Politička kriza na Kosovu Stručnjaci upozoravaju: Blokada ugrožava investicije i novac iz EU
Politički zastoj na Kosovu izaziva velike probleme u privredi, čime se ugrožavaju strane investicije, međunarodni fondovi, kao i usvajanje zakona koji čekaju na odobrenje u Skupštini, upozoravaju stručnjaci.
Nedostatak funkcionalnih institucija otežava usvajanje reformi, funkcionisanje odbora i aktivnosti privatnog sektora.
Osim toga, nastavak političke nestabilnosti direktno je pogodio i domaće proizvođače, u ovom slučaju poljoprivrednike, jer je, prema njihovim navodima, finansijska podrška, odnosno subvencije Ministarstva poljoprivrede, značajno kasnila.
Predstavnici poslovne zajednice upozoravaju da bi nastavak krize mogao dodatno produbiti ekonomsku štetu i ostaviti Kosovo iza zemalja regiona.
Izvršni direktor Privredne i industrijske komore Kushtrim Ahmeti rekao je za Kosova press da je Kosovo već izgubilo prvu tranšu iz Plana rasta, dok rizikuje i druga sredstva ukoliko na vreme ne ispuni uslove koje je utvrdila Evropska unija.
Ugroženi fondovi EU
„S druge strane, stalno smo suočeni sa rizikom od gubitka sredstava iz Plana rasta. Prvu tranšu smo već izgubili i ponovo smo u riziku, jer kasnimo sa formiranjem institucija koje su od vitalnog značaja za nastavak procesa, odnosno ispunjavanje uslova koje je EU postavila Kosovu u vezi sa otvaranjem vrata za dobijanje ovih sredstava... Kosovu pripada više od 800 miliona eura. Prvu tranšu, ako se ne varam, koja je iznosila više od 70 miliona eura, već smo izgubili. U posljednje vrijeme smo komunicirali sa EU u vezi sa ovim pitanjem, ali oni i dalje oklijevaju da daju detalje o tome koliko bi Kosovo moglo da izgubi. Kažu da razmatraju dokumente koje je Kosovo poslalo. Uvijek pominju potrebu da Kosovo što prije riješi političku krizu kako bi napredovalo sa usvajanjem ili izmenama zakona“, rekao je Ahmeti.
Ahmeti je naglasio da je zbog nedostatka vlade i funkcionalne Skupštine na čekanju i određeni broj važnih zakona na Kosovu.
Među njima je i Zakon o javnoj svojini, čija je izmjena već bila pokrenuta, ali je proces trenutno obustavljen.
Ahmeti upozorava da bi nastavak krize mogao dovesti do automatskog gubitka narednih tranši.
Regionalna konkurencija
On takođe upozorava da Kosovo gubi korak u regionalnoj konkurenciji za privlačenje investicija.
„U nedostatku funkcionalne vlade i funkcionalne Skupštine, privreda i dalje trpi stalne negativne posljedice i udare. Nažalost, oni se lančano nastavljaju, jer postoji veliki broj zakona koje treba mijenjati, kao i veliki broj odbora koji su već duže vrijeme bez članova. Govorimo o institucijama, javnim preduzećima i drugim telima koja su od vitalnog značaja za opšti ekonomski razvoj Kosova. Takođe, postoje i druga tela kojima je mandat već istekao... Čak i kada smo imali funkcionalne institucije, nismo imali aktivne odbore. Imamo Nezavisnu komisiju za rudnike i minerale, koja čak i kada je vlada bila funkcionalna nije imala aktivan odbor. Imamo i Nacionalni autoritet za cijene... Regulatorni ured za energetiku sada je ostao bez odbora, što se dogodilo posljednjih dana. I, naravno, trenutno imamo KEK, kojem je istekla licenca za rad i proizvodnju električne energije“, rekao je Ahmeti.
Prema njegovim riječima, u trenutku kada se zemlje regiona takmiče za investicije i napredak u procesu evropskih integracija, Kosovo ostaje „veoma daleko iza“.
„Druge zemlje se bore da što prije napreduju, bilo da je riječ o dobijanju poziva za članstvo u Evropskoj uniji, bilo o ispunjavanju uslova za napredak. Mi smo veoma, veoma daleko iza“, rekao je Ahmeti.
Kašnjenje u procesu evropskih integracija
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna takođe upozorava da će svako kašnjenje u sprovođenju reformi predviđenih Planom rasta koštati Kosovo, kako finansijski, tako i u procesu evropskih integracija.
„Evropska komisija nas je i nedavno obavjestila da će Kosovo zbog svakog kašnjenja u sprovođenju reformi predviđenih Planom rasta nastaviti da gubi sredstva, jer je predviđeno da se postepenim sprovođenjem reformi dobijaju i sredstva iz Plana rasta. Tako da smo prvi iznos iz Plana rasta već izgubili, a svako novo kašnjenje dovešće do gubitka narednih tranši i Kosovo neće uspjeti da ih dobije. Nažalost, samo je Bosna i Hercegovina u goroj situaciji od Kosova, dok su druge zemlje uspjele da dobiju drugu i treću tranšu iz Plana rasta“, rekao je Rafuna.
Pozvao je na hitno funkcionisanje institucija, ističući da zabrinjava i nedostatak odbora u institucijama i preduzećima koja imaju važnu ulogu za privredu.
„Kada je riječ o odborima, to definitivno veoma mnogo ostavlja privatni sektor iza, jer privatni sektor zavisi od zahtjeva za različite licence, saglasnosti i odluke u agencijama ili različitim preduzećima u kojima postoje ovi odbori. Ta blokada, odnosno nedostatak odbora, onemogućava donošenje odluka, a to ostavlja privredu iza i na neki način primorava preduzeća da odu sa Kosova, jer ovde ne mogu da završe posao zbog nedostatka dozvola“, naglasio je Rafuna.
Univerzitetski profesor Imer Rusinovci rekao je za Kosova press da kašnjenja u isplati subvencija, grantova i drugih mjera podrške otežavaju poljoprivrednicima planiranje i obezbjeđivanje neophodnih sredstava za proizvodnju.
Prema njegovim riječima, kada institucije ne uspeju da donesu odluke i sprovedu politike na vrijeme, posljedice snose i poljoprivrednici, koji mjesecima rade i ulažu kako bi obezbjedili proizvodnju.
Slabljenje proizvodnje
Prema profesoru Rusinovciju, u poljoprivredi institucionalna kašnjenja znače gubitak jedne sezone, gubitak investicije i slabljenje domaće proizvodnje.
„Kašnjenje u konsolidaciji i funkcionisanju institucija nije samo administrativni problem, već ima i direktne posljedice po poljoprivrednike i privredu zemlje. Poljoprivreda funkcioniše u skladu sa prirodnim ciklusima i ne može da čeka na zakašnjele institucionalne odluke. Kašnjenja u subvencijama, grantovima i drugim mjerama podrške otežavaju poljoprivrednicima planiranje i obezbjeđivanje sredstava neophodnih za proizvodnju. Podjednako zabrinjavajuća su i kašnjenja u procjeni i nadoknadi štete od prirodnih nepogoda. Grad u Istoku, Skenderaju, Lipljanu i Uroševcu, kao i poplave u Orahovcu i drugim opštinama, ove godine nanele su velike štete poljoprivrednicima“, naveo je on.
Dodao je da su poplave u opštinama poput Prizrena, Lipljana i Uroševca, kao i poplave u Orahovcu i drugim opštinama, ove godine nanele velike štete poljoprivrednicima.
„Njima je potrebna brza i transparentna procjena štete i pravovremena nadoknada, jer to nije privilegija, već neophodna podrška za nastavak proizvodnje. Zbog toga institucije moraju da funkcionišu blagovremeno i da obezbjede subvencije, podsticajne mere, investicije i nadoknadu štete. U poljoprivredi institucionalna kašnjenja znače gubitak jedne sezone, gubitak investicije i slabljenje domaće proizvodnje“, rekao je on u pisanom odgovoru za Kosova press.
Poljoprivrednik Valon Vehapi takođe je istakao da nekonstituisanje institucija stvara ozbiljne probleme i poljoprivrednom sektoru.
On kaže da poljoprivrednici posluju sa gubicima zbog niskih cijena poljoprivrednih proizvoda i kašnjenja u isplati subvencija.
„Mi poljoprivrednici imamo mnogo problema i izazova. Veoma je teško kada tokom cijele godine radiš, trudiš se, a na kraju završiš sa gubitkom. Ne samo da izgubiš volju da više radiš, već bledi i volja za životom. Što se tiče rada na rješavanju ovih institucionalnih zastoja, ne znam koliko meni, kao seljaku i poljoprivredniku, pripada da se miješam u ovaj posao. Ali jedno je jasno: ovo izgleda kao kuća bez domaćina. Jednom rječju, kako mi kažemo, kuća bez berićeta i u haosu. Kada je riječ o subvencionisanju, sredstva koja je Ministarstvo izdvojilo za ovaj sloj, za ovaj tako velikodušan i plemenit dio društva, treba što prije da budu distribuirana. Poljoprivrednici su u veoma teškoj krizi i potrebna im je podrška sada, a ne kada bude prekasno. Oni koji obrađuju zemlju i obezbjeđuju hranu za čitavo društvo zaslužuju više poštovanja, podrške i institucionalnog tretmana“, naglasio je Vehapi u telefonskom odgovoru za Kosova press.
Inače, Skupština Kosova još nije konstituisana nakon izbora održanih 7. juna, jer u dosadašnja dva pokušaja nisu izabrani predsjednik Skupštine i rukovodstvo, niti je okončan proces konstituisanja 11. saziva.
Konstitutivna sjednica i dalje je u središtu sukoba među parlamentarnim strankama, dok neuspjeh u formiranju institucija produžava političku krizu u zemlji. Lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti zatražio je vrijeme za postizanje političkog dogovora, u pokušaju da otvori put za konstituisanje Skupštine, formiranje novih institucija i izbor predsjednika ili predsjednice.
Međutim, Demokratska partija Kosova i Alijansa nastavile su političke aktivnosti sa zahtjevom da se održi konstitutivna sjednica. Pokret Samoopredjeljenje i LDK sastajali su se nekoliko puta u pokušaju da postignu dogovor o izboru predsjednika, za kojeg, kako navode, postoji konsenzus.
Osim toga, nastavak političke nestabilnosti direktno je pogodio i domaće proizvođače, u ovom slučaju poljoprivrednike, jer je, prema njihovim navodima, finansijska podrška, odnosno subvencije Ministarstva poljoprivrede, značajno kasnila.
Predstavnici poslovne zajednice upozoravaju da bi nastavak krize mogao dodatno produbiti ekonomsku štetu i ostaviti Kosovo iza zemalja regiona.
Izvršni direktor Privredne i industrijske komore Kushtrim Ahmeti rekao je za Kosova press da je Kosovo već izgubilo prvu tranšu iz Plana rasta, dok rizikuje i druga sredstva ukoliko na vreme ne ispuni uslove koje je utvrdila Evropska unija.
Ugroženi fondovi EU
„S druge strane, stalno smo suočeni sa rizikom od gubitka sredstava iz Plana rasta. Prvu tranšu smo već izgubili i ponovo smo u riziku, jer kasnimo sa formiranjem institucija koje su od vitalnog značaja za nastavak procesa, odnosno ispunjavanje uslova koje je EU postavila Kosovu u vezi sa otvaranjem vrata za dobijanje ovih sredstava... Kosovu pripada više od 800 miliona eura. Prvu tranšu, ako se ne varam, koja je iznosila više od 70 miliona eura, već smo izgubili. U posljednje vrijeme smo komunicirali sa EU u vezi sa ovim pitanjem, ali oni i dalje oklijevaju da daju detalje o tome koliko bi Kosovo moglo da izgubi. Kažu da razmatraju dokumente koje je Kosovo poslalo. Uvijek pominju potrebu da Kosovo što prije riješi političku krizu kako bi napredovalo sa usvajanjem ili izmenama zakona“, rekao je Ahmeti.
Ahmeti je naglasio da je zbog nedostatka vlade i funkcionalne Skupštine na čekanju i određeni broj važnih zakona na Kosovu.
Među njima je i Zakon o javnoj svojini, čija je izmjena već bila pokrenuta, ali je proces trenutno obustavljen.
Ahmeti upozorava da bi nastavak krize mogao dovesti do automatskog gubitka narednih tranši.
Regionalna konkurencija
On takođe upozorava da Kosovo gubi korak u regionalnoj konkurenciji za privlačenje investicija.
„U nedostatku funkcionalne vlade i funkcionalne Skupštine, privreda i dalje trpi stalne negativne posljedice i udare. Nažalost, oni se lančano nastavljaju, jer postoji veliki broj zakona koje treba mijenjati, kao i veliki broj odbora koji su već duže vrijeme bez članova. Govorimo o institucijama, javnim preduzećima i drugim telima koja su od vitalnog značaja za opšti ekonomski razvoj Kosova. Takođe, postoje i druga tela kojima je mandat već istekao... Čak i kada smo imali funkcionalne institucije, nismo imali aktivne odbore. Imamo Nezavisnu komisiju za rudnike i minerale, koja čak i kada je vlada bila funkcionalna nije imala aktivan odbor. Imamo i Nacionalni autoritet za cijene... Regulatorni ured za energetiku sada je ostao bez odbora, što se dogodilo posljednjih dana. I, naravno, trenutno imamo KEK, kojem je istekla licenca za rad i proizvodnju električne energije“, rekao je Ahmeti.
Prema njegovim riječima, u trenutku kada se zemlje regiona takmiče za investicije i napredak u procesu evropskih integracija, Kosovo ostaje „veoma daleko iza“.
„Druge zemlje se bore da što prije napreduju, bilo da je riječ o dobijanju poziva za članstvo u Evropskoj uniji, bilo o ispunjavanju uslova za napredak. Mi smo veoma, veoma daleko iza“, rekao je Ahmeti.
Kašnjenje u procesu evropskih integracija
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna takođe upozorava da će svako kašnjenje u sprovođenju reformi predviđenih Planom rasta koštati Kosovo, kako finansijski, tako i u procesu evropskih integracija.
„Evropska komisija nas je i nedavno obavjestila da će Kosovo zbog svakog kašnjenja u sprovođenju reformi predviđenih Planom rasta nastaviti da gubi sredstva, jer je predviđeno da se postepenim sprovođenjem reformi dobijaju i sredstva iz Plana rasta. Tako da smo prvi iznos iz Plana rasta već izgubili, a svako novo kašnjenje dovešće do gubitka narednih tranši i Kosovo neće uspjeti da ih dobije. Nažalost, samo je Bosna i Hercegovina u goroj situaciji od Kosova, dok su druge zemlje uspjele da dobiju drugu i treću tranšu iz Plana rasta“, rekao je Rafuna.
Pozvao je na hitno funkcionisanje institucija, ističući da zabrinjava i nedostatak odbora u institucijama i preduzećima koja imaju važnu ulogu za privredu.
„Kada je riječ o odborima, to definitivno veoma mnogo ostavlja privatni sektor iza, jer privatni sektor zavisi od zahtjeva za različite licence, saglasnosti i odluke u agencijama ili različitim preduzećima u kojima postoje ovi odbori. Ta blokada, odnosno nedostatak odbora, onemogućava donošenje odluka, a to ostavlja privredu iza i na neki način primorava preduzeća da odu sa Kosova, jer ovde ne mogu da završe posao zbog nedostatka dozvola“, naglasio je Rafuna.
Univerzitetski profesor Imer Rusinovci rekao je za Kosova press da kašnjenja u isplati subvencija, grantova i drugih mjera podrške otežavaju poljoprivrednicima planiranje i obezbjeđivanje neophodnih sredstava za proizvodnju.
Prema njegovim riječima, kada institucije ne uspeju da donesu odluke i sprovedu politike na vrijeme, posljedice snose i poljoprivrednici, koji mjesecima rade i ulažu kako bi obezbjedili proizvodnju.
Slabljenje proizvodnje
Prema profesoru Rusinovciju, u poljoprivredi institucionalna kašnjenja znače gubitak jedne sezone, gubitak investicije i slabljenje domaće proizvodnje.
„Kašnjenje u konsolidaciji i funkcionisanju institucija nije samo administrativni problem, već ima i direktne posljedice po poljoprivrednike i privredu zemlje. Poljoprivreda funkcioniše u skladu sa prirodnim ciklusima i ne može da čeka na zakašnjele institucionalne odluke. Kašnjenja u subvencijama, grantovima i drugim mjerama podrške otežavaju poljoprivrednicima planiranje i obezbjeđivanje sredstava neophodnih za proizvodnju. Podjednako zabrinjavajuća su i kašnjenja u procjeni i nadoknadi štete od prirodnih nepogoda. Grad u Istoku, Skenderaju, Lipljanu i Uroševcu, kao i poplave u Orahovcu i drugim opštinama, ove godine nanele su velike štete poljoprivrednicima“, naveo je on.
Dodao je da su poplave u opštinama poput Prizrena, Lipljana i Uroševca, kao i poplave u Orahovcu i drugim opštinama, ove godine nanele velike štete poljoprivrednicima.
„Njima je potrebna brza i transparentna procjena štete i pravovremena nadoknada, jer to nije privilegija, već neophodna podrška za nastavak proizvodnje. Zbog toga institucije moraju da funkcionišu blagovremeno i da obezbjede subvencije, podsticajne mere, investicije i nadoknadu štete. U poljoprivredi institucionalna kašnjenja znače gubitak jedne sezone, gubitak investicije i slabljenje domaće proizvodnje“, rekao je on u pisanom odgovoru za Kosova press.
Poljoprivrednik Valon Vehapi takođe je istakao da nekonstituisanje institucija stvara ozbiljne probleme i poljoprivrednom sektoru.
On kaže da poljoprivrednici posluju sa gubicima zbog niskih cijena poljoprivrednih proizvoda i kašnjenja u isplati subvencija.
„Mi poljoprivrednici imamo mnogo problema i izazova. Veoma je teško kada tokom cijele godine radiš, trudiš se, a na kraju završiš sa gubitkom. Ne samo da izgubiš volju da više radiš, već bledi i volja za životom. Što se tiče rada na rješavanju ovih institucionalnih zastoja, ne znam koliko meni, kao seljaku i poljoprivredniku, pripada da se miješam u ovaj posao. Ali jedno je jasno: ovo izgleda kao kuća bez domaćina. Jednom rječju, kako mi kažemo, kuća bez berićeta i u haosu. Kada je riječ o subvencionisanju, sredstva koja je Ministarstvo izdvojilo za ovaj sloj, za ovaj tako velikodušan i plemenit dio društva, treba što prije da budu distribuirana. Poljoprivrednici su u veoma teškoj krizi i potrebna im je podrška sada, a ne kada bude prekasno. Oni koji obrađuju zemlju i obezbjeđuju hranu za čitavo društvo zaslužuju više poštovanja, podrške i institucionalnog tretmana“, naglasio je Vehapi u telefonskom odgovoru za Kosova press.
Inače, Skupština Kosova još nije konstituisana nakon izbora održanih 7. juna, jer u dosadašnja dva pokušaja nisu izabrani predsjednik Skupštine i rukovodstvo, niti je okončan proces konstituisanja 11. saziva.
Konstitutivna sjednica i dalje je u središtu sukoba među parlamentarnim strankama, dok neuspjeh u formiranju institucija produžava političku krizu u zemlji. Lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti zatražio je vrijeme za postizanje političkog dogovora, u pokušaju da otvori put za konstituisanje Skupštine, formiranje novih institucija i izbor predsjednika ili predsjednice.
Međutim, Demokratska partija Kosova i Alijansa nastavile su političke aktivnosti sa zahtjevom da se održi konstitutivna sjednica. Pokret Samoopredjeljenje i LDK sastajali su se nekoliko puta u pokušaju da postignu dogovor o izboru predsjednika, za kojeg, kako navode, postoji konsenzus.
