riječ o kandidaturi Bekima Sejdiua, Jakaj je uzdržan u procjeni da li će on biti ličnost koja ujedinjuje. On kaže da će to moći da se vidi tek tokom njegovog mandata.
Prema njegovim riječima, biće važno na koji način će Sejdiu vršiti ustavna ovlašćenja predsjednika, koja, kako kaže Jakaj, treba kontinuirano pratiti. Posebno je pomenuo ovlašćenje predsjednika da vrati zakone Skupštini u slučajevima kada se procjeni da bi mogli biti u suprotnosti sa Ustavom.
„Osim njegovog iskustva i biografije, ne možemo da komentarišemo ovo, jer ne znamo u kojoj mjeri može da bude ujedinjujući, s obzirom na to da je osoba koja je proistekla iz sporazuma između Pokreta Samoopredjeljenje i LDK. Može da se dogodi da tu dužnost obavlja precizno i u skladu sa Ustavom i da vidimo kako će postupati kada dobije mandat. Više od 30 ovlašćenja koja ima treba svakodnevno da pratimo, odnosno kako ih sprovodi. Jedno od ovlašćenja je vraćanje zakona. Treba da vidimo da li će Skupština usvajati zakone koji su u suprotnosti sa Ustavom“, dodao je Jakaj.
Međutim, osim kandidature, ostaje otvoreno pitanje obezbjeđivanja glasova za izbor predsjednika. Prema Ustavu, u prva dva kruga predsjednik mora da bude izabran sa 80 glasova, dok u trećem krugu može biti izabran sa 61 glasom, ali u glasanju mora da učestvuje 80 poslanika. Jakaj kaže da najprije treba videti da li će svi poslanici LDK podržati sporazum sa Pokretom Samoopredjeljenje i kandidata za predsjednika.
U ovoj situaciji, prema Jakajevim riječima, ostaje da se vidi da li će lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti od LDK tražiti garancije za podršku kandidatu, uključujući i pisanu obavezu.
„Treba videti koji su tačno brojevi. Znamo da u LDK ima poslanika koji nisu željeli da se uključe sa Pokretom Samoopredjeljenje. Sada treba videti da li će oni biti dio odluke predsjedništva LDK, odnosno da li će podržati takvog kandidata ili ne. Treba videti da li će gospodin Kurti od LDK tražiti neku pisanu obavezu da postoje svi potpisi i svi glasovi za ovog kandidata. Takođe, treba sačekati da li će Kurti tražiti glasove i od drugih stranaka, kako ne bi bio na granici od 80 poslanika Skupštine Kosova. On je ranije tražio da ih bude 85 i treba videti da li će imati toliko glasova“, naglasio je Jakaj.
Pokret Samoopredjeljenje i LDK juče su se dogovorili o Bekimu Sejdiuu kao kandidatu za predsjednika Kosova. Skupština Kosova još nije konstituisana i nije završen proces konstituisanja jedanaestog saziva.
