GLASANJE ZA SEJDIJUA Drenori: Pobuna u LDK-u je moguća, ali odsustvo iz sale mijenja sve
Analitičar Xhavit Drenori ocjenio je da je posle dogovora Samoopredjeljenja i LDK da Bekim Sejdiu bude kandidat za predsjednika Kosova glavni izazov ujedinjavanje glasova poslanika LDK oko ovog prijedloga.
On je pomenuo izjavu poslanika LDK i bivšeg premijera Avdullaha Hotija, koji je nakon predlaganja Sejdiua rekao da neće glasati za njega.
„Dobra je vijest što je postignut sporazum i vjerujem da će, iako su pregovori trajali malo duže i bilo je povremeno nesastajanja ili sastanaka sa dozom pesimizma, kvalitet imena koje je izašlo u javnost donekle opravdati ova kašnjenja. Međutim, izazov sada ostaje ujedinjavanje glasova LDK“, rekao je Drenori na Teve 1.
Prema njegovim riječima, unutar LDK može biti protivljenja ili pojedinačnih poteza poslanika, ali je istakao da prisustvo u sali Skupštine može biti odlučujuće za proces glasanja.
„Unutar LDK može biti neke vrste unutrašnjeg nadmetanja, može biti nekog poteza koji bi čak mogao dovesti do toga da se neki poslanik pobuni, kao što smo videli kod bivšeg premijera Avdullaha Hotija, koji je objavio da neće glasati za njega. Ali on nije rekao da neće ostati u sali, a neglasanje i odsustvo iz sale su dvije veoma različite stvari i zapravo su prilično odlučujuće jer, ako ostane u sali, to je dovoljno. Tako da vjerujem da može proći, jer su svi koji poznaju Sejdiua imali pozitivan stav sa strane LDK. Zato je on kandidat za kojeg možemo reći da je prijedlog LDK“, rekao je on.
S druge strane, politički analitičar Artan Nimani izrazio je sumnju u to da će Sejdiu uspjeti da obezbjedi potreban broj glasova za izbor za predsjednika.
Prema njegovim riječima, jedan od faktora koji bi mogao da oteža proces jeste unutrašnja demokratija u LDK.
„Moramo istaći da, kada postoji volja da se postigne sporazum, mogu da se pronađu posebna i ugledna imena, kao što je Bekim Sejdiu, koji je, po mom mišljenju, jedna od ličnosti koje čine čast političkoj sceni na Kosovu. A da li će uspeti da se realizuje, ne znam, jer LDK ima preteranu unutrašnju demokratiju“, rekao je Nimani.
Međutim, ocjenio je da sporazum ne treba nužno posmatrati kao potpuni dogovor dva politička subjekta, već kao dogovor njihovih lidera.
„Ne vidim da imamo sporazum između LDK i Pokreta Samoopredjeljenje, već sporazum između Abdixhikua i Pokreta Samoopredjeljenje. To pravi razliku u posljednjem trenutku, koju ćemo videti. Kao rezultat ove situacije, kažem da je Kurti pokazao onu političku elokvenciju koja ga karakteriše i sklonio odgovornost sa sebe za odlazak zemlje na izbore, delegirajući je Abdixhikuu i Osmani, sa ciljem da sutra može da kaže: ’Dao sam im sve što je LDK tražio, ali na kraju nisu uspjeli da obezbjede brojke’. Apsolutno im ostavlja ’vruć krompir’“, zaključio je Nimani.
Postizanjem sporazuma o predsjedniku otvoren je put za konstituisanje Skupštine i formiranje vlade, a Abdixhiku je tokom konferencije za medije, kojoj su prisustvovali Sejdiu i Kurti, zatražio da se „bez odlaganja“ konstituiše Skupština i formira nova izvršna vlast.
Kurtijeva stranka osvojila je 53 mandata na junskim izborima, a zajedno sa strankama nevećinskih nesrpskih zajednica ima najmanje 61 glas, koliko je potrebno za konstituisanje Skupštine i formiranje nove vlade.
Međutim, da bi glasanje za novog predsjednika Kosova bilo validno, potrebno je prisustvo 80 poslanika u Skupštini sa 120 mjesta.
Zajedno sa 18 mandata LDK, to je najmanje 81 glas, što je dovoljno za izbor novog predsjednika, ukoliko bi najmanje 80 poslanika ostalo u sali.
Lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti i predsjednik Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdixhiku juče su postigli dogovor da Bekim Sejdiu bude kandidat za predsjednika Kosova. Sejdiu je pravnik, diplomata i univerzitetski profesor, koji je tokom karijere obavljao više funkcija u pravosuđu i diplomatskoj službi Kosova.
„Dobra je vijest što je postignut sporazum i vjerujem da će, iako su pregovori trajali malo duže i bilo je povremeno nesastajanja ili sastanaka sa dozom pesimizma, kvalitet imena koje je izašlo u javnost donekle opravdati ova kašnjenja. Međutim, izazov sada ostaje ujedinjavanje glasova LDK“, rekao je Drenori na Teve 1.
Prema njegovim riječima, unutar LDK može biti protivljenja ili pojedinačnih poteza poslanika, ali je istakao da prisustvo u sali Skupštine može biti odlučujuće za proces glasanja.
„Unutar LDK može biti neke vrste unutrašnjeg nadmetanja, može biti nekog poteza koji bi čak mogao dovesti do toga da se neki poslanik pobuni, kao što smo videli kod bivšeg premijera Avdullaha Hotija, koji je objavio da neće glasati za njega. Ali on nije rekao da neće ostati u sali, a neglasanje i odsustvo iz sale su dvije veoma različite stvari i zapravo su prilično odlučujuće jer, ako ostane u sali, to je dovoljno. Tako da vjerujem da može proći, jer su svi koji poznaju Sejdiua imali pozitivan stav sa strane LDK. Zato je on kandidat za kojeg možemo reći da je prijedlog LDK“, rekao je on.
S druge strane, politički analitičar Artan Nimani izrazio je sumnju u to da će Sejdiu uspjeti da obezbjedi potreban broj glasova za izbor za predsjednika.
Prema njegovim riječima, jedan od faktora koji bi mogao da oteža proces jeste unutrašnja demokratija u LDK.
„Moramo istaći da, kada postoji volja da se postigne sporazum, mogu da se pronađu posebna i ugledna imena, kao što je Bekim Sejdiu, koji je, po mom mišljenju, jedna od ličnosti koje čine čast političkoj sceni na Kosovu. A da li će uspeti da se realizuje, ne znam, jer LDK ima preteranu unutrašnju demokratiju“, rekao je Nimani.
Međutim, ocjenio je da sporazum ne treba nužno posmatrati kao potpuni dogovor dva politička subjekta, već kao dogovor njihovih lidera.
„Ne vidim da imamo sporazum između LDK i Pokreta Samoopredjeljenje, već sporazum između Abdixhikua i Pokreta Samoopredjeljenje. To pravi razliku u posljednjem trenutku, koju ćemo videti. Kao rezultat ove situacije, kažem da je Kurti pokazao onu političku elokvenciju koja ga karakteriše i sklonio odgovornost sa sebe za odlazak zemlje na izbore, delegirajući je Abdixhikuu i Osmani, sa ciljem da sutra može da kaže: ’Dao sam im sve što je LDK tražio, ali na kraju nisu uspjeli da obezbjede brojke’. Apsolutno im ostavlja ’vruć krompir’“, zaključio je Nimani.
Postizanjem sporazuma o predsjedniku otvoren je put za konstituisanje Skupštine i formiranje vlade, a Abdixhiku je tokom konferencije za medije, kojoj su prisustvovali Sejdiu i Kurti, zatražio da se „bez odlaganja“ konstituiše Skupština i formira nova izvršna vlast.
Kurtijeva stranka osvojila je 53 mandata na junskim izborima, a zajedno sa strankama nevećinskih nesrpskih zajednica ima najmanje 61 glas, koliko je potrebno za konstituisanje Skupštine i formiranje nove vlade.
Međutim, da bi glasanje za novog predsjednika Kosova bilo validno, potrebno je prisustvo 80 poslanika u Skupštini sa 120 mjesta.
Zajedno sa 18 mandata LDK, to je najmanje 81 glas, što je dovoljno za izbor novog predsjednika, ukoliko bi najmanje 80 poslanika ostalo u sali.
Lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti i predsjednik Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdixhiku juče su postigli dogovor da Bekim Sejdiu bude kandidat za predsjednika Kosova. Sejdiu je pravnik, diplomata i univerzitetski profesor, koji je tokom karijere obavljao više funkcija u pravosuđu i diplomatskoj službi Kosova.
