Plate rastu, cijene još više Poslovna alijansa: Kosovo postaje sve siromašnije
Kosovska poslovna alijansa upitala je institucije i zvaničnike zbog čega građani Kosova i dalje imaju jedan od najnižih životnih standarda u Evropi, ako ekonomski pokazatelji ukazuju na rast.
„Ako imamo rast BDP-a i plata, povećanje zaposlenosti, rast izvoza i pozitivne ekonomske pokazatelje – zašto Kosovo i dalje ostaje među zemljama sa najnižim životnim standardom i niskim prihodima po stanovniku u Evropi?“, upitali su iz Kosovske poslovne alijanse.
U saopštenju se podsjeća da, prema podacima Agencije za statistiku, prosječna bruto plata na Kosovu iznosi 713 eura, rast BDP-a 5,43 odsto, nezaposlenost oko 11 odsto, dok je inflacija dostigla 6,5 odsto.
Iz Poslovne alijanse ističu da ovi podaci na papiru mogu ostaviti utisak ekonomije koja se razvija i kontinuirano raste, ali da je stvarnost građana potpuno drugačija.
„Građanin ne meri blagostanje procentom rasta BDP-a. On ga meri svakodnevnim životom. Koliko hrane mogu da kupim od svoje plate? Koliko košta struja? Koliko košta kirija? Mogu li sa ovim prihodima da izdržavam svoju porodicu?“, navode iz Poslovne alijanse.
Ocjenjuju i da prosječna plata od 713 eura ne odražava nužno stvarnost većine zaposlenih na Kosovu.
„Na prosjek utiču veće plate u javnom sektoru i državnim institucijama, dok veliki broj zaposlenih u privatnom sektoru i dalje prima znatno niže zarade. I podatak o nezaposlenosti od oko 11 odsto zahtjeva dublju analizu tržišta rada. Na Kosovu postoji značajan broj građana koji su van aktivnog tržišta rada, ljudi koji su odustali od aktivnog traženja posla, kontinuirano iseljavanje, kao i visok nivo neformalne ekonomije“, navodi se u saopštenju.
Glavni problem je, kako dodaju, što se ekonomski rast u dovoljnoj mjeri ne pretvara u bolji životni standard građana.
Poslovna alijansa Kosova ocjenjuje da nije potreban samo rast statističkih pokazatelja, već stvarno povećanje životnog standarda, navodeći da nema smisla govoriti o rastu BDP-a dok se građani svakodnevno suočavaju sa rastom cijena i povećanjem siromaštva.
„Nema smisla govoriti o rastu plata ako inflacija od 6,5 odsto smanjuje kupovnu moć građana. Nema smisla govoriti o zaposlenosti ako mladi i dalje napuštaju Kosovo u potrazi za boljim životom. I nema smisla govoriti o ekonomskom uspjehu ako kosovska porodica na kraju mjeseca ne uspjeva da podmiri osnovne troškove“, dodaje se u saopštenju.
Poslovna alijansa Kosova ističe da Vlada mora da prestane da se hvali samo statističkim pokazateljima i da ekonomski uspjeh počne da meri stvarnim životom građana.
„Tražimo konkretne politike za stvarno povećanje kupovne moći građana, snažnije mjere za praćenje i kontrolu rasta cijena, veću podršku domaćoj proizvodnji, stvaranje stabilnih i produktivnih radnih mjesta, olakšice za privatni sektor, suzbijanje neformalne ekonomije, konkretne politike za zaustavljanje odlaska radne snage i mladih sa Kosova“, ističe se u saopštenju.
Predsjednik Kosovske poslovne alijanse Agim Shahini ističe da, ako ekonomija raste, a građani ne žive bolje, treba postaviti pitanje ko ima koristi od tog rasta.
„Statistički pokazatelji mogu biti pozitivni, ali građani traže nešto mnogo konkretnije – život koji mogu lakše da priušte, plate sa stvarnom kupovnom moći i bolji životni standard. Ekonomski rast mora da se osjeti u džepu građana, a ne samo da se vidi u statistikama“, zaključuje se u saopštenju.
U saopštenju se podsjeća da, prema podacima Agencije za statistiku, prosječna bruto plata na Kosovu iznosi 713 eura, rast BDP-a 5,43 odsto, nezaposlenost oko 11 odsto, dok je inflacija dostigla 6,5 odsto.
Iz Poslovne alijanse ističu da ovi podaci na papiru mogu ostaviti utisak ekonomije koja se razvija i kontinuirano raste, ali da je stvarnost građana potpuno drugačija.
„Građanin ne meri blagostanje procentom rasta BDP-a. On ga meri svakodnevnim životom. Koliko hrane mogu da kupim od svoje plate? Koliko košta struja? Koliko košta kirija? Mogu li sa ovim prihodima da izdržavam svoju porodicu?“, navode iz Poslovne alijanse.
Ocjenjuju i da prosječna plata od 713 eura ne odražava nužno stvarnost većine zaposlenih na Kosovu.
„Na prosjek utiču veće plate u javnom sektoru i državnim institucijama, dok veliki broj zaposlenih u privatnom sektoru i dalje prima znatno niže zarade. I podatak o nezaposlenosti od oko 11 odsto zahtjeva dublju analizu tržišta rada. Na Kosovu postoji značajan broj građana koji su van aktivnog tržišta rada, ljudi koji su odustali od aktivnog traženja posla, kontinuirano iseljavanje, kao i visok nivo neformalne ekonomije“, navodi se u saopštenju.
Glavni problem je, kako dodaju, što se ekonomski rast u dovoljnoj mjeri ne pretvara u bolji životni standard građana.
Poslovna alijansa Kosova ocjenjuje da nije potreban samo rast statističkih pokazatelja, već stvarno povećanje životnog standarda, navodeći da nema smisla govoriti o rastu BDP-a dok se građani svakodnevno suočavaju sa rastom cijena i povećanjem siromaštva.
„Nema smisla govoriti o rastu plata ako inflacija od 6,5 odsto smanjuje kupovnu moć građana. Nema smisla govoriti o zaposlenosti ako mladi i dalje napuštaju Kosovo u potrazi za boljim životom. I nema smisla govoriti o ekonomskom uspjehu ako kosovska porodica na kraju mjeseca ne uspjeva da podmiri osnovne troškove“, dodaje se u saopštenju.
Poslovna alijansa Kosova ističe da Vlada mora da prestane da se hvali samo statističkim pokazateljima i da ekonomski uspjeh počne da meri stvarnim životom građana.
„Tražimo konkretne politike za stvarno povećanje kupovne moći građana, snažnije mjere za praćenje i kontrolu rasta cijena, veću podršku domaćoj proizvodnji, stvaranje stabilnih i produktivnih radnih mjesta, olakšice za privatni sektor, suzbijanje neformalne ekonomije, konkretne politike za zaustavljanje odlaska radne snage i mladih sa Kosova“, ističe se u saopštenju.
Predsjednik Kosovske poslovne alijanse Agim Shahini ističe da, ako ekonomija raste, a građani ne žive bolje, treba postaviti pitanje ko ima koristi od tog rasta.
„Statistički pokazatelji mogu biti pozitivni, ali građani traže nešto mnogo konkretnije – život koji mogu lakše da priušte, plate sa stvarnom kupovnom moći i bolji životni standard. Ekonomski rast mora da se osjeti u džepu građana, a ne samo da se vidi u statistikama“, zaključuje se u saopštenju.
