
Trgovinski deficit Kosova premašio je 615 miliona eura samo tokom jula, a ekonomista Bashkim Mustafa ocjenjuje da je ova situacija izuzetno zabrinjavajuća, kritikujući vladinu politiku prema proizvodnji i domaćim preduzećima, prenosi Ekonomija onlajn.
Prema njegovim riječima, kontinuirani rast uvoza iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu pokazuje nedostatak odgovarajućeg institucionalnog pristupa prema domaćim proizvođačima.
„Izuzetno je zabrinjavajuće što iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, imamo rast trenda uvoza, a to pokazuje nedostatak odgovarajućeg pristupa Vlade prema domaćim proizvođačima i proizvodnji, koja bi trebalo da makar donekle smanji ovaj bilans. Ali, nažalost, nedostatak odgovarajućih politika i pristup vladinim politikama, za koje, nažalost, već neko vrijeme ne očekujemo ništa dobro od ove vlade, izuzetno negativno utiče na domaću proizvodnju i kao takav ne može biti smanjen. Da 615,7 miliona eura za samo mjesec dana izađe iz zemlje izuzetno je zabrinjavajuće i pokazuje veliki nedostatak finansijske likvidnosti koji će nastati kod preduzeća, posebno proizvodnih i onih koja imaju za cilj izvoz“, rekao je Mustafa, prenosi Ekonomija onlajn.
Na pitanje da li činjenica da Kosovo ima vladu u tehničkom mandatu i da već duže vrijeme nema pune institucije utiče na pogoršanje ekonomske situacije, Mustafa je rekao da su problemi postojali i kada je vlada bila funkcionalna.
„Nemamo nijednu usvojenu politiku, ni fiskalnu niti onu koja podstiče domaću proizvodnju ili podržava domaća preduzeća u korist proizvodnje, radnih mjesta i izvoza. Nažalost, godinama ova vlada, naprotiv, napada domaća preduzeća i rezultat se vidi. Da je makar malo radila na domaćoj proizvodnji, rezultati bi bili mnogo bolji nego što se predstavljaju svakog mjeseca“, rekao je on.
Mustafa je upozorio da rast trgovinskog deficita direktno utiče na promet novca unutar Kosova, ističući da veliki dio finansijskih sredstava odlazi sa Kosova.
„Rast trgovinskog deficita izaziva veliku neravnotežu, posebno u pogledu nedostatka novca u zemlji, a time povećava nedostatak likvidnosti preduzeća, jer novac odlazi van zemlje i ne ostaje ovdje. To je izuzetno zabrinjavajuće i, nažalost, nalazimo se u situaciji u kojoj vladine politike izuzetno negativno utiču na domaću proizvodnju, utiču na rast inflacije, utiču na povećanje migracija, utiču na rast i produbljivanje siromaštva, koje je kod nas najviše u regionu, a sada se to potvrđuje i trgovinskim deficitom“, rekao je Mustafa.
Osvrćući se na kritike zbog odnosa prema domaćim preduzećima, Mustafa je kao primjer naveo sektor mliječne industrije, rekavši da su smanjenje subvencija i, kako je naveo, odnos prema proizvođačima u medijima ugrozili domaću proizvodnju.
„Najnoviji slučaj bio je sa proizvođačima mlijeka, odnosno domaćom proizvodnjom. Prvi korak je napravljen kada je smanjena subvencija za proizvodnju po litru mlijeka i odmah su preduzeća počela da traže druge alternative, što je direktna šteta naneta proizvođačima mlijeka. Drugi korak, sav taj štetan marketing koji je sproveden u medijima protiv domaćih proizvođača, uz potpuno odsustvo kontrole uvoznih proizvoda, izuzetno je negativno uticao i utiče svakog dana“, rekao je on.
Prema Mustafinim riječima, posljedice takvog pristupa odražavaju se i na potražnju za domaćim proizvodima.
„Imali smo pad potražnje za domaćom proizvodnjom i to je izuzetno zabrinjavajuće. Dakle, vlada svojim metodama ne podstiče domaću proizvodnju, već, naprotiv, podstiče i svim silama pokušava da je obeshrabri zbog svojih političkih inata, čime se, nažalost, najviše štete nanosi domaćoj proizvodnji, ekonomiji zemlje i svim građanima“, rekao je Mustafa.
Ekonomista je stanje kosovske ekonomije ocjenio kao vanredno, tražeći konkretne i opipljive mjere za njeno poboljšanje.
„Ekonomija Kosova je od pandemije do danas u vanrednoj situaciji, a mjere bi morale biti konkretne, opipljive, ostvarive i takve da povećavaju vrijednost ekonomije zemlje. Nažalost, sve mjere koje se preduzimaju pred izborne kampanje svode se na to da se građanima zemlje daje neka vrsta milostinje, a vidi se da to odlazi na uvoz proizvoda i da sve ostaje u zaboravu i prepušteno sudbini, dok se preduzeća i građani sa velikim teškoćama snalaze, posebno suočeni sa rastom cijena koje su najviše u regionu. Ovo je već sedmi mjesec zaredom da prednjačimo u regionu po inflaciji, odnosno po najvišoj stopi inflacije“, dodao je Mustafa.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, podaci o spoljnoj trgovini robom pokazuju da je trgovinski deficit u julu 2026. godine iznosio 615,7 miliona eura, što je 6,8 odsto više nego u istom periodu 2025. godine, kada je deficit iznosio 576,4 miliona eura. Izvoz je pritom pokrivao 14,5 odsto uvoza.
„Izvoz robe u julu 2026. godine imao je vrijednost od 104,8 miliona eura, dok je uvoz iznosio 720,5 miliona eura, što predstavlja povećanje izvoza od 25,0 odsto, kao i povećanje uvoza od 9,1 odsto u poređenju sa istim periodom 2025. godine“, navodi se u izvještaju ASK.
„Izuzetno je zabrinjavajuće što iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, imamo rast trenda uvoza, a to pokazuje nedostatak odgovarajućeg pristupa Vlade prema domaćim proizvođačima i proizvodnji, koja bi trebalo da makar donekle smanji ovaj bilans. Ali, nažalost, nedostatak odgovarajućih politika i pristup vladinim politikama, za koje, nažalost, već neko vrijeme ne očekujemo ništa dobro od ove vlade, izuzetno negativno utiče na domaću proizvodnju i kao takav ne može biti smanjen. Da 615,7 miliona eura za samo mjesec dana izađe iz zemlje izuzetno je zabrinjavajuće i pokazuje veliki nedostatak finansijske likvidnosti koji će nastati kod preduzeća, posebno proizvodnih i onih koja imaju za cilj izvoz“, rekao je Mustafa, prenosi Ekonomija onlajn.
Na pitanje da li činjenica da Kosovo ima vladu u tehničkom mandatu i da već duže vrijeme nema pune institucije utiče na pogoršanje ekonomske situacije, Mustafa je rekao da su problemi postojali i kada je vlada bila funkcionalna.
„Nemamo nijednu usvojenu politiku, ni fiskalnu niti onu koja podstiče domaću proizvodnju ili podržava domaća preduzeća u korist proizvodnje, radnih mjesta i izvoza. Nažalost, godinama ova vlada, naprotiv, napada domaća preduzeća i rezultat se vidi. Da je makar malo radila na domaćoj proizvodnji, rezultati bi bili mnogo bolji nego što se predstavljaju svakog mjeseca“, rekao je on.
Mustafa je upozorio da rast trgovinskog deficita direktno utiče na promet novca unutar Kosova, ističući da veliki dio finansijskih sredstava odlazi sa Kosova.
„Rast trgovinskog deficita izaziva veliku neravnotežu, posebno u pogledu nedostatka novca u zemlji, a time povećava nedostatak likvidnosti preduzeća, jer novac odlazi van zemlje i ne ostaje ovdje. To je izuzetno zabrinjavajuće i, nažalost, nalazimo se u situaciji u kojoj vladine politike izuzetno negativno utiču na domaću proizvodnju, utiču na rast inflacije, utiču na povećanje migracija, utiču na rast i produbljivanje siromaštva, koje je kod nas najviše u regionu, a sada se to potvrđuje i trgovinskim deficitom“, rekao je Mustafa.
Osvrćući se na kritike zbog odnosa prema domaćim preduzećima, Mustafa je kao primjer naveo sektor mliječne industrije, rekavši da su smanjenje subvencija i, kako je naveo, odnos prema proizvođačima u medijima ugrozili domaću proizvodnju.
„Najnoviji slučaj bio je sa proizvođačima mlijeka, odnosno domaćom proizvodnjom. Prvi korak je napravljen kada je smanjena subvencija za proizvodnju po litru mlijeka i odmah su preduzeća počela da traže druge alternative, što je direktna šteta naneta proizvođačima mlijeka. Drugi korak, sav taj štetan marketing koji je sproveden u medijima protiv domaćih proizvođača, uz potpuno odsustvo kontrole uvoznih proizvoda, izuzetno je negativno uticao i utiče svakog dana“, rekao je on.
Prema Mustafinim riječima, posljedice takvog pristupa odražavaju se i na potražnju za domaćim proizvodima.
„Imali smo pad potražnje za domaćom proizvodnjom i to je izuzetno zabrinjavajuće. Dakle, vlada svojim metodama ne podstiče domaću proizvodnju, već, naprotiv, podstiče i svim silama pokušava da je obeshrabri zbog svojih političkih inata, čime se, nažalost, najviše štete nanosi domaćoj proizvodnji, ekonomiji zemlje i svim građanima“, rekao je Mustafa.
Ekonomista je stanje kosovske ekonomije ocjenio kao vanredno, tražeći konkretne i opipljive mjere za njeno poboljšanje.
„Ekonomija Kosova je od pandemije do danas u vanrednoj situaciji, a mjere bi morale biti konkretne, opipljive, ostvarive i takve da povećavaju vrijednost ekonomije zemlje. Nažalost, sve mjere koje se preduzimaju pred izborne kampanje svode se na to da se građanima zemlje daje neka vrsta milostinje, a vidi se da to odlazi na uvoz proizvoda i da sve ostaje u zaboravu i prepušteno sudbini, dok se preduzeća i građani sa velikim teškoćama snalaze, posebno suočeni sa rastom cijena koje su najviše u regionu. Ovo je već sedmi mjesec zaredom da prednjačimo u regionu po inflaciji, odnosno po najvišoj stopi inflacije“, dodao je Mustafa.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, podaci o spoljnoj trgovini robom pokazuju da je trgovinski deficit u julu 2026. godine iznosio 615,7 miliona eura, što je 6,8 odsto više nego u istom periodu 2025. godine, kada je deficit iznosio 576,4 miliona eura. Izvoz je pritom pokrivao 14,5 odsto uvoza.
„Izvoz robe u julu 2026. godine imao je vrijednost od 104,8 miliona eura, dok je uvoz iznosio 720,5 miliona eura, što predstavlja povećanje izvoza od 25,0 odsto, kao i povećanje uvoza od 9,1 odsto u poređenju sa istim periodom 2025. godine“, navodi se u izvještaju ASK.


