
Prema podacima Međunarodne organizacije rada (MOR), bruto domaći proizvod po satu rada u Albaniji prošle godine iznosio je 18,7 međunarodnih dolara. Ovaj pokazatelj smanjen je za 4,1 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok se jaz u odnosu na susjedne zemlje regiona dodatno produbio.
Produktivnost rada obično se meri kao odnos vrijednosti proizvodnje i vremena utrošenog za njenu proizvodnju. Komparativna statistika kao mernu jedinicu koristi međunarodni dolar, hipotetičku novčanu jedinicu koja se koristi za obračun pariteta kupovne moći.
Među zemljama regiona ispred Albanije su Bosna i Hercegovina sa 26,3 dolara po satu, Srbija sa 29,8 dolara, Crna Gora sa 31,1 dolarom i Sjeverna Makedonija sa 34 dolara.
Statistika MOR ne sadrži podatke za Kosovo, prenosi Reporteri.
Albanija je takođe ispod globalnog prosjeka, koji MOR procjenjuje na 23,3 dolara po satu rada.
Glavni faktori koji određuju nivo produktivnosti jesu ulaganja u tehnologiju i automatizaciju, inovacije i kvalitet ljudskog kapitala, odnosno vještine radne snage.
Međutim, veliki uticaj na ovaj pokazatelj imaju i struktura ekonomije, kao i udio sektora koji po pravilu omogućavaju veću dodatu vrijednost po jedinici vremena rada.
Niska produktivnost rada ograničava mogućnosti za rast realnih zarada, zbog čega je unapređenje ovog pokazatelja od ključnog značaja za povećanje blagostanja stanovništva.
S druge strane, pritisak na tržištu rada za povećanjem zarada, kao što je to bio slučaj u Albaniji posljednjih godina, može dodatno naglasiti potrebu za povećanjem produktivnosti rada kako bi preduzeća uspjela da očuvaju konkurentnost.
Ipak, uporedni podaci MOR pokazuju da Albanija nije ostvarila značajnija poboljšanja u produktivnosti rada.
Među zemljama regiona ispred Albanije su Bosna i Hercegovina sa 26,3 dolara po satu, Srbija sa 29,8 dolara, Crna Gora sa 31,1 dolarom i Sjeverna Makedonija sa 34 dolara.
Statistika MOR ne sadrži podatke za Kosovo, prenosi Reporteri.
Albanija je takođe ispod globalnog prosjeka, koji MOR procjenjuje na 23,3 dolara po satu rada.
Glavni faktori koji određuju nivo produktivnosti jesu ulaganja u tehnologiju i automatizaciju, inovacije i kvalitet ljudskog kapitala, odnosno vještine radne snage.
Međutim, veliki uticaj na ovaj pokazatelj imaju i struktura ekonomije, kao i udio sektora koji po pravilu omogućavaju veću dodatu vrijednost po jedinici vremena rada.
Niska produktivnost rada ograničava mogućnosti za rast realnih zarada, zbog čega je unapređenje ovog pokazatelja od ključnog značaja za povećanje blagostanja stanovništva.
S druge strane, pritisak na tržištu rada za povećanjem zarada, kao što je to bio slučaj u Albaniji posljednjih godina, može dodatno naglasiti potrebu za povećanjem produktivnosti rada kako bi preduzeća uspjela da očuvaju konkurentnost.
Ipak, uporedni podaci MOR pokazuju da Albanija nije ostvarila značajnija poboljšanja u produktivnosti rada.


