Bezbjednost ponovo u fokusu Kurti: Ruski uticaj i jačanje Srbije povećavaju rizike na Zapadnom Balkanu
Premijer Kosova u tehničkom mandatu Albin Kurti izjavio je da povećanje vojnih kapaciteta Srbije predstavlja dio šire političke i diplomatske strategije, koja je, prema njegovim riječima, povezana sa hegemonističkim ciljevima Beograda u regionu, a posebno prema Kosovu, prenosi RTK.
„Geopolitička dešavanja, uključujući uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu, povećala su bezbjednosnu osjetljivost u regionu. Jačanje vojnih kapaciteta Srbije nije samo pokušaj modernizacije njene vojske, već dio šire političke i diplomatske strategije koja je direktno povezana sa njenim hegemonističkim ciljevima prema našem regionu, a posebno prema Kosovu“, rekao je Kurti na Konferenciji ambasadora u Prištini.
On je naveo da je međunarodno okruženje postalo složenije i da uloga ambasadora više nije ograničena samo na tradicionalne odnose između država.
„Angažovanje koje prevazilazi tradicionalne odnose država sa državom zahteva više od formalnog predstavljanja. Ono zahtjeva kontinuiran rad na uspostavljanju kontakata, izgradnji partnerstava i otvaranju novih mogućnosti za zemlju“, rekao je Kurti, prenosi Ekonomia online.
Naveo je i da je ruska agresija na Ukrajinu promjenila shvatanja o miru i stabilnosti u Evropi.
„Od početka ruske agresije protiv Ukrajine, nekadašnje pretpostavke o miru i stabilnosti, izgrađene nakon završetka Hladnog rata, više ne važe. Upotreba vojne sile, sajber kapaciteta, kampanja dezinformisanja i ruskog političkog uticaja na druge zemlje pokazali su prirodu savremenih sukoba koja se neprestano razvija. Svojim postupcima Rusija je pokazala da se ovi sukobi odvijaju i van bojišta, zauzimajući digitalni prostor i stvarajući nove oblike hibridnih prijetnji“, rekao je Kurti.
Ponovio je da kampanje dezinformisanja i manipulacije informacijama predstavljaju opasnost.
„Manipulacija informacijama i strano miješanje mijenjaju i način vođenja diplomatije. Današnje diplomate moraju da se bave i upravljanjem informacijama, borbom protiv dezinformacija, kao i očuvanjem povjerenja javnosti. Od izuzetne je važnosti da prepoznate i suprotstavite se lažnim narativima. To se najbolje može postići pružanjem informacija zasnovanih na činjenicama o našim dostignućima i angažovanjem različitih nedržavnih aktera, uključujući digitalne platforme, u realnom vremenu“, kazao je.
Tvrdi da su ruski uticaj u regionu i dešavanja u Srbiji povećali bezbjednosnu osjetljivost, a da retorika srpskih lidera pokazuje „kontinuitet ekspanzionističkih pretenzija Srbije u regionu“.
On je istakao da se Kosovo, suočeno sa ovim dešavanjima, opredjelilo za jačanje demokratskih institucija, povećanje bezbjednosnih kapaciteta i produbljivanje međunarodnih partnerstava.
„Za Kosovo to podrazumijeva nastavak partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim saveznicima koji dijele iste vrednosti i ostaju posvećeni očuvanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima“, rekao je Kurti.
Prema njegovim riječima, partnerstvo sa Natom i programi bilateralne saradnje predstavljaju neke od glavnih stubova za konsolidaciju bezbjednosnih kapaciteta Kosova.
On je pomenuo i trilateralni vojni sporazum sa Albanijom i Hrvatskom, bilateralne sporazume sa SAD, Turskom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim državama, kao i zajedničke misije sa vojskama SAD i Velike Britanije u Kuvajtu, Belizeu i na Foklandskim ostrvima.
Podsjetio je da je Kosovo tokom prošle godine dobilo nova priznanja od Kenije, Sudana, Sirije i Bahama, čime je, kako je rekao, dat novi zamah procesu koji je nekoliko godina bio u zastoju.
„Pasoši Kosova su značajno ojačali svoj položaj i ove, 2026. godine, nalaze se na 57. mjestu, u poređenju sa 108. mjestom 2021. godine. Ostvarili smo značajan napredak u jačanju međunarodnog subjektiviteta zemlje, unapređujući proces članstva u Savjetu Evrope, poboljšavajući status Kosova u Parlamentarnoj skupštini Natoa, kao i podnošenjem zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji. Istovremeno smo obezbjedili članstvo u 15 međunarodnih organizacija, čime smo proširili integraciju Kosova u međunarodne mehanizme“, kazao je Kurti.
On je rekao i da se Kosovo svrstava među ekonomije sa najvećom stopom ekonomskog rasta.
Prema njegovim riječima, napredak čini Kosovo još pouzdanijim akterom na globalnoj sceni, zbog čega, kako je rekao, nije slučajno što se više ne nalazi među onima koji se smatraju krhkim i ranjivim.
„Tokom prošlog mjeseca Evropska unija je poslala zvanično obavještenje da će Kosovo dobiti 206,4 miliona eura iz njenih fondova u okviru programa IPA za 2026. i 2027. godinu. Najveći dio ovih sredstava biće uložen u infrastrukturne projekte, kao što su energetika, životna sredina i upravljanje granicama, kao i u dobro upravljanje i unapređenje vladavine prava. Nastavićemo naše angažovanje kako bismo Kosovu obezbjedili status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, započeli pregovore o članstvu i istovremeno nastavili sprovođenje reformi koje proizlaze iz procesa evropskih integracija“, rekao je Kurti.
On je ukazao na značaj javne diplomatije u promovisanju Kosova u svetu.
„Kulturna raznolikost, mlado stanovništvo sposobno da koristi informacionu tehnologiju, kao i brojna dijaspora sa nepokolebljivom voljom i nesumnjivom posvećenošću doprinosu razvoju zemlje, čine Kosovo državom sa značajnim potencijalom za javnu diplomatiju“, rekao je Kurti.
On je naveo da je međunarodno okruženje postalo složenije i da uloga ambasadora više nije ograničena samo na tradicionalne odnose između država.
„Angažovanje koje prevazilazi tradicionalne odnose država sa državom zahteva više od formalnog predstavljanja. Ono zahtjeva kontinuiran rad na uspostavljanju kontakata, izgradnji partnerstava i otvaranju novih mogućnosti za zemlju“, rekao je Kurti, prenosi Ekonomia online.
Naveo je i da je ruska agresija na Ukrajinu promjenila shvatanja o miru i stabilnosti u Evropi.
„Od početka ruske agresije protiv Ukrajine, nekadašnje pretpostavke o miru i stabilnosti, izgrađene nakon završetka Hladnog rata, više ne važe. Upotreba vojne sile, sajber kapaciteta, kampanja dezinformisanja i ruskog političkog uticaja na druge zemlje pokazali su prirodu savremenih sukoba koja se neprestano razvija. Svojim postupcima Rusija je pokazala da se ovi sukobi odvijaju i van bojišta, zauzimajući digitalni prostor i stvarajući nove oblike hibridnih prijetnji“, rekao je Kurti.
Ponovio je da kampanje dezinformisanja i manipulacije informacijama predstavljaju opasnost.
„Manipulacija informacijama i strano miješanje mijenjaju i način vođenja diplomatije. Današnje diplomate moraju da se bave i upravljanjem informacijama, borbom protiv dezinformacija, kao i očuvanjem povjerenja javnosti. Od izuzetne je važnosti da prepoznate i suprotstavite se lažnim narativima. To se najbolje može postići pružanjem informacija zasnovanih na činjenicama o našim dostignućima i angažovanjem različitih nedržavnih aktera, uključujući digitalne platforme, u realnom vremenu“, kazao je.
Tvrdi da su ruski uticaj u regionu i dešavanja u Srbiji povećali bezbjednosnu osjetljivost, a da retorika srpskih lidera pokazuje „kontinuitet ekspanzionističkih pretenzija Srbije u regionu“.
On je istakao da se Kosovo, suočeno sa ovim dešavanjima, opredjelilo za jačanje demokratskih institucija, povećanje bezbjednosnih kapaciteta i produbljivanje međunarodnih partnerstava.
„Za Kosovo to podrazumijeva nastavak partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim saveznicima koji dijele iste vrednosti i ostaju posvećeni očuvanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima“, rekao je Kurti.
Prema njegovim riječima, partnerstvo sa Natom i programi bilateralne saradnje predstavljaju neke od glavnih stubova za konsolidaciju bezbjednosnih kapaciteta Kosova.
On je pomenuo i trilateralni vojni sporazum sa Albanijom i Hrvatskom, bilateralne sporazume sa SAD, Turskom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim državama, kao i zajedničke misije sa vojskama SAD i Velike Britanije u Kuvajtu, Belizeu i na Foklandskim ostrvima.
Podsjetio je da je Kosovo tokom prošle godine dobilo nova priznanja od Kenije, Sudana, Sirije i Bahama, čime je, kako je rekao, dat novi zamah procesu koji je nekoliko godina bio u zastoju.
„Pasoši Kosova su značajno ojačali svoj položaj i ove, 2026. godine, nalaze se na 57. mjestu, u poređenju sa 108. mjestom 2021. godine. Ostvarili smo značajan napredak u jačanju međunarodnog subjektiviteta zemlje, unapređujući proces članstva u Savjetu Evrope, poboljšavajući status Kosova u Parlamentarnoj skupštini Natoa, kao i podnošenjem zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji. Istovremeno smo obezbjedili članstvo u 15 međunarodnih organizacija, čime smo proširili integraciju Kosova u međunarodne mehanizme“, kazao je Kurti.
On je rekao i da se Kosovo svrstava među ekonomije sa najvećom stopom ekonomskog rasta.
Prema njegovim riječima, napredak čini Kosovo još pouzdanijim akterom na globalnoj sceni, zbog čega, kako je rekao, nije slučajno što se više ne nalazi među onima koji se smatraju krhkim i ranjivim.
„Tokom prošlog mjeseca Evropska unija je poslala zvanično obavještenje da će Kosovo dobiti 206,4 miliona eura iz njenih fondova u okviru programa IPA za 2026. i 2027. godinu. Najveći dio ovih sredstava biće uložen u infrastrukturne projekte, kao što su energetika, životna sredina i upravljanje granicama, kao i u dobro upravljanje i unapređenje vladavine prava. Nastavićemo naše angažovanje kako bismo Kosovu obezbjedili status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, započeli pregovore o članstvu i istovremeno nastavili sprovođenje reformi koje proizlaze iz procesa evropskih integracija“, rekao je Kurti.
On je ukazao na značaj javne diplomatije u promovisanju Kosova u svetu.
„Kulturna raznolikost, mlado stanovništvo sposobno da koristi informacionu tehnologiju, kao i brojna dijaspora sa nepokolebljivom voljom i nesumnjivom posvećenošću doprinosu razvoju zemlje, čine Kosovo državom sa značajnim potencijalom za javnu diplomatiju“, rekao je Kurti.
