Kriza institucija na Kosovu Rok za konstituisanje parlamenta ističe u ponoć, stranke i dalje bez rješenja
Rok koji je Ustavni sud odredio za konstituisanje Skupštine ističe danas u ponoć, ali do jutros za javnost nije poznato da li će, i kada, biti nastavak juče prekinute konstitutivne sjednice. Predsjedavajući Avni Dehari prekinuo je sjednicu na zahtjev lidera Samoopredjeljenja Albina Kurtija, uz najavu da će termin nastavka biti naknadno saopšten, ali do objavljivanja ovog teksta nova sjednica nije zakazana.
Jučerašnja sjednica počela je izborom privremene komisije za verifikaciju mandata, nakon čega su poslanici 11. saziva položili zakletvu. Međutim, umesto da kao lider stranke sa najvećim brojem poslanika predloži kandidata za predsjednika Skupštine, Kurti je zatražio dodatno vreme za političke razgovore.
Kurti: Bez dogovora o predsjedniku sledili bi novi izbori
Obraćajući se poslanicima, Kurti je rekao da su odmah nakon potvrđivanja izbornih rezultata započeli razgovore o formiranju novih institucija, zahvalivši liderima PDK-a Bedriju Hamzi i LDK-a Lumiru Abdixhikuu na održanim sastancima. Naveo je da su razgovori sa LDK bili prekinuti zbog unutrašnjih dešavanja u toj stranci, dok su PDK i Alijansa odbili njegove pozive na razgovore.
Prema njegovim riječima, izbori 7. juna raspisani su zato što u aprilu nije izabran predsjednik, zbog čega sada treba postići što širi politički dogovor o budućem predsjedniku Kosova.
„Želimo da idemo napred zajedno. Potreban nam je što širi dogovor o predsjedniku koji će ujedinjavati, onako kako to zahteva ustavnost na koju smo se danas zakleli“, rekao je Kurti.
Nakon sjednice dodatno je obrazložio svoj zahtjev, ocjenivši da bi konstituisanje Skupštine bez prethodnog dogovora o predsjedniku praktično predstavljalo uvod u novo raspuštanje parlamenta i vanredne izbore.
„Svako konstituisanje Skupštine bez dogovora o pitanju predsjednika praktično bi bilo priprema za raspuštanje Skupštine“, rekao je Kurti.
Pravnici: Rok za predsjednika još nije ni počeo
Takvo tumačenje osporili su brojni pravni stručnjaci.
Izvršni direktor Kosovskog instituta za pravdu (KDI) Ehat Miftaraj izjavio je za Radio Slobodna Evropa da činjenica da Skupština ne bude konstituisana u roku od 30 dana ne proizvodi automatski pravne posljedice niti znači da slijede vanredni izbori.
Sličan stav zauzeo je i izvršni direktor Kosovskog demokratskog instituta (KDI) Eugen Cakolli, koji podsjeća da rok od 60 dana za izbor predsejdnika počinje da teče tek nakon konstituisanja Skupštine.
„Bez okončanja konstituisanja, postupak izbora predsjednika uopšte ne počinje. Nakon konstituisanja, političke stranke imaju punih 60 dana za razgovore, postizanje dogovora i izbor predsjednika. Zato nema smisla tražiti dodatno vrijeme za predsjednika odlažući upravo proces koji to vrijeme aktivira“, poručio je Cakolli.
I sam KDI ocjenio je da politički dijalog može da se nastavi, ali da on ne suspenduje ustavnu obavezu da se Skupština konstituiše u roku koji ističe danas.
Hasani: Kosovo trenutno nema predsjednika
Dodatnu pravnu dilemu otvorio je bivši predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani.
On tvrdi da je Albulena Haxhiu polaganjem zakletve kao poslanica prestala da bude vršilac dužnosti predsjednice, dok predsjedavajući Avni Dehari nema ustavna ovlašćenja da preuzme tu funkciju.
„Više nema vršioca dužnosti predsjednika jer je Albulena Haxhiu položila zakletvu kao poslanica Skupštine. Dakle, Kosovo trenutno nema predsjednika“, rekao je Hasani.
Pozivajući se na ranije odluke Ustavnog suda, ocenio je da bi, nakon konstituisanja Skupštine, prioritet trebalo da bude izbor predsjednika, a tek potom formiranje nove vlade.
Opozicija: „Uzurpacija vlasti“ i „unutrašnji državni udar“
Prekid sjednice izazvao je oštre reakcije opozicije.
Predsednik PDK-a Bedri Hamza ocjenio je da je Samoopredjeljenje pokazalo neozbiljnost jer nije predložilo kandidata za predsjednika Skupštine.
„Kosovo nastavlja da živi u institucionalnom vakuumu“, rekao je Hamza.
Najdalje je otišla Alijansa. Predsjednik stranke Ardian Gini optužio je Kurtija za uzurpaciju vlasti i ocjenio da se radi o „unutrašnjem državnom udaru“.
„Ovo nema drugo ime osim unutrašnjeg državnog udara. Ne sprovodi ga vojska, već ljudi koji na najbrutalniji način koriste krhki demokratski legitimitet da bi urušili državne institucije“, rekao je Gjini na konferenciji za medije.
Alijansa je ponovila da neće biti dio vlasti sa Samoopredjeljenjem.
LDK: Razgovori traju, ali dogovora nema
Sa druge strane, iz Demokratskog saveza Kosova poručuju da razgovori sa Samoopredjeljenjem nisu prekinuti.
Lider LDK-a Lumir Abdixhiku izjavio je da je cilj svih razgovora izbjegavanje novih izbora, ali da i dalje postoji razlika oko ključnog pitanja – izbora predsjednika.
Pregovori Samoopredjeljenja i LDK već sedmicama vode se prije svega oko pitanja budućeg predsjednika. Prema navodima obe strane, postignuto je približavanje u pojedinim pitanjima, ali ne i oko izbora samog predsjednika. Dok LDK, prema dosadašnjim izjavama, traži da mjesto predsjednika bude dio ukupnog političkog dogovora, insistirajući na toj poziciji za svoju stranku, Samoopredjeljenje insistira da novi predsjednik bude nestranačka ličnost koja bi imala širi politički konsenzus, odnosno osoba koju će oni podržati.
Upravo je zbog izostanka dogovora Kurti i zatražio odlaganje konstitutivne sednice.
Deda: „Ako se ne izabere predsjednik Skupštine, Kosovo ulazi u kritičnu fazu“
„Već 18 mjeseci smo žrtve političkih igara i nedostatka elementarne volje za kompromisom između ključnih političkih stranaka. Može se reći – iz Prištine ništa novo“, rekao je Viši saradnik Kosovskog instituta za istraživanje i razvoj politika (KIPRED) Ilir Deda za N1.
On upozorava Kosovo ulazi u kritičnu fazu ukoliko se ne izabere predsjednik Skupštine. Očekuje, štaviše, i veći politički sukob zbog, kako kaže, jasne namjere vlade da centralizuje Kosovo.
„Vjerujem da ćemo imati veliki politički okršaj baš zbog jasnog nauma vlade da centralizuje Kosovo. To nije samo uzimanje ingerencija srpskim opštinama na Kosovu, već svim opštinama“, kazao je govoreći i o situaciji na sjeveru.
Šta kaže Ustavni sud?
Prema prošlogodišnjoj odluci Ustavnog suda, Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od zvanične potvrde izbornih rezultata. Sud je naglasio da taj rok nije preporuka niti formalnost, već ustavna obaveza, ističući da održavanje konstitutivne sjednice u predviđenom roku predstavlja uslov za početak mandata novog saziva parlamenta.
U obrazloženju odluke Sud je posebno naveo da formulacija iz Ustava da će se sednica održati u roku od 30 dana ima obavezujući, a ne fakultativni karakter.
Centralna izborna komisija potvrdila je rezultate izbora 8. jula, što znači da rok za konstituisanje Skupštine ističe danas u ponoć.
Kako je došlo do blokade?
Vanredni parlamentarni izbori održani su 7. juna. Samoopredjeljenje je osvojilo 53 od ukupno 120 poslaničkih mjesta, PDK 22, LDK 18, AAK sedam, dok je preostalih 20 mandata pripalo predstavnicima nevećinskih zajednica.
Pošto nijedna politička opcija nema potrebnu većinu od 61 poslanika, gotovo dva mjeseca od izbora nije postignut dogovor o formiranju novih institucija.
Ukoliko Skupština danas bude konstituisana, počeće da teče ustavni rok od 60 dana za izbor predsjednika, nakon čega bi mogao da započne i proces formiranja nove vlade. Međutim, ukoliko sjednica ne bude nastavljena ili ne bude okončana do isteka roka, Kosovo će ući u novu fazu političke i pravne neizvesnosti, čije posljedice za sada niko sa sigurnošću ne može da predvidi.
Kurti: Bez dogovora o predsjedniku sledili bi novi izbori
Obraćajući se poslanicima, Kurti je rekao da su odmah nakon potvrđivanja izbornih rezultata započeli razgovore o formiranju novih institucija, zahvalivši liderima PDK-a Bedriju Hamzi i LDK-a Lumiru Abdixhikuu na održanim sastancima. Naveo je da su razgovori sa LDK bili prekinuti zbog unutrašnjih dešavanja u toj stranci, dok su PDK i Alijansa odbili njegove pozive na razgovore.
Prema njegovim riječima, izbori 7. juna raspisani su zato što u aprilu nije izabran predsjednik, zbog čega sada treba postići što širi politički dogovor o budućem predsjedniku Kosova.
„Želimo da idemo napred zajedno. Potreban nam je što širi dogovor o predsjedniku koji će ujedinjavati, onako kako to zahteva ustavnost na koju smo se danas zakleli“, rekao je Kurti.
Nakon sjednice dodatno je obrazložio svoj zahtjev, ocjenivši da bi konstituisanje Skupštine bez prethodnog dogovora o predsjedniku praktično predstavljalo uvod u novo raspuštanje parlamenta i vanredne izbore.
„Svako konstituisanje Skupštine bez dogovora o pitanju predsjednika praktično bi bilo priprema za raspuštanje Skupštine“, rekao je Kurti.
Pravnici: Rok za predsjednika još nije ni počeo
Takvo tumačenje osporili su brojni pravni stručnjaci.
Izvršni direktor Kosovskog instituta za pravdu (KDI) Ehat Miftaraj izjavio je za Radio Slobodna Evropa da činjenica da Skupština ne bude konstituisana u roku od 30 dana ne proizvodi automatski pravne posljedice niti znači da slijede vanredni izbori.
Sličan stav zauzeo je i izvršni direktor Kosovskog demokratskog instituta (KDI) Eugen Cakolli, koji podsjeća da rok od 60 dana za izbor predsejdnika počinje da teče tek nakon konstituisanja Skupštine.
„Bez okončanja konstituisanja, postupak izbora predsjednika uopšte ne počinje. Nakon konstituisanja, političke stranke imaju punih 60 dana za razgovore, postizanje dogovora i izbor predsjednika. Zato nema smisla tražiti dodatno vrijeme za predsjednika odlažući upravo proces koji to vrijeme aktivira“, poručio je Cakolli.
I sam KDI ocjenio je da politički dijalog može da se nastavi, ali da on ne suspenduje ustavnu obavezu da se Skupština konstituiše u roku koji ističe danas.
Hasani: Kosovo trenutno nema predsjednika
Dodatnu pravnu dilemu otvorio je bivši predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani.
On tvrdi da je Albulena Haxhiu polaganjem zakletve kao poslanica prestala da bude vršilac dužnosti predsjednice, dok predsjedavajući Avni Dehari nema ustavna ovlašćenja da preuzme tu funkciju.
„Više nema vršioca dužnosti predsjednika jer je Albulena Haxhiu položila zakletvu kao poslanica Skupštine. Dakle, Kosovo trenutno nema predsjednika“, rekao je Hasani.
Pozivajući se na ranije odluke Ustavnog suda, ocenio je da bi, nakon konstituisanja Skupštine, prioritet trebalo da bude izbor predsjednika, a tek potom formiranje nove vlade.
Opozicija: „Uzurpacija vlasti“ i „unutrašnji državni udar“
Prekid sjednice izazvao je oštre reakcije opozicije.
Predsednik PDK-a Bedri Hamza ocjenio je da je Samoopredjeljenje pokazalo neozbiljnost jer nije predložilo kandidata za predsjednika Skupštine.
„Kosovo nastavlja da živi u institucionalnom vakuumu“, rekao je Hamza.
Najdalje je otišla Alijansa. Predsjednik stranke Ardian Gini optužio je Kurtija za uzurpaciju vlasti i ocjenio da se radi o „unutrašnjem državnom udaru“.
„Ovo nema drugo ime osim unutrašnjeg državnog udara. Ne sprovodi ga vojska, već ljudi koji na najbrutalniji način koriste krhki demokratski legitimitet da bi urušili državne institucije“, rekao je Gjini na konferenciji za medije.
Alijansa je ponovila da neće biti dio vlasti sa Samoopredjeljenjem.
LDK: Razgovori traju, ali dogovora nema
Sa druge strane, iz Demokratskog saveza Kosova poručuju da razgovori sa Samoopredjeljenjem nisu prekinuti.
Lider LDK-a Lumir Abdixhiku izjavio je da je cilj svih razgovora izbjegavanje novih izbora, ali da i dalje postoji razlika oko ključnog pitanja – izbora predsjednika.
Pregovori Samoopredjeljenja i LDK već sedmicama vode se prije svega oko pitanja budućeg predsjednika. Prema navodima obe strane, postignuto je približavanje u pojedinim pitanjima, ali ne i oko izbora samog predsjednika. Dok LDK, prema dosadašnjim izjavama, traži da mjesto predsjednika bude dio ukupnog političkog dogovora, insistirajući na toj poziciji za svoju stranku, Samoopredjeljenje insistira da novi predsjednik bude nestranačka ličnost koja bi imala širi politički konsenzus, odnosno osoba koju će oni podržati.
Upravo je zbog izostanka dogovora Kurti i zatražio odlaganje konstitutivne sednice.
Deda: „Ako se ne izabere predsjednik Skupštine, Kosovo ulazi u kritičnu fazu“
„Već 18 mjeseci smo žrtve političkih igara i nedostatka elementarne volje za kompromisom između ključnih političkih stranaka. Može se reći – iz Prištine ništa novo“, rekao je Viši saradnik Kosovskog instituta za istraživanje i razvoj politika (KIPRED) Ilir Deda za N1.
On upozorava Kosovo ulazi u kritičnu fazu ukoliko se ne izabere predsjednik Skupštine. Očekuje, štaviše, i veći politički sukob zbog, kako kaže, jasne namjere vlade da centralizuje Kosovo.
„Vjerujem da ćemo imati veliki politički okršaj baš zbog jasnog nauma vlade da centralizuje Kosovo. To nije samo uzimanje ingerencija srpskim opštinama na Kosovu, već svim opštinama“, kazao je govoreći i o situaciji na sjeveru.
Šta kaže Ustavni sud?
Prema prošlogodišnjoj odluci Ustavnog suda, Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od zvanične potvrde izbornih rezultata. Sud je naglasio da taj rok nije preporuka niti formalnost, već ustavna obaveza, ističući da održavanje konstitutivne sjednice u predviđenom roku predstavlja uslov za početak mandata novog saziva parlamenta.
U obrazloženju odluke Sud je posebno naveo da formulacija iz Ustava da će se sednica održati u roku od 30 dana ima obavezujući, a ne fakultativni karakter.
Centralna izborna komisija potvrdila je rezultate izbora 8. jula, što znači da rok za konstituisanje Skupštine ističe danas u ponoć.
Kako je došlo do blokade?
Vanredni parlamentarni izbori održani su 7. juna. Samoopredjeljenje je osvojilo 53 od ukupno 120 poslaničkih mjesta, PDK 22, LDK 18, AAK sedam, dok je preostalih 20 mandata pripalo predstavnicima nevećinskih zajednica.
Pošto nijedna politička opcija nema potrebnu većinu od 61 poslanika, gotovo dva mjeseca od izbora nije postignut dogovor o formiranju novih institucija.
Ukoliko Skupština danas bude konstituisana, počeće da teče ustavni rok od 60 dana za izbor predsjednika, nakon čega bi mogao da započne i proces formiranja nove vlade. Međutim, ukoliko sjednica ne bude nastavljena ili ne bude okončana do isteka roka, Kosovo će ući u novu fazu političke i pravne neizvesnosti, čije posljedice za sada niko sa sigurnošću ne može da predvidi.
